Povijest i kulturno stvaralaštvo

warning: Creating default object from empty value in /home/stajnic/public_html/modules/taxonomy/taxonomy.pages.inc on line 34.

"Iz usmene književnosti sela Stajnica u Lici"

Naslov ovog članka ujedno je naziv istraživačkog seminarskog rada naše Stajničarke, sada  majke, a za vrijeme istraživanja i pisanja ovog seminarskog rada, bila je u petom mjesecu trudnoće. Andrea Halgota, mlada nada Stajnice, koja je zaslužna što se za ovo naše malo selo i njegove običaje čulo među studentima Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Ovdje je samo citiran zaključak, a u prilogu možete pročitat cijeli seminarski rad koji bi, ako mlada kolegica nastavi s istraživanjem, mogao postati zbirka pjesama koje su se ispjevavale u raznim prigodama ili pak zbirka pripovjedaka.

Kako je Stajnica dobila ime, Otkud Barakaši, Pjesme Stajnici, Skidanje uroka, Lička prela, Odlazak u vojsku, Svadbeni običaji, Anegdote stanovnika…samo neki od naslova iz sadržaja ovog seminara i dolje citiran zaključak bit će dovoljno ovdje navesti kako bih vas zaintrigirala da pročitate taj cijeli hvalevrijedan rad za koji ne treba niti reći koju je ocjenu ovoj studentici donio.

Zaključak iz seminara: „Bilo je zanimljivo prikupljati zapise i materijale koje sam upotrijebila u ovom radu. Odlučila sam da ću prikupljati zapise samo u jednom selu, gdje sam i sama odrasla, kako bih što vjernije dočarala njegov život nekada i sad. Moram priznati da se u Stajnici i dalje njeguju stari običaji i da, iako se broj stanovnika naglo smanjuje, običaji ne umiru tako lako. Iako to više neće biti u svrhu seminarskog rada, nastavit ću prikupljati usmeno blago i običaje svojeg kraja, jer tek sam analizirajući sve zapisano shvatila koliko je bogato naše nematerijalno blago.

Zaključila bih ovaj rad jednim, također, usmenoknjiževnim oblikom, samo suvremenijeg postanka. S obzirom da se u ovom radu nije pojavio nijedan trač (jer mi ga nisu kazali kazivači), nakon što sam završila s prikupljanjem čula sam jedan: Priča se po selu da ja već tri mjeseca idem od kuće do kuće i nosim pozivnice za svoju svadbu. Sigurno se bogato udajem kad dijelim toliko pozivnica.“

Nakon pročitanog seminara ja mogu samo reći, svaka čast, Andrea! Nasmijala sam se do suza, a vjerujem da će i svi ostali koji ovo pročitaju. Sve ono što svakodnevno slušamo od naših starih po selu, sve ono čemu se nasmijemo, što nam potakne suzu u oko ili nas nervira, ovdje je sabrano na jednom mjestu.

Puno sreće na fakultetu i ako ovako nastaviš, mislim da i diplomski rad već imaš u rukama !

Sinčić Gabrijel i suprug Jurica velika su ti podrška u svemu tome i neka budu i dalje.

I  da, onaj „trač“na kraju rada…zar nije upravo to najveće bogatstvo, obitelj koja te potiče, podržava i koja je ponosna na tvoje uspjehe…a ljudi…ljudi su pričali, pričaju i pričat će! 

Seminarski rad možete preuzeti ovdje.

" Letnja Stipanja" - Kompolje

Poziv svim vjernicima i ljudima  dobre volje da dodu u Kompolje na proslavu sv.Stjepana kojoj će prethoditi trodnevna duhovna priprava.
Dakle, 8., 9., 10.kolovoza 2013.god. u 19h. Mise ce predvoditi mladomisnici vlč. Josip Šimatović i vlč. Nikola Prša te sinčeranski župnik vlč. Stanko Smiljanić.

Za vrijeme tih misa pjevat ce zborovi mladih iz Križpolja, Otočca i Vratnika.
Svečanu svetu misu, 11.8.2013.god, predvodit će biskup Mile Bogović, a pjesmom će pratiti klapa PASIKA (iz Kostanja kod Omisa).

