Povijest i kulturno stvaralaštvo

ODRŽANA MISA ZA POKOJNOG VLČ: MILU IVANČIĆA


Dana 28. rujna 2013. u zagrebačkoj katedrali služena je sveta misa za našeg pokojnog župnika Milu Ivančića. Oko 150 župljana župa gdje je naš Mile služio, prijatelja i poštovalaca. Misa je uljepšana starim liturgijskim pjesmama i načinom izvođenja iz zavaljskog zavičaja. O tome više na: http://ubozavalje.blogspot.com/2013/09/misa-u-katedrali-za-don-milu-ivancica.html

 

Svečano obilježena 20. obljetnica „Medačkog džepa“

Preuzeto sa: http://www.lika-online.com/svecano-obiljezena-20-obljetnica-medackog-dzepa/

GOSPIĆ – Obilježavanje 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Medački džep“ započelo je svetom misom za sve poginule hrvatske branitelje koju je u kapelici sv. Ivana Nepomuka  predvodio vojni ordinarij  biskup Juraj Jezerinac. Osim nekadašnjih pripadnika vojnih i policijskih postrojbi na misi su bili članovi obitelji poginulih branitelja, župan Milan Kolić sa zamjenicima, saborski zastupnik dr. Darko Milinović, gradonačelnik Grada Gospića Petar Krmpotić, generali Mladen Markač i Željko Sačić, kao i brojni zapovjednici domobranske pukovnije Gospić, specijalne policije  i 9. gardijske brigade „Vukovi“. Nakon mise organizirana je kolona u kojoj su se našli  brojni pripadnici domobranskih bojni, policije, 9. gardijske brigade, kao i stotine gostiju pristiglih iz svih dijelova Hrvatske. Tako su ovu vrijednu obljetnicu uveličali bivši specijalci i dragovoljci iz Pule, Rijeke, Primorja, Slunja i Zagreba. Na spomen-obilježju podignutom u čast poginulih hrvatskih branitelja u središtu Gospića vijence su položila izaslanstva predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, ministarstava obrane i branitelja, klubovi 9, gardijske brigade i specijalne policije „Tigrovi“, lokalne samouprave i brojne udruge proistekle iz Domovinskog rata. Svijeće su potom zapaljene i podno spomen-poprsja  prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

   Okupljenom mnoštvu najprije su se obratili Milan Franić, predsjednik Udruge 9. gardijske brigade „Vukovi“ i  Miroslav Cindrić u ime specijalne  jedinice policije „Tigar“ čiji je zapovjednik bio u operaciji Medački džep. U vrlo emotivnim govorima zamolili su javnost i sve nazočne da nikada ne zaborave poginule hrvatske branitelje jer na to nitko nema prava. Kao pripadnici Hrvatske vojske u akciji su sudjelovali gradonačelnik Gospića Petar Krmpotić i župan Milan Kolić. Govoreći o dosezima ove akcije župan Kolić je podsjetio na složenost situacije koja je vladala 1993. godine, kao i na stalne topničke napade kojima su Gospić i okolica bili izloženi.

  -Čast mi je pozdraviti ovoliko mnoštvo u središtu Ličko-senjske županije i Gospićko-senjske biskupije, u herojskom gradu čiji su branitelji prije 20 godina svijetu odaslali poruku kako se ne predaju i da više neće trpjeti svakodnevne topničke torture. Ne smije se zaboraviti  koliko je  života, suza i boli utkano u kamenu knjigu povijesti stvaranja jedine nam  Domovine Hrvatske. Ova obljetnica nije proslava nečega čega se Hrvatska i njezini branitelji trebaju stidjeti ili sramiti. Mi smo samo branili svoje i  htjeli da naša djeca na djedovskim ognjištima nastave živjeti i stvaraju svoje  obitelji. Uspjeli smo zahvaljujući svima vama koji ste sudjelovali u  ovoj veličanstvenoj operaciji. Ne smijemo dozvoliti da oni koji  tih ratnih ’90.-ih godina nisu bili na ovome ratištu pišu našu povijest, dok mnoge hrvatske obitelji niti danas ne znaju gdje su im sinovi, kćeri i drugi najmiliji. Za te zločine niti danas nitko ne odgovara, dok se naši branitelji zatvaraju i dokazuju da nisu napadali nikoga nego samo branili svoje. Pojedinačna krivnja nije isto što i slika koju su pokušavali nametnuti u Domovinskom ratu. U konačnici, oslobađajuće presude naših generala Markača i Gotovine  još su jednom dokazale suštinu ovoga obrambenog rata, rekao je župan Milan Kolić čiji je govor bio prekidan spontanim pljeskom okupljenih.

