Povijest i kulturno stvaralaštvo

warning: Creating default object from empty value in /home/stajnic/public_html/modules/taxonomy/taxonomy.pages.inc on line 34.

Znameniti bunjevački i lički rod Rukavina

Vrlo zanimljiva, jedinstvena obiteljska i rodoslovna monografija, izašla ovih dana iz tiska, koja oslikava znamenitu bunjevačku i ličku obitelj Rukavina. Autor u knjizi opisuje podrijetlo i najstariji spomen, raseljavanje, naseljavanje obitelji u Liku i Podgorje, selo Trnovac, Bunjevce, Rukavine u podplješevičkim selima i Bihaću, Rukavine u SAD, Rukavine plemenitoga roda i njihove grbove, najistaknutije osobe iz ove obitelji i različita rodoslovlja raznih grana Rukavina od različitih autora. Knjiga je bogato ilustrirana raznim starim fotografijama, zemljovidima i crtanim rodoslovljima različitih odvjetaka ove znamenite bunjevačke i ličke obitelji, čija je jedna grana plemićka.

 

Jezerane

Selo Jezerane prvi se put spominje godine 1476., pod imenom Jezerin.
Crkva u Jezeranama sv. Jurja mučenika izgrađena je 1821. i obnovljena 1961. u istoimenoj župi koja je osnovana 1790. godine. Proslava zaštitnika župe Sv. Jurja slavi se u travnju kao i blagdan Imena Marijina na drugu nedjelju u rujnu.

 

Posveta Crkve hrvatskih mučenika 10. rujna 2011

Draga braćo svećenici i vjernici u domovini i inozemstvu!

Konačno je došao dan kada ćemo posvetiti Crkvu hrvatskih mučenika. Radovi su započeli 2003. godine, prigodom 510. obljetnice velike hrvatske tragedije koja je bila na Krbavskom polju 9. rujna 1493. Kamen temeljac postavljen je dvije godine kasnije.

S radošću smo tijekom proteklog vremena uočavali da današnji naraštaj Hrvata vjernika rado preuzima na sebe obvezu da i projektom Crkve hrvatskih mučenika izrazi svoju zahvalnost svim žrtvama iz naše prošlosti. Time je i novim naraštajima poslana poruka da je život za braću - sve do žrtve života - najbolji zalog budućnosti svakog naroda.

Hodočasnici će ove godine pred crkvom moći vidjeti kip koji predstavlja Ivana Pavla II. kako prelazi prag trećeg tisućljeća s uzdignutim križem u ruci, kao znakom koji nam svojim porukama o smislu i vrijednosti žrtve osvjetljuje put u bolju budućnost. Gradnja Crkve je i započeta u ozračju poziva istoga Pape svim narodima, na pragu novog tisućljeća i stoljeća, da ne prepuste zaboravu svoje mučenike.

S osjećajem radosti možemo sada javiti da će do dana posvete, 10. rujna, biti dovršeni svi radovi koji su potrebni da se Crkva može posvetiti. Nakon toga preostaje daljnje unutarnje uređenje kao i uređenje okoliša, napose uređenje trase križnog puta od Krbavskog polja, simbola naših stradanja, do Crkve hrvatskih mučenika.

Pozivnica

Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige

 

Franz Bach: Povijest Otočke pukovnije

(Otočaner Regiments-Geschichte, prijevod s njemačkoga iz 1854.)

 

koje će se održati u kongresnoj dvorani Hotela Park Exclusive,

u Otočcu, Ul. kralja Zvonimira 33

 

u četvrtak, 26. svibnja 2011. g.

s početkom u 19,00 sati.

 

 Knjigu će predstaviti:

dr. sc. Gordan Ravančić, viši stručni suradnik Hrvatskoga instituta za povijest, pomoćnik ravnatelja

dr. sc. Alexander Buczynski, znanstveni savjetnik Hrvatskoga instituta za povijest

doc. dr. Željko Holjevac, profesor na Odsjeku za povijest FF u Zagrebu

Manuela Svoboda, lektor na Odsjeku za germanistiku FF u Rijeci

Milan Kranjčević, urednik, predsjednik Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke

 

OBILJEŽAVANJE DVADESETE OBLJETNICE DJELOVANJA ZK „STAJNICA“

Poštovani,

Ove godine obilježavamo dvadesetu godišnjicu uspješnog rada našeg zavičajnog kluba,  udruge koja je osnovana 19. lipnja 1991. godine tijekom rata sa zadaćom pomoći starome kraju u tim najtežim trenucima. Trebalo je materijalno i ljudski pomoći malobrojnim postrojbama ZNG da se Lika obrani, te da ne dođe do presijecanja stare "Jozefinske ceste" od strane neprijatelja. Možemo biti ponosni na to što su naše oružane snage i naš narod te zadaće uspješno ostvarili. Preko Like tijekom čitavog  rata prolazio je sav promet i pomoć Južnoj Hrvatskoj.

