Povijest i kulturno stvaralaštvo

Nikolina Matić: "NE ZABORAVI VUKOVAR"

Izvor: Nikolina Matić, fb Križpolje


Ne zaboravi Vukovar

Kad studeni nabroji
Osamnaest dana,
Otvorit će se opet
Ona bolna rana.

I opet će masa
U kolonu stati,
A poslije zaboravit
Da Vukovar pati.

Možda će tamo,
Neka mlada duša,
Osjetit patnju
Dok svjedočanstva sluša.

I bit će joj žao
Svake vukovarske majke,
A poslije će ih zaboravit
Uz zvukove cajke.

Mladeži draga,
Nisu cajke ljepota.
Pod njima je stradalo
Mnogo života.

Kakva je to pjesma
Što glasno svira
I mrtvim kostima ne da
Posljednjeg mira?

Pod tim se stihovima
Krala naša sloboda.
Pod njima je tekla krv
Hrvatskog naroda.

Ne vrijeđajte uspomenu
Na branitelje naše.
Dosta su se proljevale
Krvlju napunjene čaše.

Budi ponizan
I zahvalnost pokaži,
Za sve one nestale
Što ih domovina još traži.

365 dana
Misli na Vukovar.
Nek tvoje misli
Budu njemu na dar.

Najlakše je svakom
U kolonu stati.
Al možeš li čuti
Kako grad pati?

I dok hodaš
U toj mirnoj koloni,
Nemaš straha,
Kao što imali su oni.

Hodaj ponizno
I broji korake.
Njih su odveli
Do zemljice lake.

A tebe će vratit
U zagrljaj slobodi.
K obitelji tvojoj,
K majci što te rodi.

Ne zaboravi Vukovar
Ni miris stradalog grada.
Ne zaboravi mu ime
Ni obljetnicu krvavog pada.

Poziv na predavanje Nikole Tominca: "HRVATI U PRVOM SVJETSKOM RATU"

Izvor: Ogranak Matice hrvatske u Svetoj Nedelji


Ogranak Matice hrvatske u Svetoj Nedelji organizira zanimljivo predavanje o Prvom svjetskom ratu,jednom od najkrvavijih ratnih sukoba u novijoj ljudskoj povijesti, u kojemu je živote izgubilo oko 20 milijuna što vojnika, što civila. Predavanje će se održati u četvrtak, 21. studenog 2019., s početkom u 19 sati u Turističkom centru Sveta Nedelja, Stilinovićeva 1.

Hrvatska je, kao dio Austro-Ugarske Monarhije, također sudjelovala u Velikom ratu, kako su ga prvotno nazivali. Procjenjuje se da su ukupni hrvatski gubici u ratu bili oko 200 tisuća ljudi. Veći dio te brojke odnosi se na vojnike, a za mnoge od njih ne zna se na kojem od velikog broja masovnih grobišta, razbacanih po raznim frontovima diljem Europe, počivaju njihove kosti.

O frontovima na kojima se prolijevala hrvatska krv te o grobištima prepunim kostiju hrvatskih vojnika pričat će nam g. Nikola Tominac, umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske, koji se, nakon vrlo uspješne časničke karijere u Hrvatskoj vojsci tijekom i nakon Domovinskog rata, posvetio istraživanju uloge Hrvata u Prvom svjetskom ratu te istraživanjem grobišta na kojima su naši pretci našli svoje posljednje počivalište.

O predavaču

Nikola Tominac (1954), pukovnik Hrvatske vojske u mirovini. Za vrijeme Domovinskog rata zapovjednik postrojbama 53. samostalne bojne i 17. domobranske pukovnije zbog čega je odlikovan brojnim odličjima za iznimno uspješno zapovijedanje postrojbama OS RH i za osobite vojne zasluge u njihovom ustroju i razvitku. Najveći dio vojne karijere proveo u GS OS RH na operativnim poslovima razvoja vojne infrastrukture. Dugogodišnji analitičar hrvatske vojne povijesti s težištem na ličkoj povijesti, Domovinskom ratu, Napoleonovim ratovima iz početka XIX. stoljeća i Prvome svjetskom ratu.

Autor je dviju knjiga „Stajnica i okolica“ koja se bavi ličkom poviješću, i „53. samostalni bataljun ZNG Dugo Selo“, te suautor knjiga „45 godina rukometa u Dugom Selu“ i „Dugoselski biografski leksikom“ (2018).