   U ime ministra obrane i načelnika Glavnog stožera  oružanih snaga nazočne je pozdravio general Mato Ostović, dok je ministar branitelja Predrag Matić istaknuo činjenicu kako je ova operacija nepravedno marginalizirana.

-Danas sam po prvi puta na obilježavanju obljetnice Medaćkog džepa ’93. Došao sam javno reći da je ta operacija neopravdano zapostavljena svih ovih godina jer je bila potpuno legitimna u oslobađanju ovog dijela Hrvatske odakle su neprijateljske snage podmuklo granatirale Gospić i okolna naselja. Hrvatska vojska i  policija bile su primorane djelovati. Svi časni pripadnici 9. gbr, 111 brigade iz Rijeke, domobranskih bojni Gospić i Lovinac i postrojbe specijalne policije briljantno su izvršile svoju zadaću. To govorim u ime onih 99,9 % hrvatskih branitelja koji su časno izvršavali svoje zadaće. Bilo je u toj akciji i nekih kontroverzi  zbog kojih nam je žao da su se dogodile, a riječ je o nepoštivanju Ženevske konvencije, ratnog prava i običaju. Ali se Hrvatska nakon rata i u tome pokazala velikom jer smo procesuirali vinovnike tih stvari koje nam ne služe na čast. Takve situacije ipak ne mogu umanjiti veličanstvenost tih događaja od 9. rujna 1993. godine, važnost operacije Medački džep koja ide u rang svih drugih velikih akcija u Domovinskom ratu kao što su Plitvice, Peruča, Maslenica, Bljesak i Oluja, kazao je ministar Matić i najavio ustrojavanje posebnog odličja za sudjelovanje i toj značajnoj operaciji.

22. Obljetnica pogibije hrvatskih policajaca Žuta Lokva

 Preuzeto sa:

http://www.lika-online.com/22-obljetnica-pogibije-hrvatskih-policajaca/

Žuta Lokva – Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, u Žutoj Lokvi, ispred kapelice Sv.Križa te misom zadušnicom obilježena je 22. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih redarstvenika koje su na raskržju glavnih cesta od Brinja prema Senju i Otočcu 24.kolovoza 1991. godine iz zasjede mučki ubili srbočetnički pobunjenici iz automatskog oružja i ručnih bacača.

Na komemoraciji poginulim redarstvenicima Dragutinu Toljanu, Milanu Vraniću, Vinku Krznariću i Zdravku Vukoviću poklonila su se brojna izaslanstva, te obitelji poginulih, jedini preživjeli policajac iz tog događaja Darko Murat, župan ličko senjski Milan Kolić, predstavnici grada Otočca, Općine Brinje, brojne udruge proistekle iz Domovinskog rata, predstavnici MUP-a, HV-a…

„Prije 22. Godine, 24. Kolovoza 1991. godine kao policijska ophodnja,koju su činili Drago Toljan, Zdravko Vuković, preživjeli Darko Murat, te pričuvni policajci Vinko Krznarić i Milan Vranić upućeni su službenim policijskim vozilom u redovnu službu nadzora i regulaciju prometana tadašnju raskrsnicu magistralnih cesta Brinje, Otočac, Senj. U 09,45 sati na njih je iz zasjede na podmukao i podmukao način otvorena žestoka pucnjava iz dugog automatskog naoružanja i ručnih raketnih bacača od strane terorista i paravojnih formacija tkz. SAO Krajine. Prvi hitci pogodili su i usmrtili Zdravka Vukovića, Vinka Krznarića i Milu Vranića te teško ranili Dragu Toljana i Darka Murata. Pod jakom rafalnom pucnjavom Darko Murat uspio je zakloniti se i potom pretrčati cestu te potražiti pomoćkod mještana ali je ranjeni Drago Toljan od zadobivenih ozljeda preminuo….