U tih proteklih dvadeset godina klub je iznad očekivanja ispunio sve svoje težišne zadaće. Osim prikupljanja pomoći postrojbama ZNG i kasnije Hrvatske vojske, izvršene su sljedeće težišne zadaće:

1.     Izdavanje monografije „Stajnica i okolica“ kao prvog djela koje je obradilo bogatu povijest i kulturno stvaralaštvo podkapelskog kraja.

2.     Organizacije tri „Stajničke noći“

3.     Izgradnja nove kapelice Sv. Marije Magdalene i organizacija njezinog posvećenja 1993. godine.

4.     Aktivnosti na uređivanju Internet stranica kluba: www. stajnica.com koje su u vrlo kratkom vremenu postale jedne od najpopularnijih stranica s ličkom tematikom. Godišnje ih posjeti preko 20.000 posjetitelja iz cijelog svijeta.

5.     U suradnji s Mjesnim odborom i općinom izgrađena je ograda oko groblja u Stajnici, u cilju zaštite grobnih površina od uništenja. U nekoliko navrata organizirano je i čišćenje groblja tijekom vegetacije,

6.     Organizacija proslave Petrove 1997. i 1998. godine. Nakon punih nekoliko desetljeća sakupio se veliki broj Stajničana i prijatelja uz bogat kulturno-umjetnički program KUD-a Sinac,

7.     Suradnja sa drugim zavičajnim društvima na području Grada Zagreba: Brinje, "Vila Velebita", Sokolac, Sinac, Gacka dolina, Kuterevo, Kijevo i drugi),

8.     Uključivanje većeg broja naših članova u rad KUD-A "Sinac" kao doprinos očuvanju kulturno-umjetničkog blaga s našeg područja,

9.     Uz pomoć Općine Brinje provedeno je uređenje prostorija u zgradi bivše škole u Stajnici za potrebe Mjesnog odbora i Zavičajnog kluba.

10.   Nabavka i blagoslov novog zvona u Stajnici.

11.   Prvi puta smo obilježili 80-tu obljetnicu Stajničkih žrtava iz 1925. godine. Najveće učešće dale su obitelji Vuković-Ruzić i Perković-Gegić kao potomci žrtava. Sveta misa i ručak kod Ruzića održani su 19. ožujka 2005. godine.

12.   Suradnja sa „Ličkom revijom“ i „Glasom koncila“ oko prezentiranja Stajničkih žrtava i blagoslova i postave zvona na crkvu,

13.   Aktivnosti oko prikupljanja materijala za naredne knjige: novo izdanje „Stajnice i okolice“, o stajničkim rukotvorinama i tradicijskoj gradnji te sudjelovanju Ličana u Prvom svjetskom ratu koja je pri kraju. 

14.   Prijem kod Predsjednika Stipe Mesića radi upoznavanja s radom društva i uručivanja naše monografije.

15.   Pomoć u gradnji mrtvačnice, financiranje i promocija;

16.   Pružanje financijske pomoći za malonogometni turnir u Stajnici;

17.   Obilježavanje 200-te obljetnice bitaka kod Malborgetta i Predila u kojima su sudjelovali naši preci i učešće na mjestima bitaka, promocija i ostalo;

18.   Zamjena pokrova na crkvi u Stajnici;

19.   Nabavka slika „Križni put“ za našu crkvu;

20.   Uspostavljena je kvalitetna suradnja s Općinom Brinje i Mjesnim odborom Stajnica.

Upravna tijela kluba održala su tijekom ovih dvadeset godina oko 300 sjednica Upravnog odbora i petnaest godišnjih skupština kluba, uključujući i osnivačku. Iz ovoga je vidljivo da su pojedini članovi utrošili preko 1000 sati u rad kluba!

Kome zahvaliti za ovako uspješan rad? Prvenstveno entuzijastima koji su značajno  vrijeme bili uključeni u njegov rad, poglavito "ženskom" dijelu: Mariji Cota, Marici Bedross rođ. Perković, Biserki Murković, Veri Vuković-Ruzić, Ankici Graonić, Veri Vuković, Mariji Perković „Gegić“ i Ani Rukavina rođ. Šprajc,

Od "muškog" dijela treba svakako istaći prvog predsjednika i osnivača Tomu Šprajca "Miškaca" i članova koji su dosta dugo bili u upravnim tijelima: Ivana Sertića "Porkulicu", Tomicu Perkovića "Palamenta", Zlatka Dumenčića, pok. Ivana Vukovića "Ruzića", pok. Ivana Perkovića (Žuću), Zlatka Sertića "Aralicu", Miku Smolčića, Marinka Vlahinića, Nikolu Petrovića, Milu Šprajca, Marka Movrića, Tomu Murkovića "Brku", Ivicu Murkovića "Muru", Zdravka Perkovića "Antulića", Zdravka Perkovića "Gege" i Mirka Perkovića "Gege" i brojne duge članove.

