Događanja

Vikend pun značajnih događanja u Brinju

Preuzeto: direktno.hr, D. Prša


U sklopu programa proslave Dana Općine Brinje i blagdana Velike Gospe, u subotu 13. kolovoza 2016. godine, u organizaciji KUD-a Brinje održat će se prva brinjska smotra folklora naziva „Nad Gradinom misečina sija“.

Smotra će započeti u 18 sati mimohodom folklornih društava Frankopanskom ulicom, a  program će se zatim nastaviti na igralištu OŠ Luke Perkovića gdje će nastupiti svi sudionici smotre. Na prvoj brinjskoj smotri folklora, uz domaćine iz KUD-a Brinje, nastupit će: KUD „Ivan Goran Kovačić“ Ivankovo, KUD „Paurija“ Dubravci-Duga Resa, KUD „Sveti Nikola Tavelić“ Lišane Ostrovičke, KUD „Dangubice“ Kuterevo, KUD „Treća sreća“ Glina,  KUD „Ivan Goran Kovačić“ Velika, KUD „Sveti Ilija Župa Kljaci“ Kljaci.

Prva brinjska smotra folklora „Nad Gradinom misečina sija“ bit će revijalnog karaktera, a održat će se pod pokroviteljstvom Općine Brinje i Turističke zajednice Općine Brinje.

Dan Oluje, Dan branitelja, Dan domovinske zahvalnosti i pobjede!

Oluja se definira kao enormna promjena u atmosferi, uzrokuje mnoga oštećenja. I naša Oluja, prouzrokovala je štošta. Dovela je do gubitaka naših najmilijih, članova naših obitelji i unijela tugu u mnoge domove. Iako prvotna zamisao Oluje leži u oslobađanju teritorija, nečije obitelji su tu bitku izgubile. Izgubile su jednu, jer su izgubile svoje voljene, a sve to dovelo je do još jedne-one najteže-bitke za preživljavanje. Iako novčano potpomognuti, trebali su tragati za sigurnom egzistencijom. Znate zašto ? Zbog one najveće praznine, praznine u srcu. Niti jedna praznina džepa s time se ne može mjeriti. Nerijetko se ljudi osvrću na benefite, ali nije li život najveći ? Nakon svega, uslijedio je prijezir, tuga i bijes. Udovice sa svojom djecom morale su nastaviti svoj životni put, nailazile su na osude, nitko nije primjećivao njihovu borbu. Borbu za život. Borbu za preživljavanje. Uplakane majke koje i danas tuguju za svojom djecom. Očevi koji su se trudili svojim sinovima postaviti temelje za život, a u kojima oni nisu stigli uživati. Sve je to što prati obitelji poginulih, obitelji koje su sekundarne žrtve rata. Obitelji čiji su članovi ostavili živote za boljitak svih nas. Djeca koja svoje očeve nisu poznavali, djeca koja se svojih očeva sjećaju u magli, a opet ih vole. Vole ih više od svega. Zato se zapitajte prije, nego li sudite.

Ostavite zavist iza sebe i ponosite se. Ponosite se, jer su vam omogućili slobodno koračanje ovom zemljom. Ponosite se, jer oni su dali život i za vas. Nesebično su ga ustupili kako bi mi danas slobodno koračali ovim tlom.

Na ponos i slavu, odajmo im počast svima. Hvala Vam !

 

POZIV: Marija Ujević-Galetović u Lovincu

Pripremio: Petar Hranuelli


Vrijeme: 18.06.2016. - 10.07.2016.

Otvorenje: 18.06.2014. u 19 sati

Mjesto: LOVINAC, DOM KULTURE

Organizator : Općina Lovinac & Galerija Remek-djela

Info: www.lovinac.hr & www.remek-djela.com


U subotu, 18. 06 , s početkom u 19 sati, u Domu kulture Lovinac u Lovincu, otvara se izložba skulptura i slika MARIJE UJEVIĆ-GALETOVIĆ. Izložbu će otvoriti povjesničar umjetnosti Nikola Albaneže.


