Događanja

Fotografije Antonija Vuković

 U prilogu možete vidjeti Ličko prelo naših Ličana u Kanadi koje je održano ove godine u vrlo lijepom ambijentu i veselju.

Ana Manjerović, indirektno.com

Šestu godinu za redom Brinjaci i njihovi gosti ispratili su Staru i dočekali Novu godinu točno u podne na brinjskom trgu.
Dočeku Nove 2018. točno u podne 31.12. odazvao se veliki broj stanovnika Općine Brinje, ali i gostiju iz drugih gradova.
Podizanjem čaša točno u podne i sa zdravicom novoj godini, načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić građanima je zaželio puno zdravlja, sreće i poslovnih uspjeha.
Ispraćaj Stare i doček Nove 2018. u organizaciji Općine Brinje svojim volonterskim radom pomogli su članovi brinjskih udruga PD Škamnica, KUD Brinje i Udruge žena Pavenka. Besplatno kuhano vino, kuhane kobasice i odlična svirka Kreše Javora i Tomice Jurkovića bili su razlog više koji je upotpunio radost i veselje dolaska Nove 2018. godine.
Veliko hvala svima koji su sudjelovali u organizaciji događanja.

VIŠE SLIKA NA INDIREKTNO.COM

I evo, prođe još jedan Sv. Nikola (ili po naši Mikulja). Stajnica, koja bi toga dana trebala biti mjesto centralnog slavlja, budući je to njezin patron župe, ostade tek u sjeni, a taj dan (izgleda) bijaše velik samo za nekolicinu župljana i naravno dječicu. Izgleda da o velikim zborovima u našim malim selima možemo samo sanjati i pričati kako je nekad bilo... No dobro, neću kvariti veselje našim najmlađima. 

Općina se pobrinula da i ove godine predškolska i školska djeca budu darivana. Kad bi se barem svi mi ugledali u djecu, kad bi barem njih pogledali kako se vesele druženju s prijateljima, sastajanju, malim stvarima... shvatili bi kako nam je malo potrebno da bi bili sretni!  

Školarci su zajedno sa svojom učiteljicom Marijanom Pađen pripremili prigodne recitacije koje su toga dana izveli pred svojim roditeljima i ostalim župljanima koji su se odazvali na Misu a koju je predvodio fra Juro Marčinković.

Neka naš zaštitnik čuva naše selo, naše Stajničare ma gdje se nalazili, i našu djecu, a za sve ostalo lako!

 Veliko hvala Lidiji Šprajc na fotografiji i informacijama!

Preuzeto: vgdanas.hr

---

„Rodoslovlja obitelji Podlapca/Podlapače“ djelo našeg sugrađanina Đure Mesića iz Novog Čiča sinoć je u sklopu Matičinog četvrtka predstavljeno i našim sugrađanima. Monografija koja donosi povijest obitelji jednog mjesta najprije je predstavljena tamo gdje i geografski pripada, a sinoć je prigodna promocija upriličena i u Velikoj Gorici.

Uz samog autora Đuru Mesića, na promociji su govorili i predsjednik goričkog ogranka Matice Hrvatske, Stjepan Rendulić te Stipo Bilić koji nisu krili oduševljenje napravljenim poslom.

-Autoru treba odati priznanje za sve što je istražio i napisao, jer koliko je meni poznato ovo je tek druga ova knjiga koja je u Hrvatskoj ugledala svjetlo dana- istaknuo je Stipo Bilić.

Punih devet godina Đuro Mesić radio je na prikupljanju arhivske građe kako bi ovo djelo ugledalo sjetlo dana. Susretao s mnogim preprekama i nedaćama, no nije odustajao. Kako je i sam rekao sate i sate je proveo po raznim arhivima, ali i u razgovoru sa starijim mještanima Podlapca.

-Iz puke znatiželje nastala je ova monografija koja je posvećena svim precima i svim starijim žiteljima toga kraja- rekao je ponosni autor Đuro Mesić.

Prateći obitelji i prezimena kroz povijest u Podlapcu je opstalo tek osam od 50-ak prezimena koja su bila u mjestu. Sama knjiga pokriva 33 prezimena koja su živjela u 226 obitelji.

-Ja sam ovim istraživanjem uspio povezati ljude koji nisu ni znali da imaju bliže rodbine u drugim dijelovima Hrvatske. Povezao sam ja i mlađe, i to mi je najveće zadovoljstvo- istaknuo je autor Đuro Mesić.

Da bi nastalo ovo djelo autor je povijest sela pratio kroz period od 300 godina od oslobođenja Turaka, a kroz istraživanje je došao do podatka da prva prezimena i vlasništva zemlje datiraju iz popisa stanovništva iz 1712. godine.

VIše slika na: vgdanas.hr

 Promocije zbornika radova Podplješivički graničari bit će: 

U Gospiću 24. listopada 2017. u 18 h -  dvorana Područnog centra Instituta Ivo Pilar

Promotori: 

dr.sc. Ivan Brlić, znanstveni suradnik Instituta Ivo Pilar - područnog centra Gospić

          Želimir Prša, student povijesti i geografije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

  U Brinju 25. listopada 2017. u 18 h -  vijećnica općine Brinje (ako dođe do većeg odaziva moguće održavanje  u Vatrogasnom domu)

Promotori: 

dr.sc. Željko Holjevac, red. prof. Odsjeka na povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 
dr.sc. Ivan Brlić, znanstveni suradnik Instituta Ivo Pilar - područnog centra Gospić

          Želimir Prša, student povijesti i geografije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 

 U Slunju 26. listopada 2017. - u 18:30 h u župnoj dvorani

Promotori:  

dr.sc. Stipe Kljaić, znastveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba 

          Petar Bagarić, prof. povijesti na XVI. gimnaziji u Zagrebu 
        Želimir Prša,  student povijesti i geografije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 

 

Ovaj zbornik radova je povijesni prikaz podplješevičkih sela koji je objavila je Udruga bivše općine Zavalje, a sadrži 240 tiskanih stranica. Riječ je o prvom broju priloga za poznavanje prošlosti podplješevičkog kraja. 

