Povijest i kulturno stvaralaštvo

Stajnica 1965

 Donosimo Vam Kratki dokumentarni video zapis iz 1965-1973 godine sa podrucja Stajnice i okolice.

Stajničke žrtve 90-ta obljetnica 1925-2015

 Ovom prilikom želimo podići trajan spomen jednom od najtragičnijih događaja u borbi Hrvata za svoja prava u bivšoj državi - Stajničkim žrtvama iz veljače 1925, koji su se dogodili u vrijeme održavanja izbora, koji u stvarnosti nisu imali baš nikakve veze sa regularnošću. Bili su doslovce obična farsa vladajuće velikosrpske vrhuške, a održani su pod nezamislivim terorom i nasiljem. Svakako najgrozniji od svih slučajeva je događaj koji se dogodio u Stajnici. Tom je događaju poklonjeno nekoliko posveta koje su bazirane na sijećanjima pojedinaca, osobito u knjizi prof. Krpana "Brinjski kraj u prošlosti i sadašnjosti", (Zagreb 1995) i člancima u "Vili Velebita".

 

 Prilozeni Video mozete pogledati www.facebook.com/video.php

 Politička situacija u zemlji krajem 1924. i početkom 1925. bila je izuzetno teška. I dalje ne postoje političke i građanske slobode. Surovo se progoni politička oporba. Hrvati protežiraju stvaranje ustroja države gdje će doći do izražaja veći stupanj federalizacije, dok su Srbi, zbog svoje raspršenosti i brojnosti u takvoj državi, bili za klasičan centralizam.

 Radić se nalazi u nemilosti političkih protivnika, pojavljuju se glasine da je pobjegao u inozemstvo, podvaljuju mu se razne inkriminacije i slično. To sve udružuje hrvatske političke stranke pod vodstvom HRSS. Svjesna te novonastale situacije i opasnosti po nju, Pašić-Pribičevićeva vlada sprovodi žestok pritisak na hrvatske političke subjekte. Incidenti su postali svakodnevnica, provodi se policijska represija protiv političkih protivnika, da bi se na novu godinu 1925. počeo primjenjivati Zakon o zaštiti države, ili poznata "Obzana". Pojavljuju se glasine o uhićenju Stjepana Radića, što se stvarno i događa 6. siječnja 1925. godine. Uz Radića je uhićeno i čitavo vodstvo HRSS. U toj teškoj situaciji vlada raspisuje izbore. Koliko će oni biti legitimni najbolje se vidi iz događaja koji slijede. Čak se razmišlja o isključenju HRSS iz izborne utrke. Međutim svjesni svih negativnih političkih posljedica vladajući odustaju od te zamisli. U predizborno vrijeme provodi se snažan pritisak na hrvatske birače, narod se zastrašuje i to uglavnom pristaše HRSS. Cilj je vladajuće elite da što manje Hrvata i pristalica HRSS iziđe na izbore. Jedan od vođa Srba u Hrvatskoj podsjeća srpske glasače "da svaki ko odustane od glasanja izdaje čika Peru i Kraljevinu a pomaže Radićevu republiku. Zabija sam nož u svoje srpsko srce". Cilj je, dakle, jasan-spriječiti masovan izlazak hrvatskih birača.

 

Izišao novi broj časopisa "Vila Velebita"

U najnovijem broju časopisa možete pročitati brojne priloge s ličkom tematikom, među njima o našoj Stajničkoj noći, Ličanima u bitkama u Prvome svjetskom ratu, izletima na Krasno, Karlobag, Prag, Beč, Gospić... i brojnim drugim temama.

Časopis možete pročitati ovdje.

 

Božićni običaji minulih vremena

Često od svojih starih čujemo kako Božić nije što je nekad bio, kako se danas izgubio duh tog blagdana, koji je u prošlosti u mnogim krajevima predstavljao jedno od najvažnijih dana u godini. I nas je zanimalo kako je to zaista izgledalo, te vam donosimo priču o minulom Božiću kakav se nekad slavio u hladnoj, snježnoj Lici.

U kršćanskoj tradiciji Božić, uz Duhove i Uskrs, spada među tri najvažnija blagdana. Tako su i običaji vezani uz njega posebno utkani u povijesnu tradiciju mnogih krajeva Hrvatske. Slama, čestitari i mnogi drugi, većini su krajeva zajednički, no jednako tako svaki kraj krije svoje posebnosti. Razni su običaji iz minulih vremena do danas ostali sačuvani, uvedeni su neki novi, no mnogi jednako tako padaju u zaborav. Kako se to ne bi dogodilo, popričali smo s Anom i Krstom Marinić, koji su 60-ih iz Stajnice u Lici doselili u Zagreb s dvoje male djece, no i dalje se jasno sjećaju svih detalja oko priprema za Božić i božićno slavlje.

„Božić je bil tri dana, bil je Božić, Stjep

Advent ili Došašće nekad...