Ovdje pali hrvatski redarstvenici, policajci, svjedoče da su pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova prvi stali u obranu hrvatske domovine i kako se upravo iz MUP-ovih postrojbi razvila Hrvatska vojska i Hrvatske oružane snage. Neka se nikad nezaboravi, pripadnici MUP-a dali su neizmjerljiv doprinos obrani, stvaranju i uspostavi današnje Hrvatske.Ovo je prigoda da se da se s pijetetom prisjetimo i ostalih, u to vrijeme mučki i iz zasjede ubijenih pripadnika PU Ličko senjske, PP Otočac, kada je ubijen pričuvni policajac Slavko Cetinjanin  u Brlogu 19. srpnja 1991. godine, potom šest dana kasnije monstruozni zločin na Markovcu,kada je također u zasjedi sačekana policijska ophodnja u kojoj je ubijen Dragan Šepac. Prisjetimo se i 32-dvojice stradalih pripadnika PU Ličko senjske. Hvala im i slava im, no ne zaboravimo.., zahvaljujući njihovoj žrtvi, mi danas živimo u slobodnoj, demokratskoj i europskoj Hrvatskoj“ – kazala je glasnogovornica PU Ličko senjske Maja Brozičević.

 

OBILJEŽAVANJE 22. OBLJETNICE POGIBIJE ČETVORICE HRVATSKIH REDARSTVENIKA

Pozivamo Vas dana 24. kolovoza 2013. godine na Žutu Lokvu povodom OBILJEŽAVANJA 22. OBLJETNICE POGIBIJE ČETVORICE HRVATSKIH REDARSTVENIKA  na Žutoj Lokvi koji su 24. 08. 1991. godine  položili svoje živote na oltar Domovine.
 

PROGRAM:

 

do 09.45 sati Dolazak obitelji i ostalih pred spomen obilježje (kapelicu) poginulim redarstvenicima,
09.50 sati Dolazak izaslanstva Ministarstva unutarnjih poslova i Ravnateljstva policije kod spomen obilježja poginulim redarstvenicima,
10,00 sati  Polaganje vijenaca i paljenje svijeća pred spomen obilježjem
poginulim hrvatskim redarstvenicima,
10,30 sati Prigodni program:
Himna u izvođenju crkvenog zbora Uznesenja BDM
Minuta šutnje za poginule hrvatske redarstvenike,
Čitanje promemorije,
Prigodna pjesma u izvođenju crkvenog zbora Uznesenja BDM
11,00 sati  Sveta misa zadušnica za poginule hrvatske redarstvenike koju će
predvoditi vlč. Pejo Ivkić, župnik župe Brinje i vojno-policijski kapelan Ivan Blaževac).
 

POLICIJSKA UPRAVA LIČKO-SENJSKA I OPĆINA BRINJE

Povijesno-znanstveni skup "„Župa Zavalje od Svištovskog mira 1791. do naših dana"

Poštovani,

čast nam je i radost pozvati Vas dana 17. kolovoza 2013. u Zavalju s početkom u 11:00 župa Zavalje i Udruga bivše općine Zavalje iz Zagreba organiziraju 4. povijesno- znanstveni skup: „Župa Zavalje od Svištovskog mira 1791. do naših dana“ sa temom „Župa Zavalje i Lika u Kraljevini Jugoslaviji“.

 

 

Izlagači i teme skupa su:

  • dr.sc. Josip Jurčević- Šestosiječanjska diktatura- uzroci i posljedice
  • dr.sc. Ivan Dujmović- Župa Zavalje u Kraljevini Jugoslaviji
  • dr.sc. Mujo Begić- Uloga obitelji Kulenović u Kraljevini Jugoslaviji

Prije skupa u 09:30 zajednička molitva na groblju u Zavalju a u 10:00 Sveta misa u župnoj crkvi u Zavalju za pokojnog župnika Milu Ivančića koju predvodi generalni vikar Gospićko- senjske biskupije Tomislav Šporčić.

Nakon skupa je zajednički ručak. Mole se gosti da dođu na Zavalje oko 9:00 h.