Unatoč raširene dominacije relativiziranja umjetničkih vrijednosti pod štitom institucionalne teorije umjetnosti, potpomognute nekritičkom (da bude sasvim jasno: i nesamokritičkom s autorske pozicije) prezentacijom svega i svačega, postoje pojedinci – pomalo nalik usamljenim borcima ili posljednjem mohikancu – koji ne pristaju na takvo postupanje. Njima je pročišćavanje oblika, traženje najboljeg izraza, odbacivanje onoga što ne udovoljava usvojenim i samoizgrađenim standardima, dio stvaralačkog habitusa bez kojega je nezamisliv njihov rad. Jedan od najizrazitijih primjera tako visoko podignuta praga u hrvatskoj umjetnosti predstavlja djelo Marije Ujević Galetović, kiparice koja je svojim ostvarenjima, ponajviše javnom plastikom i spomenicima, obilježila naše razdoblje na hrvatskim prostorima.
Čitavo djelo Marije Ujević Galetović odlikuje artističko poznavanje materijala i tehničkih postupaka, neizostavna širina pogleda i usredotočenost na aktualni zadatak, temeljita erudicija i bistrina duha. S takvim osobinama i pretpostavkama jedini je mogući rezultat, moglo bi se olako zaključiti, neupitna originalnost. Vjerojatno i jest tako, no uvijek je, kada je riječ o kreativnosti, nužan još neki osobiti, jedinstveni sastojak…
Iskazana neupitna Ujevićkina originalnost prisutna je i kada uočavamo zanimljive reference prema povijesnim primjerima umjetničkih djela. Zar stilizacija izduženoga vrata koji neosjetno prelazi u tijelo u skulpturi Kozo jedna nije potencirani odjek, dakle naglašenija verzija manirističkih pretjerivanja poput one koju pamtimo na slavnoj Parmigianinovoj Djevici duga vrata (ali i čitavoga tijela) iz 1530? Zar Pobjegla iz Raja ne ukazuje još izravnije na svoje prethodnice. Ne samo na Picassove Žene koje trče na plaži (1922.), nego i dublje u prošlost gdje nas dočekuju brojni, pogotovo u baroku, prikazi Daphne u bijegu (napose Tiepolova ili Cornelisa de Vosa), ali i sve do prizora na drevnim grčkim vazama; taj snažni zamah udova u pokretu, zavijorena kosa, elementi su iste obiteljske geneze. Kada to osvijestimo, moramo još više cijeniti moć i sposobnost kiparice da nakon svih tih prikaza ostvari tako jezgrovit i snažan, ujedno veoma duhovit prikaz. Sam naslov urnebesan je; naša trkačica ne bježi pred ostrašćenim Apolonom ili kakvom drugom uobičajenom strašnom nevoljom; ona je pobjegla iz Raja! Zašto iz Raja? Obično zamišljamo da taj idealizirani prostor mira i spokoja ipak nije mučilište. Pa ipak, mora da je pobjegla od dosade; što bi je drugo moglo na to nagnati. Eva prognana iz Raja (zajedno s Adamom, dakako) u pravilu je potištena, uplakana i pritom ne trči, prije posrće pod teretom očaja. Za razliku od Daphne i njene neizbježne metamorfoze te pred iskušenjem poklekle Eve, nezaustavljiva se bjegunica nije predala, njena pobuna protiv usuda - barem za sada, dok traje - uspješna je.
I statični je kiparičin Mornar ponajprije nositelj svojih osobitih atributa; grube snage, prostodušnosti, zadriglosti. Nabrekli vrat koji stapa glavu i tijelo te jedva naznačeno zadiranje u površinu tijela majstorskoj je ruci dovoljno da naznači tipičnu za mornare potkošulju s naramenicama, odnosno vanjsku fizičku osobinu koja precizno odražava unutarnju narav.
Zamijetimo kako je na svakome od navedena tri rada ponešto izostavljeno – udovi na kozi, udovi (zamjenjuju ih grudi) i glava na bjegunici, usta na mornaru – pa ipak, njihov je specifičan karakter pojačan, nipošto oslabljen. Duhovitost zamisli, njena izražajnost dobili su time na intenzitetu, kao da je sama psihologija forme iskazala svoju pronicljivost. Međutim, nasuprot dojma lakoće izvedbe, valja nam zamijetiti strogost i ozbiljnost u postupku oblikovanja. Naime, u sekvencijalnom nizu kretnji i položaja koje zauzima određeno tijelo, pojedini su među njima u većoj mjeri karakteristični, više otkrivaju i govore od drugih. Premda slijede neposredno jedan za drugim, ti položaji se izdvajanjem utvrđuju, zadobivaju vanvremensku protežnost. Marija Ujević je pozorni lovac takvih položaja (ostale odbacuje), također i pogleda koji ih ponajbolje otkrivaju (a fotografski objektivi hvataju i fiksiraju). I zato nam ne preostaje nego ustvrditi: klasičnim primjerima govora tijela priključila je autorica svoje radove, obogaćujući vokabular osobitim izražajnim potencijalima. Bez obzira kakvu narav nastoji iskazati, u rasponu od suzdržanosti do eskalacije pokreta. U nekim je figurama dostojanstvo izraženije, u drugima ranjivost, u trećima duhovitost, komičnost dapače. Unutar takve karakterne i sadržajne fleksibilnosti, konstanta je tek izraz sam, ono što nazivamo poetikom. Individualnim, precizno razrađenim rukopisom Marija Ujević oblikuje zatvorene, jasne obrise volumena glatkih površina; tako njena napeta, energizirana skulpturalna masa uvijek djeluje vrlo sugestivno.