 "Od prvog dana prosinca pa do samog Božića išli su vjernici na zornice ili mise koje se služe u rano zimsko jutdo, obično u 6h. Na blagdan sv.Lucije, 13.prosinca, posije domaćica u neku plitku posudu šenicu, tj.žito koje će do Božića narasti i stajati preko božićnih dana na stolu u družinskoj sobi. Ono će se nakon blagdana iznijeti iz sobe i dati blagu da ga pojede, što će, vjeruje se, donijeti kući sreću... " (Nikola Tominac, "Stajnica i okolica", str.263.)

Adventski vijenac - krug simbolizira život vječni, a svijeće svjetlo Kristovo.

 

„NOVI LIST“ Rijeka – intervju s Nikolom Tomincem

Prvi svjetski rat je u godini u kojoj obilježavamo 100 godina od početka rata zasluženo izašao iz sjene Drugog svjetskog rata. Veliki rat osvanuo je u muzejima, na stručnim skupovima, u medijima. Srijedom smo pratili izvrstan serijal na HTV-u »Hrvati u Prvom svjetskom ratu«.

Jedan od stručnih suradnika na serijalu je umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Nikola Tominac. Autor je niza članaka, priloga, knjiga o povijesti hrvatskih postrojbi, od francusko-habsburškog rata početkom 19. stoljeća do Domovinskog rata, s posebnim naglaskom na Prvi svjetski rat. Stručni je suradnik više izložbi posvećenih Prvom svjetskom ratu u Hrvatskoj, ali i u Ukrajini te prilikom posjeta Beču, grobovima

generala Sarkotića i Borojevića, bojištu kod Verduna i Sočanskom bojištu. S Muzejom Grada Zagreba priprema veliku izložbu o Velikom ratu. Trenutno radi na projektu – ratni put 79. pješačke pukovnije »Grof Josip Jelačić« iz Otočca u Prvom svjetskom ratu. Posebno je zanimljiva Tominčeva uloga u otkrivanju sudbina poginulih i nestalih hrvatskih vojnika u Prvom svjetskom ratu.

S Nikolom Tomincem razgovarao je o ratu, putevima i sudbinama hrvatskih postrojbi, o friziranim pogledima na rat i sudbinama ljudi novinar riječkog „Novoga lista“ Anto Ravlić.

Intervju donosimo u cijelosti u prilogu.

U Otočcu otvorena izložba o Velikom ratu

U izložbenoj dvorani Gackoga pučkog otvorenog učilišta otvorena je izložba arhivskog gradiva Državnog arhiva u Gospiću, pod nazivom „Lika u Velikom ratu“. Izložba je upriličena povodom stogodišnjice početka Prvoga svjetskog rata, a brojno posjetiteljstvo je moglo vidjeti mnogo starih fotografija iz tog razdoblja, što je sve, dakako, popraćeno i primjerenim tekstom.

 

O Velikom ratu uvodno je govorio dr. Željko Holjevac, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, spomenuvši glavnu postrojbu koja je sudjelovala na svima tadašnjim ratištima, od talijanskoga, ruskoga i srbijanskoga, a to je bila 79. pješačka pukovnija "Grof Josip Jelačić", čije je sjedište bilo u Otočcu, popularno nazivana 79. Jelačićeva pukovnija. Holjevac je naglasio da je iz tog vremena Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke tiskala memoare Frane Dubravčića, pod nazivom „Živ sam i dobro mi je“, u kojima se opisuje autorovo ratovanje u Velikom ratu.

Veliku stručnu pomoć ovoj izložbi pružio je Nikola Tominac. O izložbi više na glasgacke.hr.

 

Započelo emitiranje serijala "Hrvatska u Prvom svjetskom ratu"

Hrvatska u Prvom svjetskom ratu novi je dokumentarni serijal koji se od 5. studenog počeo prikazivati na Prvom programu Hrvatske televizije. U četiri epizode vodit će vas kroz vojne i političke događaje toga vremena, pružajući uvid u atmosferu koja je prethodila Velikom ratu, uzrocima i tijeku ratnih zbivanja te sudbini Hrvatske i Hrvata u njemu.

U serijalu su korišteni materijali iz Filmskog arhiva Austrije među kojima su i dosad neprikazane snimke iz toga doba. Ratni događaji su predstavljeni i igranim scenama kojima su ilustrirane uspomene hrvatskih vojnika sačuvanih u memoarskim zapisima toga vremena.

U izradi serijala kao stručni suradnik za vojna pitanja sudjelovao je i Nikola Tominac. O serijalu više na: http://www.hrt.hr/prvi-svjetski-rat/

Komemoracija poginulim policajcima na Žutoj Lokvi

Preuzeto sa: http://www.lika-online.com/komemoracija-poginulim-policajcima-na-zutoj-lokvi/