Zamolio bih Vas da dolazak najavite na brojeve mobitela +38595/ 1872- 555 ili +38761/443- 594 ili elektroničkom poštom zavalje1872@gmail.com

Radujemo se vašem dolasku.

Predsjednik organizacijskog odbora
Želimir Prša

"Iz usmene književnosti sela Stajnica u Lici"

Naslov ovog članka ujedno je naziv istraživačkog seminarskog rada naše Stajničarke, sada  majke, a za vrijeme istraživanja i pisanja ovog seminarskog rada, bila je u petom mjesecu trudnoće. Andrea Halgota, mlada nada Stajnice, koja je zaslužna što se za ovo naše malo selo i njegove običaje čulo među studentima Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Ovdje je samo citiran zaključak, a u prilogu možete pročitat cijeli seminarski rad koji bi, ako mlada kolegica nastavi s istraživanjem, mogao postati zbirka pjesama koje su se ispjevavale u raznim prigodama ili pak zbirka pripovjedaka.

Kako je Stajnica dobila ime, Otkud Barakaši, Pjesme Stajnici, Skidanje uroka, Lička prela, Odlazak u vojsku, Svadbeni običaji, Anegdote stanovnika…samo neki od naslova iz sadržaja ovog seminara i dolje citiran zaključak bit će dovoljno ovdje navesti kako bih vas zaintrigirala da pročitate taj cijeli hvalevrijedan rad za koji ne treba niti reći koju je ocjenu ovoj studentici donio.

Zaključak iz seminara: „Bilo je zanimljivo prikupljati zapise i materijale koje sam upotrijebila u ovom radu. Odlučila sam da ću prikupljati zapise samo u jednom selu, gdje sam i sama odrasla, kako bih što vjernije dočarala njegov život nekada i sad. Moram priznati da se u Stajnici i dalje njeguju stari običaji i da, iako se broj stanovnika naglo smanjuje, običaji ne umiru tako lako. Iako to više neće biti u svrhu seminarskog rada, nastavit ću prikupljati usmeno blago i običaje svojeg kraja, jer tek sam analizirajući sve zapisano shvatila koliko je bogato naše nematerijalno blago.

Zaključila bih ovaj rad jednim, također, usmenoknjiževnim oblikom, samo suvremenijeg postanka. S obzirom da se u ovom radu nije pojavio nijedan trač (jer mi ga nisu kazali kazivači), nakon što sam završila s prikupljanjem čula sam jedan: Priča se po selu da ja već tri mjeseca idem od kuće do kuće i nosim pozivnice za svoju svadbu. Sigurno se bogato udajem kad dijelim toliko pozivnica.“

Nakon pročitanog seminara ja mogu samo reći, svaka čast, Andrea! Nasmijala sam se do suza, a vjerujem da će i svi ostali koji ovo pročitaju. Sve ono što svakodnevno slušamo od naših starih po selu, sve ono čemu se nasmijemo, što nam potakne suzu u oko ili nas nervira, ovdje je sabrano na jednom mjestu.

Puno sreće na fakultetu i ako ovako nastaviš, mislim da i diplomski rad već imaš u rukama !

Sinčić Gabrijel i suprug Jurica velika su ti podrška u svemu tome i neka budu i dalje.

I  da, onaj „trač“na kraju rada…zar nije upravo to najveće bogatstvo, obitelj koja te potiče, podržava i koja je ponosna na tvoje uspjehe…a ljudi…ljudi su pričali, pričaju i pričat će! 

Seminarski rad možete preuzeti ovdje.

" Letnja Stipanja" - Kompolje

Poziv svim vjernicima i ljudima  dobre volje da dodu u Kompolje na proslavu sv.Stjepana kojoj će prethoditi trodnevna duhovna priprava.
Dakle, 8., 9., 10.kolovoza 2013.god. u 19h. Mise ce predvoditi mladomisnici vlč. Josip Šimatović i vlč. Nikola Prša te sinčeranski župnik vlč. Stanko Smiljanić.

Za vrijeme tih misa pjevat ce zborovi mladih iz Križpolja, Otočca i Vratnika.
Svečanu svetu misu, 11.8.2013.god, predvodit će biskup Mile Bogović, a pjesmom će pratiti klapa PASIKA (iz Kostanja kod Omisa).