Autor:
„Hrvatske krajiške pukovnije u francusko-habzburškom ratu 1809. godine“, Senjski zbornik broj 37/2010. i 38/2011. dva priloga.“
79. pukovnija zajedničke vojske u Prvome svjetskom ratu“, Zbornik Matice hrvatske „1918. u hrvatskoj povijesti“, Zagreb, 2012..
„Austrougarska vojska i stanovnici Vinodola u Prvome svjetskom ratu“ u zborniku „Zaboravljeni rat, 1914. -1918.“, Crikvenica 2015.
„Zagrebačke ratne postrojbe“ u zborniku Odjeci s bojišnice, Zagreb u Prvom svjetskom ratu u izdanju Muzeja grada Zagreba, Zagreb 2015;
„Hrvatske postrojbe u borbama na Soči (Jugozapadno bojište“ u časopisu FONTES 21, izvori za hrvatsku povijest, Zagreb 2015;
Predgovor u zborniku „XIII. zagrebački korpus u I. svjetskom ratu“, Muzej Sv. Ivan Zelina 2014;
„Hrvatske postrojbe na Istočnom frontu, 1914-1918 (Galicija, Bukovina i Volinija)“ u zborniku UKRAINE, Cultural Heritage, National Identity, Statchood, Lviv, 2015.
„Ličani u Velikom ratu - Jedanaesta sočanska bitka, 17. kolovoza – 12. rujna 1917.“, u znanstvenom časopisu Senjski zbornik broj 39/2012., Senj, 2012;
„Ličani u Velikom ratu - Zimska bitka za Karpate, siječanj – travanj 1915. u znanstvenom časopisu Senjski zbornik broj 42/2015., Senj, 2016;
“Hrvati u Brusilovljevoj ofenzivi u ljeto 1916. godine (prvi dio), Proboj kraj grada Lucka u Volinju,“ Časopis za suvremenu povijest, 49, broj 2, listopad 2017.
“Hrvati u Brusilovljevoj ofenzivi u ljeto 1916. godine (II. dio), Proboj kraj sela Okne u Bukovini“, Časopis za suvremenu povijest 49, broj 3 prosinac 2017.
„Hrvatske postrojbe u pohodu na Srbiju s naglaskom na djelovanje carske i kraljevske 79. Pješačke pukovnije grof Josip Jelačić“, Zbornik Matice hrvatske „1914.- prva godina rata u Trojednoj Kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji“, Zagreb, 2018..
„Karlovačke vojne postrojbe u Prvome svjetskom ratu, 1914. – 1918.“, Zbornik Državnog arhiva u Karlovcu povodom stote obljetnice I. svjetskog rata 1914.-1918., Karlovac 1918.
“Hrvati u u Zimskim bitkama za Karpate i proboju kod Gorlica i Tarnówa 1915. godine,“ Časopis za suvremenu povijest, 49, broj 2, listopad 2018.

Sudionik znanstvenih skupova:
- „1918. u hrvatskoj povijesti“, Matica hrvatska 2008. s temom „79. pukovnija Zajedničke vojske u Prvome svjetskom ratu.“
- „1914.-prva godina rata u Trojednoj Kraljevini i Austro-Ugarskoj monarhiji“ iz listopada 2014. godine koji je održan u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu s temom „79. pješačka pukovnija zajedničke vojske “Grof Josip Jelačić”u pohodu na Srbiju“. Organizatori: Hrvatski institut za povijest, Matica hrvatska, Institut Balassi – Mađarski institut u Zagrebu i Austrijski kulturni forum
- „Prvi svjetski rat i Zagreb“ u organizaciji Grada Zagreba i Filozofskog fakulteta Zagreb iz prosinca 2014.
- „Franjo Josip i Hrvati u Prvome svjetskom ratu“ s temom Hrvati u carsko-kraljevskoj vojsci i njihov ratni put u Prvome svjetskom ratu, (Croats in the Imperial-Royal Army and their War Paths in the First World War).
- „Konac Velikoga rata“ u Hrvatskom državnom arhivu 29. i 30. studenog 2018. s temom: „Hrvatske postrojbe u borbama tijekom 1917. I 1918. godine“.
Autor serije članaka u vojnom glasilu Ministarstva obrane RH „Hrvatski vojnik“ o Napoleonovom ratu iz 1809. godine. Suautor izložbe „Napoleonski orli nad Alpami“ održane u utvrdi Kluže (Bovec) u Republici Sloveniji iz svibnja 2009. godine.
U stručnom časopisu „Vojna povijest“ objavljeni su slijedeći prilozi: „Marmontov rat u Lici i Dalmaciji 1809. godine“ (broj 21/2012), „Bitka kod Malborghetta“, (broj 24/2013), „Ličani u Velikom ratu - Jedanaesta sočanska bitka, 17. kolovoza – 12. rujna 1917.“ (broj 34/2014.), „Bitka Slunjana za prijevoj Predel“ (br. 37/2014.), „Prvi pohod na Srbiju 1914“ (br. 42/2014), „Hrvatske postrojbe u borbama na Jugozapadnom bojištu 1915-1917“ (br. 50/2016.), .). „79. pješačka pukovnija zajedničke vojske u zimskim bitkama za Karpate 1915.“ (br. 56/2015.), „Brusilovljeva ofenziva i velika stradanja lićke 79. pješačke pukovnije iz Otočca“ (br. 82/2018.), „Proboj središnjih sila kod Gorlica iz svibnja 1915. godine“, (br. 84/2018),