Iz predgovora Nikola Albaneže

 

ŽIVOTOPIS

Marija Ujević-Galetović rođena je 20. listopada 1933. godine u Zagrebu u kojemu je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Godine 1953. upisuje se na zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti — Kiparski odsjek; diplomirala je 1958. U klasi profesora Frana Kršinića. Nakon studija usavršavala se na Central School of Art u Londonu; u nekoliko navrata boravila na studijskim putovanjima (Italija, Engleska, Francuska). Na zagrebačkoj ALU radi od 1987., napredujući od docenta do statusa redovitog profesora 1995. Od 1998. redoviti je član HAZU čiji je član suradnik bila od 1990. godine. Izlagačku aktivnost započela je 1960. te je od tada prezentirala svoje radove na brojnim samostalnim i skupnim nastupima. Istakla se je napose skulpturalnim ostvarenjima na otvorenom prostoru — gradskim ulicama i trgovima (spomenici Augustu Šenoi u Zagrebu, Miroslavu Krleži u Osijeku, Jakovu Gotovcu u Osoru, Frani Petriću u Cresu, Petru Krešimiru u Šibeniku, Ivanu Pavlu II. u Dubrovniku), u parkovima i dvorištima (skulpture Trkač na Savskom nasipu u Zagrebu, Žena-mačka uz galeriju Lauba, spomenik Jurju Križaniću na Kaptolu u Zagrebu) — te u sklopu arhitektonskih cjelina — u crkvama (patronu crkve Sv. Pavla u Zagrebu, skulptura Uzašašće u crkvi Sv. Nikole u Rijeci) i pasažima (spomenik Vlahi Paljetku). Za svoj je spomenički rad primila mnoga priznanja te je dobitnica značajnih nacionalnih i međunarodnih nagrada među kojima se ističu: 1. nagrada na međunarodnom natječaju za spomenik Telekomunikacije u Ženevi 1965., 1. Nagrada na natječaju za spomenik Augustu Cesarcu u Zagrebu 1973., 1. nagrada za spomenik Jovanu Steriji Popoviću u Novom Sadu 1981., Izvedbena nagrada za spomenik Miroslavu Krleži na Zagrebačkome salonu 1982., Nagrada na Trijenalu hrvatskog kiparstva u Zagrebu 1986., Nagrada za spomenik Augustu Šenoi u Zagrebu 1987., Nagrada grada Zagreba 1989., Nagrada Zagrebačkog salona 1990. Njezina se djela nalaze u zbirkama zagrebačkih ustanova: Moderne galerije, Muzeja suvremene umjetnosti, Laube; također u privatnim kolekcijama Alfreda Brogyanyija u Beču, Nede Young u New Yorku. Kao dio recentne i aktualne produkcije Marije Ujević-Galetović očekuje se skoro postavljanje spomenika Jurju Križaniću u Moskvi te realizacija brončanih vratnica na katedrali u Požegi.

 

 

100 godina Priča iz davnine

 U srijedu, 01. lipnja 2016. godine, u organizaciji Osnovne škole Luka Perković iz Brinja i Ogranka Matice Hrvatske Gospić kod starog mlina u Brinju, održano je obilježavanje 100 godina Priča iz davnine Ivane Brlić Mažuranić. 

Sve prisutne najprije je pozdravila ravnateljica Osnovne škole gospođa Marija Vičić. Zahvalila se svim prisutnima i svim gostima koji su došli povodom obilježavanja 100 godina prvog objavljivanja Priča iz davnine. Nakon ravnateljice, kratkim govorom obratila se predsjednica Ogranka MH Gospić gospođa Ana Lemić te potpredsjednik Matice Hrvatske Stjepan Sušić.  Tom prigodom učenici šestih razreda pod vodstvom nastavnice Vesne Kostelac izveli su predstavu „Sunce djever i Neva Nevičica“ a nakon njih nastupila je folklorna skupina Osnovne škole sa prikazom stare pastirske igre prasičanja, pjesmom Majka Mari kose plela i tradicionalnim ličkim kolom.  

Svi prisutni, među kojima je bio i načelnik Općine Brinje gospodin Zlatko Fumić, nisu krili oduševljenje kratkim programom.

