Stota obljetnica Prvog svjetskog rata / GlasGacke.hr
Tue, 27.05.2014. - 23:20 — Mato
Godina 2014. u znaku je 100. obljetnice Prvog svjetskog rata, a na programu obilježavanja Ministarstvo kulture radi zadnjih godinu dana.
Prošlog tjedna imali smo prilike u HTV-ovoj emisiji Društvena mreža – Znanstveni četvrtak čuti i da HTV za jesen priprema serijal Prvi svjetski rat redatelja Krešimira Čokolića. Uz njega, u emisiji je gostovao i dr.sc. Filip Hameršak, autor knjige "Tamna strana Marsa" (doktorski rad), koja govori upravo o tome Velikom ratu na temelju 40 autobiografija sudionika toga rata, vojnika, dočasnika i časnika k.u.k. Monarhije. Među njima su i memoari našega sinačkog Otočanina Frane Dubravčića „Živ sam i dobro mi je“, na koje se autor više puta osvrće.
Zašto uopće spominjemo tu temu? Prije svega, zbog zaborava koji u hrvatskom javnom prostoru prekriva taj veliki rat kojim je počelo 20. stoljeće i odredilo sva daljnja događanja u većini europskih zemalja (a pogotovo u Hrvatskoj). S druge strane, u brojnim hrvatskim obiteljima postoji zavidna očuvana memorija.
Tako možete proći bilo kojim selom u Gackoj i upitati starije ukućane o tome ratu, a gotovo nema obitelji u kojoj vam neće reći da je neki njihov djed ili pradjed bio na nekom od bojišta, pa je sretno prošao, bio zarobljen, ranjen ili poginuo. No, nije mi poznato, na žalost, čuva li se i koliko materijalnih tragova (osim u obitelji Frane Dubravčića u SAD-u), poput pisama s bojišta, odličja, vojničkih odora, izrađevina od rovovskog materijala i sl. (ako čuvate nešto, možete nam i javiti!). Prije nekoliko godina za ronilačkog čišćenja Gacke kod Vrbanovog mosta nađena je i neobična čuturica, a ronici kažu da je iz 1. svjetskog rata.
Po svemu, serijal o Prvom svjetskom ratu redatelja Čolakovića i scenarista Hameršaka trebao bi biti kvalitetan i zanimljiv. Obiđene su sve autentične lokacije frontova (rovovski rat), a mnoge su obilježene spomenicima, čak muzejima, gdje se održavaju komemoracije (ali bez sudjelovanja Hrvatske). Na spomenicima su i mnoga imena poginulih hrvatskih vojnika.
Sočanskim frontom vodič im je bio pukovnik Nikola Tominac (rodom iz Stajnice i autor više knjiga i članaka o temama ratova i postrojbi), veliki poznavatelj prilika u Prvom svjetskom ratu. Također je u serijal uvršten dokumentarni materijal preuzet od austrijskog filmskog arhiva, ali i brojni glumljeni prizori, nastali upravo na temelju spomenutih autobiografija, uključujući i Dubravčićevu.
Zahvaljujući emisiji Društvena mreža upoznati smo s postojanjem knjige o 1. svjetskom ratu Tamna strana Marsa, kao i o jesenskom televizijskom serijalu o istoj temi, a oboje nam svakako mogu rasvijetliti zašto se na našim prostorima danas živi upravo ovako kako se živi. Treba biti iskren prema vlastitoj povijesti (i poznavati je naravno), a korijen mnogim današnjim političkim problemima nalazi se i u 1. svjetskom ratu.
Podsjetimo, Prvi svjetski rat ili, kako su ga početno zvali, Veliki rat trajao je od 1914. do 1918. godine, a brzi slijed događaja koji su imali korijene upravo u njemu brzo ga je potisnuo. U Hrvatskoj je taj proces bio još i brži s obzirom da je ona svjedočila ne samo propasti Monarhije, dakle porazu, nego i uvjetovanom svrstavanju u novu zajednicu s pobjedničkom Srbijom, u kojoj se dakako posve drugačije gledalo na Prvi svjetski rat. Promjene koje su se dogodile u tome ratu i poslije njega do danas nisu sjele na svoje mjesto (posljedica su im i aktualna događanja u Ukrajini). Svaka zemlja ima svoje viđenje toga rata, Njemcima znači jedno, Francuzima drugo, Englezima nešto treće, a Hrvatima sasvim četvrto, lijepo kaže Hameršak. Pogledi neće biti pomireni vjerojatno nikad, no važno dosegnuće je što postoji duh uvažavanja svih poginulih i zajedničkoga komemoriranja.
