Razno

U DV Brinje upisano više djece nego prošle jeseni

Izvor: lika-online.hr

U punom su zamahu radovi na energetskoj obnovi zgrade Dječjeg vrtića „Tratinčica“ u Brinju. Poslove izvodi renomirana riječka tvrtka „Zanat-oprema“, a odnose se na cjelovitu obnovu fasade, unutarnjih ploha, podova i zamjene stolarije. Kako smo već javljali vrijednost radova je 1,2 milijuna kuna, što se financira iz četiri izvora, od kojih je jedan i Općina Brinje. Radovi će biti okončani 17. rujna kada „Tratinčica“ ponovno kreće s radom.

Dobra vijest je i ta da se ovaj dječji vrtić nalazi među rijetkima na ovim prostorima koji će novu odgajateljsku godinu započeti sa više djece nego li lani. Od ravnateljice Ružice Perković doznajemo kako je ove jeseni upisano 31 dijete, odnosno 17 djece više u odnosu na prošlu godinu.

Općini Brinje 5,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava

preuzeto: glasgacke.hr


 U nazočnosti Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Tomislava Tolušića, ministra poljoprivrede, u četvrtak 24.5.2018. u Zagrebu su potpisana 102 ugovora vrijedna 470 milijuna kuna. Ugovore za sufinanciranje projekata iz mjere 7 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ Programa ruralnog razvoja RH s predstavnicima jedinica lokalnih samouprava i ravnateljima institucija potpisala je Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Nakon provedenog natječaja iz Programa ruralnog razvoja RH za operaciju 7.4.1. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“ potpisani su ugovori kojima će se u 17 hrvatskih županija izgraditi ili obnoviti 57 dječjih vrtića, 12 vatrogasnih domova, 18 društvenih domova, 13 projekata uređenja javnih površina i 2 turističko-informativna centra. Svi projekti rade se u naseljima s najviše 5000 stanovnika, a potpora iznosi 80 – 100% ukupnih prihvatljivih troškova, odnosno između 15.000 i 1.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Ukupna vrijednost odabranih projekata iznosi 528.190.613,06 kuna, a vrijednost potpore iz Programa ruralnog razvoja 470.813.066,38 kuna.

Općina Brinje se na navedeni natječaj prijavila sa 2 projektna prijedloga te su odobrene potpore u sljedećim iznosima:

- za rekonstrukciju i opremanje Vatrogasnog doma Brinje odobrena je potpora u iznosu od 2.983.915,57 kn

- za rekonstrukciju stare općinske zgrade i njenu prenamjenu u Kulturni centar odobren je iznos potpore od 2.562.088,97 kn.

Ugovore s Agencijom za plaćanja u pojoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u Zagrebu su potpisali načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić za projekt Kulturnog centra Brinje te zapovjednik DVD-a Brinje Alen Perković za projekt Vatrogasnog doma Brinje.

"Zaželi" Brinju donosi 1,7 milijuna kuna i 12 novih radnih mjesta

preuzeto: glasgacke.hr


Ministar rada i mirovinskog sustava mr. sc. Marko Pavić u srijedu, 30. svibnja 2018. godine, u ime Ministarstva uručio je u Karlovcu 37 novih ugovora vrijednih oko 129 milijuna kuna u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Zaželi – program za zapošljavanje žena“.

Budući da je 25. svibnja 2018. godine Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava izdalo Odluku o financiranju, između ostalih i za Program zapošljavanja žena na području Općine Brinje, potpisivanju Ugovora s Ministarstvom nazočio je načelnik Zlatko Fumić.

Načelnik Fumić je u Karlovcu potpisao ugovor s ministrom Pavićem vrijedan 1.708.710,00 milijuna kuna kojim će se zaposliti ukupno 12 osoba s područja Općine Brinje, i to 10 žena koje će skrbiti i pružati podršku starijim osobama u lokalnoj zajednici, voditelj projekta i financijski administrator na projektu.

Projekt će se financirati u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. iz sredstava Europskog socijalnog fonda, a vrijeme trajanja projekta je 30 mjeseci.