Stručni suradnik i komentator na TV serijalu „Hrvati u prvome svjetskom ratu“ kojega je pripremila HTV tijekom 2014. godine.

Stručni suradnik izložbi posvećenih „Velikom ratu“ u Muzeju Sv. Ivan Zelina, Dugo Selo, Otočac, Gospić, Ivano-Frankivsk (Ukrajina), Crikvenica i Muzeju Grada Zagreba.
Moderator izložbe o dugoselcu Mati Premužaku o njegovom sudjelovanju u I. svjetskom ratu (Dugo Selo, 2010 godine). Stručni suradnik i voditelj raznih skupina prilikom posjeta Beču (grobovi generala Sarkotića i Borojevića), bojištu kod Verduna u Francuskoj, Sočanskom bojištu, Ukrajini i Poljskoj.
Član i potpredsjednik „Udruge 1914. – 1918.) i Hrvatskog odbora za obilježavanje 100 godišnjice I. Svjetskog rata. Trenutno radi na projektu – ratnom putu 79. pješačke pukovnije „Grof Josip Jelačić“ iz Otočca u Prvome svjetskom ratu.

Trenutno obnaša dužnost zamjenika gradonačelnika grada Dugog Sela.

 

Obilježena 210. obljetnica “Rata iz 1809.godine” u Malborghettu – Ogulinski graničari pod zapovjedništvom Milete pl. Vučetića od Brinja s pravom se smatraju austrijskim Leonidom

Izvor: nacionalno.hr


Predstavnici HVIDR-e NZI-NZZ i Udruge Reda Hrvatske Krune zajedno sa predstavnicima veteranskih i povijesnih udruga Austrije,Italije i Slovenije,obilježili su 210. obljetnicu “Rata iz 1809. godine”, vođenog između austrijske i francuske vojske. Za hrvatsku vojnu povijest važne su bitke za Malborghett i Predil, naselja na tromeđi Austrije, Slovenije i Italije i borbe protiv generala Augustea Frédérica Marmonta u tijeku njegova pohoda iz Dalmacije kroz Liku prema Beču. U tom je ratu Lika pretrpjela iznimno velike ljudske gubitke i teška stradanja od upada Turaka u pograničnom pojasu s Bosnom, kao i na smjeru povlačenja Marmontove vojske prema Beču.

U uvodu je potrebno dati prikaz društveno-političkih odnosa koji su u to vrijeme vladali u Europi. “Napoleonovi ratovi” obuhvaćaju vojne aktivnosti koje je vodila Francuska od prekida Amienskog mira 1803. pa do sloma 1815. godine. U želji da se obrane od Napoleona europske zemlje, predvođene habsburškim carstvom, stvorile su Petu protunapoleonsku koaliciju i pokrenule novi rat 1809. godine. Sami rat iz 1809. godine bio je vrlo složen i vodio se na većem dijelu Europe.,a bojišnica se protezala od Španjolske i Italije na jugu do Poljske i Njemačke na sjeveru. Pod zapovjedništvom nadvojvode Karla, jedna armija prelazi 10. travnja 1809. rijeku Inn i upada u Bavarsku. Armija nadvojvode Johanna (Innerösterreichischen Armee) upada iz Klagenfurta (Koruška) i Ljubljane u sjevernu Italiju, tada pod francuskom upravom. U sastavu ovih snaga značajno su zastupljeni hrvatski vojnici, osobito krajiške graničarske pukovnije. Treba napomenuti da su na području sadašnje Like i dijela Korduna djelovale četiri nacionalne graničarske pješačke pukovnije: Lička (prva), Otočka (druga), Ogulinska (treća) i Slunjska (četvrta).

