Jeste li znali da su ovi književnici rodom iz Like?

Na portalu Lika Clubbing postoji kolumna "Književni petak" koja je u ovom članku predstavila ličke autore koji su ostavili značajan trag u Hrvatskoj književnosti.

 

Josip Draženović
Rođen 1863. godine u Stajnici kraj Brinja. U Senju pohađao osnovnu školu i gimnaziju, a pravo u Zagrebu. Draženović je teme svoje proze u prvoj fazi razvijao od lirskih solilokvija i razmišljanja o životu uopće “Iskrice” (1887.) do “Crtica iz primorskoga malogradskoga života”(1893.). U pripovijetkama s motivima sudbina malih ljudi, “antiheroja”, opterećenih vlastitom prošlošću, kakve će poslije uspješnije opisivati J. Leskovar, Draženović se u posljednjoj fazi stvaralaštva “Povijest jednoga vjenčanja” (1901.), “Nova era” (1950.).

Pavao Ritter Vitezović
1652. godine rođen je u Senju. Osnovnu školu završio je u Senju a srednju školu pohađao je u Zagrebu. Veoma je važno istaknuti kako je Pavao Ritter Vitezović bio prvi hrvatski profesionalni pisac, organizator i upravitelj Zemaljske tiskare u Zagrebu, prve takve tiskare u Hrvatskoj. Vitezović je pisao pjesničke poslanice, prigodnice, panegirike, čestitke i anagrame koji oslikavaju socijalne, političke, gospodarstvene i kulturne prilike posljednjih desetljeća 17. stoljeća u Hrvatskoj. Svoje prvo djelo “Odiljenje Sigetsko” tiska na hrvatskom jeziku u Linzu (Austrija). Djela: “Odiljenje sigetsko”(1684.), “Croatia rediviva”(Oživjela Hrvatska, 1700.), “Stemmatographia sive armorum Illyricorum delineatio, descriptio et restitutio” (1701.), Plorantis Croatiae saecula duo carmine descripta (1703.), “Natales Divo Ladislavo regi Slavoniae apostolo restituti” (1704), “Bosna captiva” (1712)… Pavao Ritter Vitezović preminuo je 1713. godine u Beču.

 

Kliknite, pogledajte, pročitajte cijeli članak!

Podignimo razinu svog znanja o ličkoj kulturi jer i ovi ljudi iz prošlosti koji su ostavili veliko pisano bogatstvo, zaslužuju da netko za njih ponosno kaže "Gle, on je također Ličan!"