Namijenjen je zapošljavanju žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada, s naglaskom na žene starije od 50 godina, žene s najviše završenom srednjom stručnom spremom, žene s invaliditetom, žene žrtve trgovanja ljudima, liječene ovisnice, žene žrtve obiteljskog nasilja, beskućnice. Obavezni partneri na projektu su HZZ-Područni ured Gospić i Centar za socijalnu skrb Otočac. Prihvatljive aktivnosti projekta su zapošljavanje žena iz ciljnih skupina u svrhu potpore i podrške starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju u lokalnoj zajednici, obrazovanje i osposobljavanje žena iz ciljanih skupina koje će pružati potporu i podršku starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju te osiguranje materijalnih uvjeta za provedbu aktivnosti pri pružanju potpore i podrške starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju (nabava higijenskih potrepština te potrepština za održavanje kućanstava osoba za koje će žene skrbiti).

 

OŠ LUKE PERKOVIĆA DIJAMANTNI STATUS MEĐUNARODNE EKOŠKOLE

A.Manjerović, Općina Brinje


Osnovna škola Luke Perkovića iz Brinja, na svečanosti promocije 18. generacije Ekoškola i obnove statusa 4., 8., 10., 12., 14. i 16. generacije Ekoškola održanoj u petak 11. svibnja 2018. u Zagrebu, obnovila je svoj status međunarodne Ekoškole koji je stekla još 2004. godine i to među prvima u Ličko-senjskoj županiji.

Svečanosti na Zagrebačkom Velesajmu prisustvovale su ravnateljica OŠ Luke Perkovića Marija Vičić i predstavnica Općine Brinje Ana Manjerović. Ove godine OŠ Luke Perkovića stekla je dijamantni status međunarodne Ekoškole, a Općini Brinje dodijeljena je posebna plaketa za dugogodišnju potporu programu međunarodnih Ekoškola koji u Republici Hrvatskoj provodi Udruga Lijepa Naša.

Međunarodne Ekoškole su program Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš pri Vijeću Europe i njihova je zanimljivost što nisu zatvorene u okvire dotične škole već su istovremeno i program lokalne zajednice. Program se službeno počeo provoditi od 1994. godine u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Velikoj Britaniji, a danas se Ekoškole provode u više od 59 država svijeta koje povezuju više od 46 000 škola.

Ekoškole su program i sustav nagrađivanja. Škole se nagrađuju Zelenom zastavom sa znakom Ekoškole koja se može izvjesiti na zgradi škole ili izložiti u predvorju. Škole također dobivaju i povelju (certifikat) Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš, pravo na logo (znak Ekoškole) koji će se nalaziti na dopisima te stječu mogućnost medijske promidžbe u Hrvatskoj i svijetu. Status međunarodne Ekoškole teže je zadržati no steći te možemo biti ponosni što se u dvorištu naše osnovne škole već četrnaest godina vijori Zelena zastava sa znakom Ekoškole.

SRETAN USKRS

Obavijest: Zahtjevi za naknadu štete od suše

Izvor: brinje.hr

Zbog velikih šteta na poljoprivrednim kulturama koje su nastale uslijed sušnog razdoblja od 1. srpnja do 22. kolovoza, župan ličko-senjski dr. Darko Milinović donio je dana 22.8.2017. godine Odluku o proglašenju elementarne nepogode za područje Općine Brinje.


Obavještavaju se građani Općine Brinje da se zahtjevi za naknadu štete uslijed elementarne nepogode suše podnose Općinskom povjerenstvu za procjenu štete od elementarne nepogode.

Zahtjevi se podnose svakim radnim danom zaključno sa 15.09.2017. u vremenu od 08:00-18:00 sati u prostorijama Općine Brinje.

Potrebno ponijeti:
-OIB
-podaci iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava (Zahtjev za potporu za 2017.g)



Općinsko povjerenstvo za procjenu štete od elementarne nepogode

 

Uskoro uređenje mjesnog groblja u Stajnici

Preuzeto: brinje.hr


Dolaskom proljeća i lijepog vremena u Općini Brinje se pristupilo uređenju okoliša po mjesnim odborima. Ovaj tjedan intenzivno se radi na području MO Jezerane gdje se uređuje okoliš oko mjesnog groblja. Nakon što su djelatnici Komunalca uklonili grmlje i šipražje duž ograde groblja, bilo je potrebno angažirati strojeve kako bi se uklonio sav otpadni materijal koji se nakupio tokom vremena. Radove u Jezeranama su obišli načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić i direktorica Komunalnog društva Josipa Pavlović. Načelnik Fumić je najavio kako će se, po završetku uređenja okoliša u Jezeranama, urediti okoliš mjesnog groblja u Stajnici. 

POZIV: Ličanke, prijavite se na natječaj "Najuzornija hrvatska seoska žena 2017."!