U ovom prilogu obraditi ćemo samo dvije bitke, težišno pratimo ratni put glavnih protagonista iz Ogulinske treće nacionalne graničarske regimente i Slunjske četvrte nacionalne graničarske regimente, čije su dvije bojne iz svake regimente u početku napadnih aktivnosti bile u sastavu 1. divizije/9. korpusa, skupine generala Kálnássy von Kálnása.Budući da je Prusija u ovom ratu ostala neutralna, Napoleon se mogao spremiti na odlučujuću bitku koju je zasnivao na strateškom iznenađenju. Protivno mišljenju većine svojih generala, odlučio je glavninu snaga usmjeriti isključivo prema Beču, te je pozvao svoje vojskovođe iz Italije i Dalmacije da krenu prema toj bojišnici. Doslovce je zanemario eventualno negativne posljedice poraza u ratnim operacijama u Italiji, Tirolu, Varšavskom vojvodstvu i u Dalmaciji. Vojnička logika i vrhunsko vojno umijeće nalagala mu je da sve karte baci na jednu točku: bitku kod Vagrama blizu Beča, koja je trebala odlučiti o sudbini rata. Vrlo rizična odluka, ali uz dosta ratne sreće u konačnici se pokazala ispravnom. Iz Francuske je žurno prebacio 36.000 ljudi. S tim snagama prelazi Dunav 4. srpnja, a 6. srpnja pobjeđuje nadvojvodu Karla u krvavoj bitci kod Vagrama. U ovoj će bitci sudjelovati ukupno oko 330.000 vojnika obje strane, a poginut će ih oko 51.000. Nakon teških borbi kod Znojma 11. srpnja, nadvojvoda Karlo je prisiljen zatražiti primirje koje je potpisano 12. srpnja. Nakon habsburških poraza potpisan je 14. listopada 1809. mir u Schönbrunnu.

U ožujku je 1809 Ogulinska regimenta s dvije bojne pod zapovjedništvom brigadira Čivića krenula u Italiju, a treća pričuvna bojna pod bojnikom Šljivarićem (Slivarić) krenula je u sklopu tzv. “Opservacijskog korpusa” zajedno s glavninom ličkih snaga drugoga poziva prema Dalmaciji protiv Marmontovih snaga. Zadaća “Opservacijskog korpusa” bila je zaštita lijevog krila nadvojvode Johanna od Marmontovih snaga. Kao prethodnica glavnih napadnih snaga Čivićevi “Ogulinci” imaju nekoliko žestokih sukoba tijekom prodora prema Veroni, osobito kod Pordedonea i Sacilea (16. travnja) gdje su zarobili mnogo protivničkih vojnika. Nakon neuspjeha nadvojvode Karla u Bavarskoj i odluke o povlačenju nadvojvode Johanna iz Italije, “Ogulinci” su sada u zaštitnici snaga u povlačenju, dakle, opet u intenzivnim borbama.

Jedna od najznačajnijih epizoda naslovljenoga rata je obrana klanca Malborghetta (tal.: Malborghetto, slov.: Naborjet) u svibnju 1809., koji će zbog iskazanog herojstva branitelja u službenim austrijskim izvještajima i literaturi dobiti naziv “Austrijski Termopili”. Ta je obrana označena kao jedna od najvećih herojstava u austrijskoj vojnoj povijesti, a njezini sudionici Ogulinski graničari pod zapovjedništvom Milete pl. Vuchetich-a (Vučetića) od Brinja, s pravom se smatraju austrijskim Leonidom, jer su tri dana štitili svoje snage u povlačenju protiv glavnine francuske Južne armije.Nakon što je nadvojvoda Karlo 22. travnja pretrpio teški poraz u Bavarskoj, morao se žurno povući s glavninom svojih snaga iz sjeverne Italije prema Beču. U tijeku povlačenja nadvojvode Johanna vode se žestoke borbe. Od rijeka Piave i Tagliamenta povlači se nadvojvoda prema gradiću Tarvisu, gdje su 13. svibnja stigle njegove iscrpljene snage. Tu je planirao zaustaviti nadiruće Francuze od ulaska u operativan prostor pokrajine Koruške, ali bez uspjeha. Glavni smjer povlačenja išao je dolinom rijeke Felle kroz selo Malborghetto i dolinom rijeke Soče preko prijevoja Predila u Julijskim alpama.

