Znameniti bunjevački i lički rod Rukavina

Vrlo zanimljiva, jedinstvena obiteljska i rodoslovna monografija, izašla ovih dana iz tiska, koja oslikava znamenitu bunjevačku i ličku obitelj Rukavina. Autor u knjizi opisuje podrijetlo i najstariji spomen, raseljavanje, naseljavanje obitelji u Liku i Podgorje, selo Trnovac, Bunjevce, Rukavine u podplješevičkim selima i Bihaću, Rukavine u SAD, Rukavine plemenitoga roda i njihove grbove, najistaknutije osobe iz ove obitelji i različita rodoslovlja raznih grana Rukavina od različitih autora. Knjiga je bogato ilustrirana raznim starim fotografijama, zemljovidima i crtanim rodoslovljima različitih odvjetaka ove znamenite bunjevačke i ličke obitelji, čija je jedna grana plemićka.

Nakladnik: Senjsko književno ognjište, Cilnica 8, 53270 Senj
Biblioteka: Koralj
Uvez: Meki, šivani, 264 stranice i 110 različitih fotografija
Recenzenti: akademik Petar Strčić i Darko Nekić, prof.
Lektura i korektura: Ana Tomić, prof. i Edita Starčević, prof.
Grafičko oblikovanje, naslovnica i prijelom: Vinko Brozinčević

Ova knjiga-monografija nastala je u želji da se opiše i predstavi poznata lička, bunjevačka i časnička obitelj Rukavina, koja se tijekom naše burne povijesti, posebice istaknula na vojničkom polju pa su zbog ogromnih vojničkih zasluga mnogi među njima dobili visoka austrijska vojna odličja te su promaknuti u plemićki stalež. Tako su promaknućem u plemiće dobivali i plemićke pridjevke, kao npr.: "od Vidovgrada", "Bojnogradski", "Morgenstern", "von Liebstadt" ili "Ljubački", "od Klanačkog Polja" i "von Vezinovac". Posebno poglavlje u knjizi-monografiji nosi podnaslov: "Rukavine plemenitog roda i njihove grbovnice i grbovi", a u tome je poglavlju prezentirano nekoliko grbova i grbovnica s različitim plemićkim pridjevcima ove obitelji. Rukavine pripadaju rodu Bunjevaca, a vode podrijetlo iz zapadne Hercegovine, gdje su nosili poznato prezime Vladimirović iz kojeg su potekli mnogi knezovi.

Tek dolaskom u Hrvatsku iz Hercegovine, po legendi dobivaju novo prezime Rukavina, koje je nastalo iz obiteljskog nadimka.

U vrijeme osmanske okupacije Bosne i Hercegovine napuštaju zavičaj i naseljavaju se ponajprije u Ravne kotare, a nakon oslobođenja Like i Krbave od Osmanlija, naseljavaju taj tek oslobođeni prostor od Osmanlija, Podvelebitsko primorje te okolicu Senja.

Kolijevka svih Rukavina postaje mjesto Trnovac u Lici, koje je naselio poznati ražanački knez Jerko Rukavina sa svojom obitelji i bližim rođacima, a nakon toga se naseljavaju i ostale dijelovi Like, Krbave, Gacke te podplješevička sela u Bosni i Hercegovini, osobito nakon potpisivanja Svištovskog mira 1791. godine. Svrha izdanja ove obiteljske i rodoslovne monografije je da saznamo više o rodu Rukavina, korijenima, raseljavanju, podrijetlu i naseljavanju te o najznamenitijim osobama iz ovoga prezimena. Dakako, sve je popraćeno s nekoliko crtanih i pisanih rodoslovlja najstarijih loza roda Rukavina različitih odvjetaka i od različitih autora te drugih različitih fotografija. Sva prezentirana rodoslovlja u knjizi-monografiji veže "ista krv" u opisanim rodoslovljima 14 generacija ove znamenite bunjevačke i ličke časničke obitelji.

Ovdje su mnoge usmene predaje dovedene u vezu s pisanim povijesnim dokumentima te je sve otrgnuto od zaborava i prezentirano svekolikoj javnosti.

U knjizi je prezentiran i kraći životopis poznatih osoba iz ovoga prezimena, a to su uglavnom bili visoki austrijski časnici, među kojima je bilo nekoliko austrijskih feldmaršala, generala i austrijskih nasljednih baruna te ostalih viših i nižih časnika, a mnogi među njima su zbog vojničkih zasluga odlikovani s visokim austrijskim vojničkim odličjima.

Korišteni su mnogobrojni povijesne izvori i relevantna povijesna i drugu dostupna literatura, koja je navedena na kraju knjige.

Knjiga je ilustrirana raznim fotografijama, zemljovidima i crtanim obiteljskim rodoslovljima. Autor je nastojao na znanstveno utemeljenim činjenicama skrenuti pozornost na istraživanje zavičajne povijesti, a osobno se nadamo da će knjiga naći svoje mjesto među našim mnogobrojnim čitateljima.

Kontakt s autorom: tel: 00 385 53 882 189, mob: 00 385 91 2882 189, e-mail: enver.ljubovic@gmail.com