Posebno ističem trud našeg najstarijeg člana gospodina Franje Rajkovića iz Sesveta koji je utrošio izuzetno vrijeme (i novac) na prikupljanju građe za našu monografiju, aktivnostima na prikupljanju zavičajne zbirke u Brinju, koja se otvara ove godine, i brojne druge njegove aktivnosti.

Ovi su članovi uspješno vodili klub kroz ovih dvadeset godina, bez obzira na sve poteškoće: prostorne, financijske, kadrovske i druge, uloživši ogroman entuzijazam, volju i vrijeme da sve to opstane i da se svake godine događaju nove aktivnosti. Veliko im hvala za uložen trud.

Bez financijske pomoći Općine Brinje ne bi bilo moguće provesti financijski „teške“ aktivnosti poput monografije i „Stajničke noći“. Zato hvala načelniku Ivici Mesiću i dogradonačelniku Josi Vukoviću na iskazanoj potpori.

Hvala Tomici Perkoviću „Štenti“ i Mati Tomincu na uređivanju i tehničkoj potpori naših internetskih stranica www.stajnica.com. Bez njih ne bi bilo moguće imati ovako kvalitetne stranice. Hvala i svim „forumašima“ – Štenti, Mari, Mikosu, Ivici, Striči, Gabrijeli, Juri, Ličanu, Kseniji, Lili, Mati, Stricu Mati, Lipice itd, koji su stavili svoje vrijedne priloge na naš WEB.

Bilo bi nepravedno ne spomenuti Grad Zagreb, gospodina gradonačelnika Milana Bandića i gospodina Petra Rajkovića i gospođu Antoanettu Gretić iz Mjesne samouprave Trešnjevka, koji su nam izuzetno pomogli u osiguranju prostora za rad upravnog odbora i sale za održavanje godišnjih skupština.

Bez KUD-a "Sinac" i Ivice Bogdanića naše godišnje skupštine bile bi bez obilja naše ličke muzike, koja nas je uvijek podsjećala na "stari kraj". Njihov udjel u radu kluba je za svaku pohvalu. Hvala im i očekujemo nadalje uspješnu suradnju. U novije vrijeme uspostavljena je suradnja i sa KUD-om Brinje, tako da možemo dostojno prezentirati naše kulturno bogatstvo.

Bez sponzora teško je danas zamisliti bilo kakav amaterski rad. Danas i njima dodjeljujemo priznanja za nesebično pomoć svih ovih godina. I njima jedno veliko hvala.

Vjerujemo da će naša udruga uspjeti opstati na ponos svih nas. Zato pomognimo u okviru svojih mogućnosti da se ova hvale vrijedna tradicija nastavi.

 Predsjednik

 

Nikola Tominac

PREDSTAVLJAMO VAM NAŠEG LIČANA JORGE FRANCETIĆA

 

U cilju upoznavanja naših čitatelja s aktivnostima naših "FORUMAŠA" predstavljamo vam jednu interesantnu osobu iz našeg iseljeništva, našeg prijatelja JORGE Francetića. Jorge se odlučio politički angažirati na našoj političkoj sceni. Donosimo izvorni članak iz Večernjeg lista.

 

Pročitajmo ga zajedno...

http://blog.vecernji.hr/kresimir-raguz/2011/01/11/jorge-jure-francetic-osnivam-hrvatsku-legiju-i-ulazim-u-sabor/

 

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA 1991

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA 1991.

Iz knjige "PRICE IZ VUKOVARA " SINIŠE GLAVASEVICA*

 *Novinar, publicist i prozaik Siniša Glavašević rođen je u Vukovaru 4. studenoga 1960. Po zauzeću Vukovara od agresorske JNA i četnika, odveden je 19.XI.1991. iz vukovarske bolnice i od tada mu se izgubio trag. Ekshumiran je iz masovne grobnice Ovčara i identificiran, tako da se pretpostavlja da je ubijen istoga dana kada je odveden,  19. studenog 1991. godine