Tijelovo kod Svetog Duha u Letincu

Slika: Katica Biškupić


Na blagdan Tijelova, 26. svibnja ove godine, u mjestu Letincu pokraj Brinja,  održana je Sveta misa u napuštenoj kapeli  Svetoga Duha. Nakon više od pedeset godina, okupilo se mnoštvo vjernika iz Letinca, Brinja, Lipica i brojnih drugih susjednih sela i prisustvovalo euharistijskom slavlju.

Iako je najprije bilo određeno da se Sveta misa kod Sv. Duha održi na sam blagdan Duhova (15. svibnja) zbog promjenjivog i nestabilnog vremena misa je odgođena i prebačena na blagdan Svetkovine Presvetog Tijela i Krvi Kristove.

Lanjsko čišćenje i uređenje okoliša oko napuštene i zaboravljene kapele od strane Javnih radova u Općini Brinje,  potaknulo je župnika i vjernike da se ove godine održi Sveta misa kod same kapele. Kako je ona u jako lošem stanju, nema pola krova, prozora niti vrata, sam obred mise održan je vani, u uređenom okolišu oko kapele. Svetu misu služio je brinjski župnik vlč. Pejo Ivkić uz glazbenu pratnju Josipe Škrtić i crkvenog zbora Uznesenja BDM. Nakon svete mise okupljeni vjernici su se zadržali na druženju uz ličko kolo, pjesmu i okrjepu.

Nadajmo se da će se ovim činom potaknuti vjernici, ustanove pa i sama Župa na obnovu ove lijepe napuštene kapele koja je građena krajem 19. stoljeća i prema nekim istraživanjima, podignuta na temeljima srušenog pavlinskog samostana.

Pričest 2016.: Troje djece, tri života!

Prekrasan događaj za naše malo selo, za našu Stajnicu. Troje djece danas je obnovilo svoje krsne zavjete zajedno sa svojim roditeljima, krsnim kumovima, gostima i svim prisutnim župljanima naše i susjednih župa te prvi puta okusilo Tijelo Kristovo. Reći će netko "Zar samo troje?" Da, njih troje, bez samo ili bilo što drugo čime bi umanjili njihovu važnost! To troje djece živa  su bića koja trebaju jednaku pozornost kao i one župe gdje ih je na stotine. SVAKI JE ŽIVOT DAR! Upravo to bila je i glavna misao župnika Šime Božića u prekrasnoj homiliji koju je posvetio djeci, novom životu i našim malim pričesnicima koji su danas, zasluženo, bili centar našeg sela.

Župnik je pozvao sve prisutne vjernike na razmišljanje o životu i o aktualnostima oko kojih se lome koplja, a koje dovode u pitanje pravo na život. "Pogledajte ovu djecu! Oni su dobili priliku za život, a koliko je djece ubijeno u majčinoj utrobi?! Koliko djece nema, a imali su svoju misiju i svoje poslanje na ovome svijetu u trenutku svoga začeća?!..." 

Snažne riječi izgovorio je župnik i doista vjerujem da niti jedan prisutan vjernik danas nije hladnokrvno otišao iz naše crkve, a i mali pričesnici koji nisu niti svjesni da su dar s neba zasigurno će ovaj dan pamtiti i rado ga se sjećati. Do njih možda nisu doprle riječi o važnosti života i Božje volje, ali uzorom odraslih koji ih okružuju shvatit će ih tokom svoga odrastanja.

 

 

Presveto Trojstvo u Brinju

Preuzeto: glasgacke.hr, Ana Manjerović


Ove nedjelje, 22. svibnja 2016., na blagdan Presvetog Trojstva, služena je sveta misa u restauriranoj kapeli Presvetog Trojstva na starom gradu Sokolcu u Brinju.

Svečana sveta misa na kojoj se okupilo mnoštvo župljana održana je u 11 sati, a svetu misu je služio brinjski župnik vlč. Pejo Ivkić uz glazbenu pratnju Josipe Škrtić i crkvenog zbora Uznesenja BDM.

Nakon svete mise okupljeni vjernici su se zadržali ispred kapele Presvetog Trojstva u kratkom druženju uz okrjepu.

 

Javna taktičko-pokazna vatrogasna vježba "Brinje 2016."