Obilježavanje 400-godišnjice iseljavanja Hrvata pred Osmanlijama

Najprije je u Rogoznici započelo hodočašće „Po staza naših starih“ gradišćanskih Hrvata iz Mađarske, Austrije i Slovačke koje bi trebalo završiti u Požunu (Bratislava) u Slovačkoj i evocirati nacionalnu memoriju oko teškog usuda iseljavanja Hrvata pred osmanlijskim i martološkim zulumom. Ovaj projekt je zamišljen kao promocija ideje o zajedništvu svih Hrvata. Povorka je simbolična, predstavlja jedinstvo Hrvata u vremenu i prostoru, a ujedno nas podsjeća na tešku sudbinu i iseljavanja Hrvata pred Osmanlijama koja su započela još u 15. stoljeću. Gradišćanski Hrvati svojom vrijednom akcijom pod nazivom „Po staza naših starih“, kojom se obilježava 400-godišnjica iseljavanja Hrvata iz ovih krajeva početkom 16. stoljeća.

 

Nakon Dalmacije prva postaja Gradišćanaca bila je u Sincu. Kao svoje bazno polazište Gradišćanci su odabrali Sinac. Sve je započelo svetom misom koju je predvodio gospićki kapelan Ivica Tolla, a nakon toga je uslijedio bogat kulturno-edukativni program na mjesnom trgu. Spoj Gradišća, Zagreba i Sinca urodilo je mozaičnim i kulturno-edukativnim programom koji je tkan od nota i povijesnih činjenica kroz pjesmu i govor izvođača, koji je održan na Trgu prijateljstva u Sincu. Skupu su pored brojnih uzvanika bili nazočni ispred Županije Ličko-senjske Ivana Tomaš i dogradonačelnik grada Otočca Nenad Janković. Program je bio bogat narodnim plesovima i pjesmama koje su predstavili članovi KUD-a „Lipa“ Sinac, Zavičanog društva „Sinac“ iz Zagreba, te gosti iz Gradišća. Sve je završilo sveobuhvatnim kolom po želji organizatora hodočašća Franje Pajrića.

Povijest gospodarskih aktivnosti iz knjige "Stajnica i okolica"

 Stajnicki Mlinovi   "Sacuvajmo od Zaborava"

 Zbog bogatih vodotoka u Stajnici su nadaleko bili poznati stajnicki mlinovi. U osamnaestom stoljecu bilo ih je desetak,da bi vremenom taj broj dosao na daleko manji broj, iz prostog razloga sto su kasnije izgradeni suvremeniji i kapacitetom veci mlinovi koji su mogli udovoljiti potrebama lokalnog stanovnistva. Imale su ih uglavnom bogatije obitelji koje su imale vece povrsine zemlje.

Obitelj Vucetic imala je mlin odmah ispod sela. Tijekom 18. stoljeca bio je to najveci mlin, sto dokazuje o gospodarskoj moci njegovih vlasnika. Obitelj Sertic-Aralica imala je takoder bogato imanje i poznate mlinice sa dva para kamenova za mljevenje. Posto je mlin bio na prometnom mjestu, nije nedostajalo zita za mljevenje. Dolazili su ljudi iz udaljenijih zaselaka poput Jezerana i Razvale. Jedina mana ova dva mlina je sto su se nalazili na vodotocima koji su presusivali tijekom ljeta. Obitelj Perkovic-Stenta imala je mlin na vrilu a odmah do njih i obitelj Movric. Od ovih lijepo uredenih mlinova sacuvane su fotografije koje odisu ljepotom krajolika. Svakako je najpoznatiji bio mlin obitelji Murkovic kod Dvora i Svabin mlin. I posljednji je bio mlinTome Sertica-Porkulaba.

 

Preporučujemo najnoviji broj časopisa "Vojna povijest"

U najnovijem broju časopisa "Vojna povijest" izišao je članak Nikole Tominca o bitki kod Malborghetta iz 1809. Godine koja je vođena između Napoleonove vojske i Habsburške monarhije. Glavni akteri ove bitke bili su među ostalim i pripadnici Jezeranske kumpanije koji su sprječavali prodor Francuza prema Beču.

Preporučujemo čitateljima ovaj časopis koji opisuje jedan vrlo važan događaj iz naše povijesti.

 

"Hrvatska narodna slika i prilika", Marko Tominac

U ožujku izlazi knjiga "Hrvatska narodna slika i prilika", dokumentarni roman Marka Tominca.

...Bog nam je dao najviše što može; najljepšu zemlju, zdravlje i ljepotu. Ali pamet i dobre navike nam moraju dati roditelji i mi ih trebamo dopunjavati i prenositi djeci...

... Povijest Hrvatske od 1940. godine uz ustaše, partizane, hrvatsko proljeće, prve izbore i domovinski rat. I opet obična, životnovažna priča sa prepoznatljivim situacijama. Ali nije to priča o samo jednom čovjeku. To je i proča prosječne hrvatske obitelji koja u sebi ima i ...