Te su teme tako svakodnevne, a opet tako svevremenske i na neponovljiv način obilježene Sinišom i Gradom. Rat je doista nešto najstrašnije i najpogubnije za čovječanstvo. Još do jučer mnoge geste, pojedine riječi i znakovlja kojima smo se oholo koristili, sada, u vrtlogu smrti, postali su jasniji. Vukovar je zasigurno najiskreniji grad na svijetu, jer se svaka riječ može gotovo isti tren ogledati u srcu. Vjerojatno bih odustao i od sebe sama, ali ne mogu. Jer, tko će ostati ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah? Kome ostaviti grad? Tko će mi ga čuvati dok mene ne bude, dok se budem tražio po smetištima ljudskih duša, dok budem onako sam bez sebe glavinjao, ranjav i umoran, u vrućici, dok moje oči budu rasle pred osobnim porazom? Njihova radost u neimanju mnogo je veća. Jer oni imaju grad. Imaju prijatelje. Imaju dušu. Nisu imali novac za Zagreb, Beč, Prag. Njihov je novac ostao u čašama ispijeni s prijateljima s kojima su poslije čekali svanuća na hrvatskim barikadama. Nekima je to čekanje bilo predugo pa smo ostali bez njih. Ali mi sve dobro znamo gdje su. Ako nam život omogući da naša ljubav ovlada nama, kao što je njihova ljubav nosila njih, jednom, na kraju puta, možda možemo očekivati da i mi umremo sretni.

20 obljetnice utemeljenja 1.GARDIJSKE BRIGADE «TIGROVI»

Krenuli su u OLuju iz Stajnice!

U povodu 20 obljetnice utemeljenja 1.GARDIJSKE BRIGADE «TIGROVI», s tugom i ponosom prisjećamo se i odajemo počast svim našim poginulim i umrlim pripadnicima 1.gbr.«Tigrovi», i svim poginulim hrvatskim braniteljima.Obilježavanje 20 obljetnice utemeljenja 1.gbr.«Tigrovi» održat će se prema slijedećem   :>>>>

 

Stvaranje obiteljskog staba

Postovani

želio bih Vam naznačiti da je na internetu otvoren servis GENI (http://www.geni.com) na kojemu ljudi mogu stvarati svoje obiteljsko stablo. Snaga ovog servisa je, osim što daje mnoštvo podataka i prikaz obiteljskog stabla, da prepoznaje kada se pojedina stabla počinju preklapati i omogućuje njihovo međusobno spajanje. Na taj način radom više ljudi, svaki sa svoje strane obiteljskog stabla, može se doći do vrlo velike razgranatosti obiteljskog stabla i doći do kontakata rodbine za koju niste ni znali da postoji. Ja sam obiteljsko stablo Brbot počeo unositi jučer na osnovu informacija što smo moj rođak Ivan Brbot, koji živi u Sydneyu, i ja sakupili prije nekoliko godina. Za primjer, moj kolega je tako stvarao svoje obiteljsko stablo, uskoro su se pojavili upiti GENI usluge da proba upariti iste osobe iz različitih obiteljskih stabala, kada je prepoznao kako se radi zapravo o istim osobama  i učinio uparivanje tada su se različita obiteljska stabla međusobno spojila i dobio je kompletno svoje obiteljsko stablo nekoliko stotina godina unazad. Stoga pozivam članove portala Stajnica i ljude iz Brinjskog kraja da se probaju uključiti u inicijativu stvaranja obiteljskog staba i brzo će doći do uparivanja među obiteljima iz tog kraja.
 
Link na moje stablo:

http://www.geni.com/share?t=6000000010394192924
 
Lijep pozdrav,
 
Stjepan Brbot

 

Udbina "Dan hrvatskih mučenika 11. rujna 2010"

Dan hrvatskih mučenika 11. rujna 2010. godine bio je posebno svečan. Na Udbini je do sada najsvečanije u nazočnosti preko 12 tisuća hodočasnika (procjena policije) proslavljen Dan hrvatskih mučenika koji je ove godine bio u znaku blagoslova Crkve hrvatskih mučenika. Misno slavlje predslavio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u suslavlju desetero biskupa kao i dvije stotine svećenika. Uz domaćeg ordinarija Milu Bogovića suslavili su riječki nadbiskup Ivan Devčić, porečko-pulski biskup Ivan Milovan, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, splitsko-dalmatinski nadbiskup Marin Barišić, šibenski biskup Ante Ivas, vojni ordinarij Juraj Jezerinac, varaždinski biskup Josip Mrzljak, požeški biskup Antun Škvorčević i biskup u mirovini Ante Jurić. Mi koji smo bili prisutni ostali smo nadahnuti riječima kardinala Puljića i biskupa Bogovića. Bio je to trenutak da zastanemo i pogledamo put Naroda i Crkve u Hrvata koji se odvijao tijekom naših života. Nas, trenutno žive Crkve u Hrvata, koji čuvamo Krst časni i brinemo za Slobodu našu koju nam u znamen ostaviše uvijek Bogu vjerni pređi naši i Slobodu za koju se izborismo mi i sinovi naši.