Preuzeto: lika-onlne.hr

Udruga uzornih hrvatskih seoskih žena  ove godine 18. puta za redom organizira natjecanje pod nazivom „Najuzornija hrvatska seoska žena 2017.“. Lani se za ovo natjecanje prijavilo 15 žena, a lentu najuzornije ponijela je predstavnica Karlovačke županije, gdje će se 14. listopada ove godine  održati završno natjecanje. Od predsjednice ove udruge Katice Jerleković doznajemo niz detalja vezanih uz propozicije natjecanja.

-Najuzornija hrvatska žena treba biti starosne dobi od 25 do 65 godina, državljanka RH koja živi na selu, uživa ugled u svojoj sredini, ima uredno uređeno kućanstvo i okućnicu, proizvodi poljoprivredne proizvode, stvara rukotvorine… Takve žene trebaju biti okosnice i stup društvenog života, borci za općeniti napredak društva i posvećene svojoj obitelji. Cilj projekta je pomoći u promociji važnosti i vrijednosti žena na selu, tih anonimnih heroina u promicanju neospornih vrijednosti i važnosti hrvatskoga sela. Prijave se zaprimaju do 20. lipnja na e-mail: katica.jerlekovic@hotmail.com ili na adresu Katica Jerleković, Cekovići 26-Kravarsko.

Zanimljivo je i pomalo čudno kako se prošle godine na ovaj prestižni natječaj nije prijavila niti jedna seoska žena sa prostora Ličko-senjske županije.

Brinje jedina općina koja poljoprivrednike oslobađa komunalnog doprinosa pri legalizaciji

Izvor: indirektno.com


Iako se često zna reći kako je Lika puna potencijala za razvoj poljoprivrede, brojni doprinosi i nameti često usporavaju ili onemogućuju razvoj iste.

Brinje je jedina općina koja je donijela odluku da svi oni koji se bave poljoprivredom pri legalizaciji budu oslobođeni komunalnog doprinosa u 100%-tnom iznosu, te također jedina općina koja sufinancira umjetnu oplodnju a vršila je i edukaciju poljoprivrednika.

Dnevnik slučajnog prolaznika: "Slušaj sebe, društvo je za*ebano!"

Kolumna na likaclub.eu

U čovjekovu svijetu, gdje sustavi određuju naše promišljanja i način života. U svijetu gdje je čovjekova vrijednost umanjena. U svijetu gdje smo nekada prepušteni sami sebi. U tom svijetu živim ja. Ja sam slučajni prolaznik, baš kao i svi mi. Ja sam onaj koji primjećuje. Onaj koji vidi. Onaj koji zna. Onaj koji može, ali i onaj koji nije uvijek dovoljno hrabar. Ovo je takav svijet, svijet gdje nam fali hrabrosti. Hrabrosti da ustanemo i zaderemo za promjene. To najčešće zamijeni šapat, tiho mrmljanje ili samo misao.

Nalazim se u sred ničega. Stigao sam na ovaj svijet i uvijek sam htio nešto promijeniti. Mogu li stvarno nešto mijenjati ? Mislim da mogu. Želim.

Našao sam se u gradu i morao sam stići do željezničkog kolodvora. Morao sam ući u tramvaj, koji je katkada središte zanimljivih zbivanja i još jednom se suočiti sa stvarnošću. U gužvi uvijek jasno vidim razlike. Vidim poglede poprijeko i jaz koji vlada između ljudi. Vidim okamenjene osmijehe i poglede osude. Ne bih htio to vidjeti. Htio bih vidjeti vezu, ono nešto ljudsko u svima što nas povezuje.

Nalazim se u tramvaju. Gužva je i stojim. Netko mi dahće iza vrata. Ne volim kada mi netko diše za vratom, čak ni u prenesenom smislu. Okrenuo sam se kako bih si vožnju učinio ugodnijom. Ljudi svih dobi, muškarci i žene, svi su bili u tom tramvaju. Kada se nađeš u gužvi i bez slušalica čuješ svašta. Čuješ ljude kako razmjenjuju životna iskustva, a vidiš i kako im se pogledi na svijet i život znatno razlikuju.

Pomisliš kako stariji ljudi imaju usađene jednake vrijednosti, pomisliš kako su njihovi pogledi na svijet jednaki. Sve je to samo misao. Svi smo mi toliko različiti, a samo to što smo svi različiti nas čini toliko jednakima.