Obilježavanje 400-godišnjice iseljavanja Hrvata pred Osmanlijama

Najprije je u Rogoznici započelo hodočašće „Po staza naših starih“ gradišćanskih Hrvata iz Mađarske, Austrije i Slovačke koje bi trebalo završiti u Požunu (Bratislava) u Slovačkoj i evocirati nacionalnu memoriju oko teškog usuda iseljavanja Hrvata pred osmanlijskim i martološkim zulumom. Ovaj projekt je zamišljen kao promocija ideje o zajedništvu svih Hrvata. Povorka je simbolična, predstavlja jedinstvo Hrvata u vremenu i prostoru, a ujedno nas podsjeća na tešku sudbinu i iseljavanja Hrvata pred Osmanlijama koja su započela još u 15. stoljeću. Gradišćanski Hrvati svojom vrijednom akcijom pod nazivom „Po staza naših starih“, kojom se obilježava 400-godišnjica iseljavanja Hrvata iz ovih krajeva početkom 16. stoljeća.

 

Nakon Dalmacije prva postaja Gradišćanaca bila je u Sincu. Kao svoje bazno polazište Gradišćanci su odabrali Sinac. Sve je započelo svetom misom koju je predvodio gospićki kapelan Ivica Tolla, a nakon toga je uslijedio bogat kulturno-edukativni program na mjesnom trgu. Spoj Gradišća, Zagreba i Sinca urodilo je mozaičnim i kulturno-edukativnim programom koji je tkan od nota i povijesnih činjenica kroz pjesmu i govor izvođača, koji je održan na Trgu prijateljstva u Sincu. Skupu su pored brojnih uzvanika bili nazočni ispred Županije Ličko-senjske Ivana Tomaš i dogradonačelnik grada Otočca Nenad Janković. Program je bio bogat narodnim plesovima i pjesmama koje su predstavili članovi KUD-a „Lipa“ Sinac, Zavičanog društva „Sinac“ iz Zagreba, te gosti iz Gradišća. Sve je završilo sveobuhvatnim kolom po želji organizatora hodočašća Franje Pajrića.

Povijest gospodarskih aktivnosti iz knjige "Stajnica i okolica"

 Stajnicki Mlinovi   "Sacuvajmo od Zaborava"

 Zbog bogatih vodotoka u Stajnici su nadaleko bili poznati stajnicki mlinovi. U osamnaestom stoljecu bilo ih je desetak,da bi vremenom taj broj dosao na daleko manji broj, iz prostog razloga sto su kasnije izgradeni suvremeniji i kapacitetom veci mlinovi koji su mogli udovoljiti potrebama lokalnog stanovnistva. Imale su ih uglavnom bogatije obitelji koje su imale vece povrsine zemlje.

Obitelj Vucetic imala je mlin odmah ispod sela. Tijekom 18. stoljeca bio je to najveci mlin, sto dokazuje o gospodarskoj moci njegovih vlasnika. Obitelj Sertic-Aralica imala je takoder bogato imanje i poznate mlinice sa dva para kamenova za mljevenje. Posto je mlin bio na prometnom mjestu, nije nedostajalo zita za mljevenje. Dolazili su ljudi iz udaljenijih zaselaka poput Jezerana i Razvale. Jedina mana ova dva mlina je sto su se nalazili na vodotocima koji su presusivali tijekom ljeta. Obitelj Perkovic-Stenta imala je mlin na vrilu a odmah do njih i obitelj Movric. Od ovih lijepo uredenih mlinova sacuvane su fotografije koje odisu ljepotom krajolika. Svakako je najpoznatiji bio mlin obitelji Murkovic kod Dvora i Svabin mlin. I posljednji je bio mlinTome Sertica-Porkulaba.

 

Preporučujemo najnoviji broj časopisa "Vojna povijest"

U najnovijem broju časopisa "Vojna povijest" izišao je članak Nikole Tominca o bitki kod Malborghetta iz 1809. Godine koja je vođena između Napoleonove vojske i Habsburške monarhije. Glavni akteri ove bitke bili su među ostalim i pripadnici Jezeranske kumpanije koji su sprječavali prodor Francuza prema Beču.

Preporučujemo čitateljima ovaj časopis koji opisuje jedan vrlo važan događaj iz naše povijesti.