U zoru 14. svibnja u utvrdu Malborghetto ulazi 2. odjel 3. ogulinske krajiške regimente, što ga je za obranu odredio podmaršal grof Albert Gyulai. Odjel se sastoji od Jezeranske kumpanije (satnije) čije je zapovjednik satnik Mileta pl. Vučetić i Modruške s ukupno 344 branitelja. Tijekom 15. svibnja prodrla je dosta jaka prethodnica francuske armije prema Malborgettu. Zbog toga posada utvrde prekida poslove na utvrđivanju i sprema se za obranu. Dolazi do prvih sukoba u kojima je zaustavljeno francusko napredovanje. Sutradan francuski general Grenier šalje svoje izaslanike koji pozivaju posadu na predaju, ali im je zapovjednik obrane negativno odgovorio. Francuzi pokušavaju novi proboj, ali su dočekani djelotvornom vatrom. Osvanuo je 17. svibanj. Još uvijek budni ali iscrpljeni branitelji su se spremali na završne borbe i sigurnu smrt. Po izjavama svjedoka, zapovjednik obrane održao je posljednji govor na hrvatskom jeziku, kojim je ohrabrio svoje vojnike, spremne u izvršavanju povjerenih im zadataka. To je bio uvod u odlučujuću bitku – francuske kolone sa svih strana kreću na utvrdu. Oko jedan sat poslijepodne probijen je dio utvrđenih palisada u donjem dijelu utvrde, što je omogućilo Francuzima povoljniji položaj za nastavak borbi. Nastaju krvave borbe prsa o prsa. Dok poginule branitelje nije imao tko zamijeniti, preko njihovih mrtvih tjela stizale su nove i svježe francuske snage. U daljnjoj borbi Francuzi uspijevaju s tri strane osvojiti i posljednju topničku bitnicu koju je branila Vučetićeva posada. Među posljednjima hrabro pogiba i Vučetić, a zajedno s njim graničarai iz Drežnice i mnogo pješaka iz Jezeranske kumpanije. Budući da je Ogulinska regimenta nakon sklopljenog mira, ustupljena Francuzima,točni gubici iz tog vremena nisu se mogli utvrditi poglavito jer dokumenti i izvještaji iz kojih bi se to mogli utvrditi bili su djelomično uništeni. Prema raspoloživim izvorima i dokumentima od 268 Hrvata poginuo je 81,ranjeno 120, a točan broj zarobljenih i nestalih nikada nije utvrđen. Bitka za Predel(Predil) odvijala se gotovo u isto vrijeme kada i bitka za Malborghetto. Obilježavanjem 210.godišnjice hrvatska delegacija prisjetila se njihovih vojničkih djela, odala im počast i dostojno se poklonila njihovoj žrtvi tamo negdje u Apama.

Više slika na nacionalno.hr

 

210 godina "Rata iz 1809. godine"

Tijekom ove godine obilježava se 210. obljetnica "Rata iz 1809. godine", vođenog između austrijske i francuske vojske. Brojni su Ličani stradali u tim borbama, osobito u bitkama za Malborghett i Predil, naselja na tromeđi Austrije, Slovenije i Italije, te borbi protiv generala Augustea Frédérica Marmonta tijekom njegova pohoda iz Dalmacije kroz Liku prema Beču. Ovom prilikom želimo odati počast stradalima u tim borbama o kojima možete više saznati na sljedećim linkovima na kojima se nalaze radovi našeg Nikole Tominca: 

1. HRVATSKE KRAJIŠKE PUKOVNIJE U FRANCUSKO-HABSBURŠKOM RATU 1809. GODINE (II) Marmontov rat u Lici i Dalmaciji
2. HRVATSKE KRAJIŠKE PUKOVNIJE U FRANCUSKO-HABSBURŠKOM RATU 1809. GODINE

Albrecht Adam  "Bitka kod Malborghetta"

Emisija: Hrvatska mjesta pijeteta Prvog svjetskog rata

"Grobovi vojnika raznih zaraćenih strana iz 1. svjetskog rata dobro su održavani tijekom godina, no kako je Hrvatska bila na gubitničkoj strani, a jugoslavenska država nije držala do žrtava onih koji su poginuli boreći se za propalo carstvo, hrvatski grobovi ostali su neobilježeni ili zapušteni. Stogodišnjica završetka velikog rata suočila nas je s tim naslijeđem…"

Emisiju možete pogledati na: VIDEOTEKA HRT  ili klikom na sliku (Napomena: otvorit će vam se  prozor za logiranje koje možete učiniti putem Google ili Facebook računa, potom u tražilicu upišete naziv emisije koji piše u naslovu ovog članka).