Kosinj – Izvorište hrvatske tiskane riječi

Kao podsjetnik na 530. obljetnicu prve tiskane knjige u Hrvata, Misala po zakonu rimskog dvora, 22. 02. 1483. (Editio princeps/Prvotisak) u knjizi "Kosinj – Izvorište hrvatske tiskane riječi" se obrađuje problematika prve hrvatske tiskare za koju se pretpostavlja da je egzistirala upravo u Kosinju.

Knjiga je podijeljena u dva dijela. Prvi dio obrađuje Zvonimira Kulundžića i njegov znanstveni rad o Prvotisku te nastavno analizu i znanstvenu utemeljenost kosinjske teze i drugih teza o mjestu tiskanja Prvotiska. Drugi dio donosi do sad najopsežniju kartografsku analizu Kosinja i kosinjskog kraja (u kontekstu tiskare), a gdje se obrađuje pojavnost Kosinja na geografskim kartama od 16. st. do početka 20. st. Autor pronašao je i obradio Kosinj kroz ukupno 84 geografske karte, gdje je detektirao toponim Kosinj u 15 različitih oblika, a što je svakako značajan povijesni izvor pojavnosti Kosinja na starim geografskim kartama. Što ta pojavnost Kosinja govori u kontekstu kosinjske tiskare, ostaje za pročitati u knjizi.

Bilješka o autoru:

mr. sc. Ivan Mance, diplomirao 2005.god. na Visokoj školi za sigurnost u Zagrebu. Magistrirao 2011. god. na poslijediplomskom znanstvenom studiju Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje informacijske i komunikacijske znanosti.

Ima višegodišnje iskustvo na poslovima zaštite na radu i zaštite od požara, kao stručnjak ZNR i ZOP te kao voditelj službe ZNR i ZOP. Bavi se istraživanjem u području modeliranja službi za zaštitu na radu velikih poslovnih sustava te oblikovanjem upravljanja odnosa s klijentima u trgovačkim društvima za zaštitu na radu. Autor je tri znanstvena i dva stručna rada.

Knjiga se može kupiti na linku webknjizara.hr

Preporučujemo časopis "Vojna povijest"

U najnovijem broju časopisa "Vojna povijest" izišao je članak Nikole Tominca o Marmontovom ratu u Lici i Dalmaciji iz 1809. godine. Preporučujemo čitateljima ovaj vrlo važan događaj iz naše povijesti.

Predstavljanje zbornika 1918. U HRVATSKOJ POVIJESTI

Srijeda, 12. prosinca 2012. u 18 sati, Velika dvorana Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb

Matica hrvatska ima čast pozvati Vas na predstavljanje zbornika

1918. u hrvatskoj povijesti

Zbornik će predstaviti: dr. sc. Zlatko Hasanbegović, dr. sc. Ivica Šute, dr. sc. Željko Holjevac, Stjepan Sučić,
Moderator: dr. sc. Stjepan Matković
 

 

Predstavljena knjiga „Lika i Podgorje na braniku Doma i Naroda“

GOSPIĆ – „Lika i Podgorje na braniku Doma i Naroda“ autora Ivana Vukuća predstavljena je sinoć u dvorani Pučkog otvorenog učilišta „dr. Ante Starčević“. Kako je u uvodu rekao moderator priredbe prof. Andrija Benković ovo je životno djelo I. Vukića, knjiga na kojoj je marljivo radio dugi niz godina, sakupljajući pisane i foto materijale, razgovarajući sa svjedocima vremena nakon II. svjetskog rata. O knjizi je govorio odvjetnik i povjesničar Tomislav Jonjić, koji će na istraživanjima vezanim uz II. svjetski rat uskoro braniti doktorat.

-Nevjerojatna je mržnja s kojom su se tzv. osloboditelji nakon rata okomili na ovaj dio Hrvatske. Niti jedno selo, niti jedan grad nisu zaobišli teror i smrt. Ubijani su bivši vojnici, mahom domobrani, članovi njihovih obitelji, mladići s nepunih 15 godina života, starci… Mučenja i premlaćivanja Hrvata bila su svakodnevna. Autor je dio te strahovlade i svirepih ubojstava dokumentirao pomoću autentičnih popisa koje su sastavile komunističke vlasti. Ubrzo nakon takvih ubilačkih pohoda nestala su cijela sela. Ono malo preživjelih se iselilo jer nisu mogli naći posao, stalno su privođeni i batinani. Bio je to samo nastavak pritajenog etničkog čišćenja, ustvrdio je Jonjić. Knjigu je uredio Branimir Petener, dugogodišnji Vukićev prijatelj, politički uznik i dragovoljac Domovinskog rata. Knjigu smatra posebnom iz više razloga.

Više na www.lika-online.com