Održana prva "Stajnička noć"

Stajnička noćNitko nije očekivao ovako velik odaziv na prvu „Stajničku noć“ koja je održana protekli vikend u „Kleti obitelji Bunčić“ u Dugom Selu. Telefoni za rezervacije danonoćno su zvonili i tražila se karta više. I na kraju sala je bila dupkom puna. Umjesto planiranih 100 stolica i 220 naknadno pripremljenih bilo je premalo za sve interesente. Uz sastav „Slomljena srca“ i KUD „Sinac“ orila se pjesma i plesao ples duboko u noć.

Poziv za godišnju skupštinu i „Stajničku noć“

Poštovani,

izuzetna mi je čast pozvati Vas na godišnju skupštinu Zavičajnog kluba “Stajnica”, koja će se održati dana 15. ožujka 2008. (subota) u “Kleti obitelji Bunčić” u Dugom Selu s početkom u 20,00 sati. Nakon skupštine organiziran

SPOT ZA PJESMU SEX PECENJKA RAKIJA

Koka Vujak - Stajnicki tamburas i pjesnik

Predstavljamo vam Isjecak iz Dokumentarnog filma “Kroz Stajnicu” Zivot I Rad ljudi u podnozju Velike Kapele. Jedna izuzetno interesantna osoba, samouki Stajnicki svirac I kompozitor po svojim pjesnickim “izumima” osoba poznata cjelom Brinjskom kraju,. I kako sve ide svojim tokom u novije savremeno doba nas Koka Vujak dobio je mjesto na Youtube. DVD je u pripremi, a dotle svim ljubiteljima Like I Licke tamburice preporucam da vrijedi pogledati, kako nas neumorni pjesnik sa 83 godine jos vrlo rado zasvira u “Kutarevku”.

http://www.youtube.com/watch?v=WNGISjxAVC8

 

Predstavljamo vam poznate Stajničane…

ČASNA SESTRA MARIJA KORONA PERKOVIĆ

U Stajnici je rođena redovnica i humanitarna djelatnica časna sestra milosrdnica sv. Vinka Paulskog Marija Korona Perković (Stajnica, 8. siječnja 1926 - Zagreb, 9. kolovoza 1979.). Zaređena je 1950. godine. Kao viša medicinska sestra i socijalni djelatnik radi preko 20 godina u “Radi Končaru” na zaštiti radnika, dakle onih koji su najviše ugroženi i obespravljeni. Uz sve svoje obveze uspjela je diplomirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu etnologiju i sociologiju. Odlikovala se golemim humanitarnim radom, svestranom karitativnom djelatnošću, velikom odgovornosti kao socijalni radnik prema sredini u kojoj je djelovala i mnogim redovničkim obvezama u svojoj zajednici. Uspjela je svojim posredovanjem zaposliti veliki broj nezaposlenih, spasiti brojne razbijene brakove i zaštititi novorođenčad koju je spasila i omogućila daljnji život, održati brojne seminare iz područja sociologije i karitativne djelatnosti.
 

Laszlo pl. Vuchetich od Brinja i Cseney-a (27.01.1905. - 07.11.1983.)

Slikar Laszlo Vuchetich de Brinj et Cheney Pusztai rođen je 27. siječnja 1905. u Salgortarjanu, (Mađarska)2. Sin je Josipa (Jószef) i Roze Pusztay. Godine 1930. oženio se Rozom Cseh Kontha, također slikaricom, i imali su sina Jorgea (Jurja) Ladislava i troje unučadi.

Koristio se umjetničkim imenom Ladislao Cheney.

Njegov se predak godine 1820 preselio iz Stajnice u Cseney (danas Cenei u Rumunjskoj) gdje su Vuchetichi imali svoja imanja. U Cseney-u se rodio i njegov otac Josip Vuchetich ing. elektrotehnike.

Akcija za pomoć Mariu Brbotu

Mario Brbot rođen je 22.10.1994. godine u Ogulinu a danas živi sa majkom i bratom u Lipicama. Mario je rođen bez jednog bubrega a drugi mu je oštetila bakterija pa već godinu dana dva puta tjedno ide na dijalizu. Više o Mariovoj situaciji možete pročitati na portalu ZK Brinje a u nastavku ovog članka možete pročitati kako mu i vi možete pomoći.

Pješadijska sablja grofa Johana Salis-Seewisa (M.1861)

Na našem ličkom forumu se otvorila tema o Prvom svjetskom ratu u kojoj su bile objavljene slike grofa Johana Salis-Seewisa, zapovjednika 79. pukovnije, i njegove sablje.

Posljednji pozdrav Ani...

Draga Ana, kako ćemo mi sad bez tebe, zašto si nas napustila, otišla si u vječnost i postala legenda, uvjek si bila nasmijana, anđeoskog smješka, vjerujemo da si otišla u raj, vjerujemo da te dočekao tvoj tata Zdravko koji je također mlad preminuo (poginuo u žutoj lokvi, domovinski rat)... vjerujemo da si sada s njim u vječnom zagrljaju te da Vas dragi Bog vodi kroz svoje odaje... mnogi si nas put razveselila... znaj da ćemo te vječno voljeti...

U pripremi spomen knjiga o sudjelovanju ličana u Prvom svjetskom ratu

Devedeset je godina prošlo od završetka jednog od najkrvavijih ratova u ljudskoj povijesti – Prvog svjetskog ili “Velikog” rata u kojem su stradali brojni hrvatski građani. Zavičajni klub “Stajnica” pokreće projekt izdavanja spomen knjige o sudjelovanju Ličana u ovom ratu.