 

LIČKE PJEŠAČKE POSTROJBE AUSTROUGARSKE VOJSKE U BORBAMA TIJEKOM 1918. GODINE (Nikola Tominac)

Ovaj je prilog posvećen stotoj obljetnici Prvoga svjetskog rata i pripadnicima ličke 79. pješačke pukovnije zajedničke vojske iz Otočca (K.u.K. Otočaner Infaterieregiment Graf Jellačić Nr. 79.), poznatije kao "Jelačićevci" i 26. domobranske pješačke pukovnije iz Karlovca iz 42. domobranske pješačke divizije u čijem je sastavu bila bojna Ličana iz Gospića.1 U njemu je opisano njihovo sudjelovanje u zadnjoj godini rata.
Na temelju raspoložive stručne literature i izvorne arhivske građe iz fundusa Austrijskoga državnog arhiva - Österreichisches Staatsarchiv (ÖeStA) – Kriegsarchiv (KA) i Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu (HDA), prvenstveno iz sačuvane operativne dokumentacije, izvještaja o bitkama, listama gubitaka, matičnih knjiga umrlih i ostale dostupne dokumentacije, autor obrađuje tijek bitaka tijekom 1918. godine. Vojna terminologija prilagođena je sadašnjoj službenoj hrvatskoj terminologiji, a ondje gdje to nije bilo moguće navedeni su usporedno hrvatski i austrougarski pojmovi, osobito za vojne činove i formacije.

Cijeli tekst pročitajte na: Ličke pješačke postrojbe austrougarske vojske u borbama tijekom 1918. godine. 

E-knjiga: "Kurzgefasste Geschichte des k.u.k. Otočaner Infanterie-Regiment Graf Jellačić Nr. 79 und seiner Stammregimenter"

E-knjiga "Kurzgefasste Geschichte des k.u.k. Otočaner Infanterie-Regiment Graf Jellačić Nr. 79 und seiner Stammregimenter" ("Kratka povijest c. i k. otočke pješačke pukovnije grofa Jelačića br. 79 i njezinih pukovnija-prethodnica"), koja govori o ličkoj vojnoj povijesti nalazi se linku Kurzgefasste Geschichte des K.u.k. Otočaner Infanterie-regiments Graf ... 

Mesici Rod i Zavicaj

 Nova E-knjiga Lika Pressa i Lickih Novina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Izvor: http://www.licke-novine.hr/

 

Za download Kliknite na Link ispod:

 

Nikola Tominac: Ličani u Velikom ratu - Bitka za Karpate 1915. godine

Izvor: Glasgacke.hr 

 

U zadnjem broju znanstvenog časopisa Senjski zbornik, p

ublikacije kojakontinuirano od 1965. godine izlazi u izdanju Senjskog muzejskog društva i Gradskog muzeja Senj, pukovnik Nikola Tominac objavio je vrlo zanimljiv rad o sudjelovanju 79. pješačke pukovnije zajedničke vojske iz Otočca ili Jelačićevaca u Zimskoj bitki za Karpate 1915. godine: „LIČANI U "VELIKOM RATU" Zimska bitka za Karpate, siječanj – travanj 1915.“.

Rad je nastao istraživanjem i proučavanjem arhivskoga gradiva i dosad nekorištene literature u hrvatskoj historiografiji.

Podsjetimo, K.u.K. Otočaner Infanterieregiment Graf Jellačić Nr. 79. popunjavala se sa širokog područja Primorja i središnje Hrvatske, od Rijeke, Crikvenice, Senja, Sv. Jurja do Karlobaga, od Otočca, Brinja, Jezerana, Ogulina do Slunja, od Korenice, Gospića, Udbine do Gračaca. U kasnijoj povijesnoj literaturi ova je otočka pukovnija nazvana „Lička pukovnija“.

 "Nastavak na sljedecoj stranici">>