Sadržaj su recenzirali geograf dr. sc. Hrvoje Petrić, izv. prof., te povjesničar dr. sc. Stipe Kljajić, znanstveni suradnik. Lekturu i korekturu obavila je Antonija Furijan, dizajn naslovnice Adela Juhas, prijevod sažetaka na engleski jezik Papel d.o.o., dok je knjigu tiskala Printera Grupa iz Svete Nedelje. 

Zbornik su uredili Želimir Prša, predsjednik Udruge bivše općine Zavalje, dr. sc. Ivan Brlić i izv. prof. dr.sc. Željko Holjevac. Sadržajno je zbornik podijeljen na dva poglavlja u kojima se nalazi devet znanstvenih radova iz prošlosti podplješevičkog kraja. Prvo poglavlje nosi naslov (Su)život na granici carstava i uključuje povijesno razdoblje do početka Drugog svjetskog rata. Drugo pak poglavlje uključuje burna povijesna kretanja u drugoj polovici 20. stoljeća te s pravom nosi naslov O(p)stanak u stoljeću rata. Znači, vremenski raspon kojeg uključuje ova knjiga je od 16. do kraja 20. stoljeća. 

U subotu, 14. listopada 2017. u restoranu NK Lučko održana je 10.Lička (ili nama srcu draže reći Stajnička) noć. Kao i svake godine stolice su bile popunjene, stolovi bogati pićem i ukusnim jelima, atmosfera ugrijana, a plesni podij pun. KUD Sinac i Plitvički bećari pobrinuli su se i ove godine za dobar "štimung", a ljubazno osoblje restorana NK Lučko za svoje ličke goste da budu zadovoljni.

Ovakva okupljanja uvijek su nam svima draga jer su prilika da vidimo svoj narod koji možda duže vrijeme nismo vidjeli. Štoviše, upravo takva okupljanja postala su i pravi običaj "ako ne prije, vidimo se na Ličkog noći", zato se nadam da će se iz godine u godinu uvijek i održavati, a članovi ZK Stajnica će se, uopće u to ne sumnjam, za to i pobrinuti. 

Do sljedeće Ličke noći što mi preostaje nego fotografijama prenijeti djelić vesele atmosfere onima koji možda nisu mogli doći, a za koje se i ove godine pobrinuo gospodin Dragutin Perković na čemu mu veliko hvala!

KLIK NA SLIKU I POGLEDAJ CIJELI ALBUM!

KLIK NA SLIKU I POGLEDAJ CIJELI ALBUM! 

Đuro Mesić:

Poštovani prijatelji!

Ovo je kraj jednog davnog početka u koji sam zaplivao iz znatiželje, nošen ljubavlju i poštovanjem prema starijima, a pretcima moje supruge. Dakle stidljivo još od 2008. godine nastajala je knjiga Rodoslovlja obitelji Podlapca / Podlapače.
Svako mjesto nosi svoje povijesne posebnosti pa tako i Podlapača što povezujem kroz zadnjih više od tristo godina, od kojih je prvih 150 godina razvoj i naseljavanje po prezimenima i od kuda dolaze, te raseljavanje i kuda odlaze još od kraja 19. stoljeća.
To je prošlost i nema se tu šta dodati ili izmisliti, već pronaći, zapisati, čuti od kazivača i posložiti.Uz popise prezimena i brojčane podatke od najviše 1880 do današnjih 116 stanovnika u poglavlju o iseljavanju i popisu prekooceanskih putnika (1900.-1910.) , kao i raseljavanju diljem Hrvatske, pronaći ćemo razlog i vrijeme kad se to događalo, a tada je zapisano: „Lika sav svijet naseli, a sebe ne raseli,“ što odavno više ne vrijedi.

Za vrijeme pregovaranja o izgradnji željezničke pruge Zagreb – Split početkom 20. st.,
A. G. Matoš zapisao je epigram: „Željeznicu dobiti će Lika, kad već neće imat stanovnika.“
Današnji popis i broj stanovnika to potvrđuje.
Posebnost ove Monografije-knjige su Rodoslovna stabla svih trideset i tri prezimena koja su tada živjela u dvjesto dvadeset šest obitelji onog vremena, popisani prema kućnim brojevima u Stališu duša i Matičnim knjigama.

Sadržaj knjige-monografije:
1. Tragom dokumenata: - Kroz povijest, obiteljske zadruge, familije i kuće,
- Popisi prezimena, stanovništva i zemlje od 1712.g. do danas,
- Općina, crkva i škola,
- Stradalnici kroz ratove,
- Stališ duša.
2. Obiteljska rodoslovna stabla. Ako ste pokušali to učiniti za sebe, tada znate kakav je
put posložiti više od pet generacija i oko 250 g. unazad, sa datumima rođenja,
vjenčanja, kumovima i drugim osobnim detaljima.
3. Iseljenici i spomenik iseljenim Hrvatima u Hamburgu
4. Zemljopisne karte Podlapca kroz povijest
5. Murali i slike Artura Sertića u crkvi