BURNA PROŠLOST U LICI - STOLJEĆE MASAKRA STAJNIČANA
Fri, 27.12.2024. - 20:28 — Branka Pavlović
Izvor: Ličke novine
STAJNICA - iduće godine navršava se stota obljetnica pomalo zaboravljenih Stajničkih žrtava koje su stradale 8. veljače 1925. godine prilikom održavanja izbora.
Taj tragični događaj je jedan od niza događaja u borbi Hrvata za svoja prava do Drugoga svjetskog rata. Dogodio se u vrlo složeno vrijeme kada je politička situacija u zemlji krajem 1924. i početkom 1925. bila je izuzetno teška. Ne postoje političke i građanske slobode, a surovo se progoni tadašnja politička oporba. Hrvati protežiraju stvaranje ustroja države gdje će doći do izražaja veći stupanj federalizacije, dok su Srbi bili za klasičan centralizam. To sve udružuje hrvatske političke stranke pod vodstvom HRSS. Svjesna te novonastale situacije i opasnosti po nju, Pašić - Pribičevićeva vlada sprovodi žestok pritisak na hrvatske političke subjekte. U predizborno vrijeme provodi se snažan pritisak na hrvatske birače. Cilj je vladajuće elite da što manje Hrvata i pristalica HRSS iziđe na izbore. Cilj je, dakle, jasan - spriječiti masovan izlazak hrvatskih birača.
U takvim okolnostima dolazi dan izbora - 8. veljače 1925. Za Stajnicu i Lipice (današnja Općina Brinje) izborno je mjesto u stajničkoj osnovnoj školi. Stajničani su u velikoj većini za potporu HRSS-u i Stjepanu Radiću. Predizborna atmosfera je vrlo naelektrizirana. Na predizbornim zborovima HRSS poziva svoje birače na masovan izlazak na izbore. To se ne sviđa vladajućima koji na razne načine žele omesti što veći izlazak birača lokalnog stanovništva. Naravno, to je izazvalo revolt i pobunu lokalnog stanovništva na što je oružano reagirala žandarmerija i ubila četiri građana, a veći broj je ranjen.
Ovaj događaj je obrađen u knjizi "Stajnica i okolica" i može se vidjeti na poveznici
Ovom tragičnom ali domoljubnom događaju u narednom vremenu trebalo pokloniti veću pažnju i dostojno ga obilježiti i javno prezentirati čime će postati dio našeg povijesnog sjećanja. Općina Brinje će postaviti spomenik žrtvama na mjestu tragedije.
STAJNIČKE ŽRTVE
Krajem 1924. i početkom 1925. bila je izuzetno teška. Surovo se progoni politička oporba. Za novu godinu 1925. počeo se primjenjivati Zakon o zaštiti države, ili poznata "Obznana".
Na izborima u Stajnici i Lipicama 8. veljače 1925. Stajničani su u velikoj većini za potporu HRSS-u i Stjepanu Radiću. Predsjednik biračkog odbora prof. Rupčić je smijenjen i na njegovo mjesto je postavljen pisar Dane Miletić i izbori umjesto u sedam počinju u devet sati. Na ulazu u školu gdje se glasalo postavio je dva žandara, a u susjednoj sobi bilo je pet vojnika u kacigama u punoj bojnoj opremi s bombama. To nije bilo dovoljno Miletiću pa je odstranio čuvare kutija Franju Mesića i Ivana Sertića. Žandari su pretresali glasače od glave do pete.
Iako je bila velika studen. Stajničani i Lipičani nisu odustajali od svojih prava. Miletić je bio naredio žandarima da pucaju na narod što su oni odbili. U 18 sati na glasanje je čekalo oko 600 glasača, a do tada je glasalo samo 69. Narod se počeo udaljavati s mjesta izbora i razjareni Miletić opalio je jedan hitac na udaljeno mnoštvo. To je bio znak žandarima i vojnicima da i oni otvore paljbu po narodu. Na zemlji su stala ležati trojica glasača. Život su izgubili Nikola Vuković-Ruzić (65) iz Stajnice, Stipe Perković-Pušić (57) iz Stajnice, te Anton Perković (67), rođen u Stajnici, a priženjen u susjednim Lipicama koga su žandari naknadno izboli bajunetama. Na putu za bolnicu preminuo je Mile Tominac iz Stajnice, u ogulinskoj bolnici bili su teže ranjeni Jure Perković iz Stajnice i Petar Mesić iz Lipica
Najteže su bili ranjeni Jure Perković-Žrdonja, otac sedmero djece, koji je proboden bajunetom i Mile Tominac. Vlade Murković je teško pretučen. Nakon nekoliko dana od zadobivenih ozljeda preminula je i četvrta žrtva - Mile Tominac (26) iz Tominčeve Drage. Šef Kotarskog suda u Brinju Vasa Sladojević, stajničkom župniku Stanku Ružiću brzojavio je da odmah sahrani žrtve što je on odbio dok se ne izvrši sudsko-liječnički očevid.
Na sahrani, koju su kontrolirali žandari, od žrtava su se oprostili narodni zastupnik Tone Pavlović iz Križpolja i jezeranska trgovkinja Tinka Sertić.