Tekst/slika: Fb Vatrogasna zajednica LSŽ


Vatrogasna zajednica Ličko - senjske županije organizira taktičko - pokaznu vatrogasnu vježbu u kojoj će osim ličko - senjskih vatrogasnih postrojbi prisustvovati vatrogasne postrojbe s područja Primorsko - goranske i Karlovačke županije, te Profesionalna postrojba u gospodarstvu HAC - ONC. Uz zemaljske vatrogasne snage u vježbi će učestvovati i zračna potpora u vidu jednog transportnog helikoptera i dva AirTractora. Ostali učesnici u vježbi biti će Policija, Crveni križ, Zavod za hitnu medicinu Ličko - senjske županije, Dom zdravlja Otočac, aero-klub "Krila Gacke", HEP, Hrvatske šume - Šumarija Brinje.
Vježba će se provesti u okviru nacionalnog obilježavanja SVIBNJA - mjeseca zaštite od požara, u sklopu aktivnosti povodom obilježavanja Dana Ličko - senjske županije i povodom 120. godina DVD-a Brinje.

21. svibnja 2016.godine u 11h!

Udruga "Vila Velebita": Izlet članova udruge i prijatelja!

Preuzeto:vila-velebita.hr


U organizaciji udruge Ličana „Vila Velebita“ iz Zagreba upriličen je izlet članova udruge i prijatelja posjet Ličko senjskoj županiji, odnosno Otočcu, Gospiću i Karlobagu.
Kako nam je kazao predsjednik udruge „Vila Velebita“ Nikola Kostelac, nakon zadržavanja u Otočcu, posjete sirani „Runolist“, u planu im je posjeta Gospiću, Memorijalnom muzeju „Nikola Tesla“, potom će položiti vijence senjskim žrtvama uoči godišnjice, a potom nastavljaju prema Karlobagu gdje će obilježiti godišnjicu postavljanja spomenika Šimi Starčeviću, koji je podignut u organizaciji Vile Velebita 2008. godine.
Autobus sa 60-tak rođenih Ličana, onih koji vuku korijene iz Like ali i onih koji su prijatelji Like, ovaj izlet upriličili su u sklopu obilježavanja 25. Obljetnice udruge Ličana „Vila Velebita“ iz Zagreba, ali ovo je po riječima Nikole Kostelca i jedna u nizu aktivnosti koje udruga provodi tijekom godine. Dodao je da su pokrenuli i inicijativu za prikupljanje sredstava za izgradnju spomen obilježja trolisnog hrvatskog jezikoslovaca Šimi i Anti Starčeviću i Franu Kurelcu koji bi se trebao izgraditi do jeseni u Gospiću, jer je jezik obilježje naroda i nacije, a njih trojica su ipak udarili temelje jezika i stvaranja hrvatske nacije na ovim prostorima.

(Tekst preuzet sa lika-online.hr, autor: Dražen Prša)

KLIKNI NA SLIKU I POGLEDAJ CIJELI ALBUM!

 

Taekwondo klub Brinje: Prošli vikend postigli uspjeh na dva turnira!

Tekst/slika: A.Manjerović, glasgacke.hr 


U subotu je Taekwondo klub Brinje nastupio u Novskoj  na 12. Memorijalnom turniru „Bljesak 1995.“, koji je održan u organizaciji TKD Jastreb, sudjelovalo je 299 natjecatelja iz 54 kluba. Ovo je bio kriterijski turnir HTS-a za juniore i juniorke za odlazak na Svjetsko juniorsko prvenstvo te je Mihaela Bolješić, juniorka TKD Brinje, s osvojenim 3. mjestom osigurala status drugog nositelja za državno prvenstvo koje će se održati krajem ovog mjeseca u Zagrebu. Druga predstavnica TKD Brinje bila je Mihaela Bolješić, mlađa kadetkinja do 30 kg, koja je osvojila 1. mjesto.

U isto vrijeme u subotu u Zagrebu je održano međunarodno taekwondo natjecanje „4. Čigra open“ na kojem se okupilo preko 650 natjecatelja iz 54 kluba i četiri države. TKD Brinje je predstavljalo sedam natjecatelja koji su ostvarili odlične rezultate.

Daniel Pavlović, mlađi kadet do 47 kg, osvojio je 2. mjesto i srebrnu medalju.

Magdalena Flanjak, mlađa kadetkinja do 36 kg, osvojila je 3. mjesto i brončanu medalju.

Mihaela Flanjak, mlađa kadetkinja do 30 kg, osvojila je 2. mjesto i srebrnu medalju.

Manuela Sertić, limači do 36 kg, osvojila je 2. mjesto i srebrnu medalju.

U kategoriji limači nastupio je i Dominik Flanjak koji je ostao bez plasmana jer je poražen u drugom kolu.

U disciplini kick nastupili su Maja-Marija Borić i Marko Pernar, ali su nažalost ostali bez plasmana.