Razgovaraju dvije baka, procjenjujem šezdesetih godina. Načuo sam, jedna se zove Jasna, a druga je prozvana samo kao draga. Uvodni razgovor bio je vjerojatno dosadan kao i svaki drugi, pa ga nisam doživio. To su bili trenutci kada sam htio iskočiti iz nagužvanog tramvaja, nije mi se dalo više tamo biti. Mislim da sam u jednom trenutku počeo tražiti zanimaciju, osvrtao sam se po tramvaju i nepristojno osluškivao tuđe razgovore.

Najednom, uspio sam. Našao sam svoju zanimaciju i razgovor koji sam pomno osluškivao. Dvije gospođe, stasite, čvrsto stojeći na nogama i ne tražeći slobodno mjesto stajale su nekoliko metara od mene. Bar sam ih tako ja vidio. Pričale su o životu i svakodnevici. Svojoj i svojih najmilijih. Jasna se obratila dragoj s tugljivim tonom, vidno nezadovoljna: ” Joj, draga moja noge me tak’ bole, baš bih mogla sjest. Stalno sam po tim doktorima, već mi ih je preko glave.” Naša draga iz ove priče je odšutjela ne dajući neke jasne reakcije. Zatim je gospođa Jasna postavila novo pitanje: ”Kak’ je tvoja mala ?”

Gospođa draga je izgleda znala što odgovoriti na to pitanje, pa se raspričala: ‘‘Znaš, jako su dobro ! Rastala se, ali jako se dobro snašla. Malena je upisala gimnaziju, znaš, aha, jako je dobar đak bila. Jako sam sretna bila zbog svoje ljepotice. Kćer je dobro, radi još uvijek u školi, dobro joj je. Dobro je dok ima bilo kakav posao.”

Gospođa Jasna opet progovara, saznajem da i ona ima unuku. Stariju. Kaže: ”Moja mala će sad završiti srednju, pa treba na fakultet nekakav. Ona hoće za učiteljicu, a ja joj velim da izabere nešto drugo. Nije lako raditi s dječurlijom i plaća je nikakva. Rekla sam joj neka medicinu upiše.”

Nešto se desilo na licu gospođe drage, pa kaže: ”Znaš, lepa moja, nije uvijek dobro razmišljati samo di ćeš novaca imati. Meni je najvažnije da su nam deca sretna. Neka sami za sebe izaberu ono što se njima sviđa. Mi tu kaj nekaj trkeljamo, ne bumo mi taj posao radile. Oni se budu dizali i išli svaki dan. Moja kćer je htjela za učiteljicu i neka je, ja vidim da je njoj dobro. Za sebe i malu ima. Plaća se i alimentacija i dobro je. Bitno da ide.”

Na to, Jasna doda: ”Teško je u Hrvatskoj sa svime”, a draga ju poklopi: ‘‘Bude nam bolje kad bumo se manje žalili.”

Zastao sam. Osim slične frizure ništa slično na gospođama. Možda će ih povezivati i to što će u obitelju imati učiteljicu. Tko zna. Sjetio sam se da su meni govorili koješta kada sam birao studij za sebe. Upućivali su me na različite studije. Sjećam se kako su me uplašili i kako sam u zadnji čas odlučio da moram slijediti svoje snove. Zamislio sam se i razmislio o tome hoće li djevojka iz priče sljedeće godine upisati učiteljski ili će je okolina poljuljati u njenim htijenjima. Poznajem nekolicinu ljudi koji su poklekli pred društvenom propagandom. Poklekli su pred pričom koja ti govori da je važnije dobro zarađivati, nego biti sretan. Nikada nisam vidio smisao u tome i želim, želim da svi slijedite svoje snove. Nekada je poželjno samo kimnuti glavom, ali opet napraviti po svom. Napravite onako kako želite, budite što želite i do toga dođite na način koji vi želite.

Stigao sam. Željeznički kolodvor je bio preda mnom. Ušao sam u vlak. Sve je isto. Ljudi su isti. Pogledi su jednako hladni, a tama se nadvija u bespućima ovog velikog ničega.

Stigao sam doma. Ležim u krevetu, a kapci mi se spuštaju. Odlazim.

I dok zaklapam oči, odlazim…

Što ako stvarnost nije stvarnost i što ako san nije san ?

Ništa je stvarnost. Svašta su snovi. Odlazim u svašta. Biram svašta. Biram biti netko. Želim da budemo snovi. Budimo snovi. Ja sam. Ti si. Mi smo.