Žuta Lokva – Na raskrižju glavnih cesta od Brinja prema Senju i Otočcu, u Žutoj Lokvi, ispred kapelice Sv. Križa, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te misom zadušnicom obilježene su 23 godine od pogibije četvorice hrvatskih redarstvenika Dragutina Toljana, Milana Vranića, Vinka Krznarića i Zdravka Vukovića koje su 24. kolovoza 1991. godine iz zasjede, mučki ubili srbočetnički pobunjenici iz automatskog oružja i ručnih bacača.
Komemoraciji su nazočila brojna izaslanstva, obitelji poginulih, kolege policajci, jedini preživjeli policajac iz tog događaja Darko Murat, dožupani ličko senjski Ivana Tomaš i Sanjin Rukavina, predstavnici grada Otočca, Senja, Općina Brinje, Plitvička jezera, Karlobag, brojne udruge proistekle iz Domovinskog rata, načelnik Uprave Policije Krunoslav Borovac sa suradnicima, predstavnici MUP-a, HV-a, Rok Kiković i Joso Nikšić predstavnici Hrvatsko-Njemačkog društva koji su pridonijeli da se ovo i druga spomen obilježja ostvare, predstavnici brojnih institucija te mnogi drugi…
Prisjetimo se kolovoza 1991. godine. Ostat će zapamćen u svijesti hrvatskog naroda po mnogim mučkim, zločinačkim napadima srpskih pobunjenika udruženim sa agresorima JNA, na tek stvorenu, neovisnu hrvatsku državu s ciljem njezina porobljavanja, okupiranja i stvaranja velike Srbije. Na današnji su dan, prije 23 godine, kobnog maglovitog jutra 24. kolovoza 1991. godine kao policijska ophodnja, koju su činili pokojni Drago Toljan, Zdravko Vuković, i preživjeli Darko Murat te pričuvni policajci Vinko Krznarić i Milan Vranić upućeni službenim policijskim vozilom u redovnu službu nadzora i regulacije prometa na tadašnju raskrsnicu magistralnih cesta Brinje-Otočac-Senj. U 09,45 sati nakon što su se kratko zadržali na raskrsnici dežurni službenik Policijske Ispostave Brinje uputio im je poziv da se vrate u Ispostavu. Neposredno nakon što je svih pet policajaca sjelo u službeno policijsko vozilo, na njih je iz zasjede na podmukao i okrutan način otvorena žestoka pucnjava iz dugog automatskog naoružanja i ručnih raketnih bacača od strane terorista i paravojnih formacija tkz. SAO Krajine. Već prvi hitci pogodili su i usmrtili Zdravka Vukovića, Vinka Krznarića i Milu Vranića a teško ranili Dragu Toljana i Darka Murata. Ranjeni policajci Drago Toljan i Darko Murat pod jakom rafalnom pucnjavom uspjeli su se izvući iz automobila i zakloniti iza njega, te je preživjeli Darko Murat pokušao uzvratiti vatrom, no nakon opaljenja nekoliko komada streljiva, uslijed oštećenja spremnika puške, došlo je do njenog zatajenja. Po terorističkim je rafalima uspio pretrčati cestu i od mještana Žute Lokve zatražiti pomoć. Ranjeni Drago Toljan uslijed zadobivenih ozljeda preminuo je kraj vozila. Uslijed ovih tragičnih i dramatičnih događanja hrvatski je narod posao svjestan koliko će teška i bolna biti borba za hrvatsku neovisnost i slobodu. Nitko nema prava na zaborav, jer njihova žrtva obvezuje sve nas na trajno sjećanje, da se nikada ne zaboravi to teško ali herojsko razdoblje naše povijesti kada je stvarana suverena, neovisna, moderna hrvatska država. Pali hrvatski redarstvenici, policajci svjedoče da su pripadnici MUP-a prvi stali u obranu hrvatske Domovine a iz MUP-ovih postrojbi kasnije tijekom Domovinskog rata, rodila se Hrvatska vojska i Hrvatske oružane snage. Ne smijemo zaboraviti da je hrvatska policija izrasla u Domovinskom ratu i da iz tih ratnih vremena nosimo zalog i obećanje prema našim prijateljima i kolegama poginulim na hrvatskim bojištima. S dužnim pijetetom treba se prisjetiti i ostalih, u to vrijeme mučki iz zasjede ubijenih pripadnika PU Ličko senjske PP Otočac, kada je ubijen pričuvni policajac Slavko Cetinjanin, na kontrolnoj točci u Brlogu 19. srpnja 1991. godine, pa potom, svega šest dana kasnije u monstruoznom zločinu na Markovcu kada je u zasjedi, sačekana policijska ophodnja, u kojoj je ubijen Dragan Šepac. Prisjetimo se i 32 stradalih pripadnika PU Ličko senjske. Žrtva koju su dali za obranu Domovine je nemjerljiva a nama je dana morala ali i profesionalna obveza da se s ponosom i pijetetom sjećamo njihove čestite uloge u Domovinskom ratu i da se takva njihova uloga nikada ne zaboravi. Samo zahvaljujući njihovoj žrtvi mi danas živimo u slobodnoj, demokratskoj i europskoj republici Hrvatskoj.
Svetu misu zadušnicu za poginule hrvatske redarstvenike predvodio je vlč. Mario Vazgeč, župnik župe Križpolje i vojno policijski kapelan Ivan Blaževac, uz pjevanje crkvenog zbora Brinje.
Dražen Prša

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u Brinju

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti članovi Oldtimer kluba "Delnice 1995" i Kluba 138. brigade Hrvatske vojske "Goranski risovi", nastavili su dugogodišnju tradiciju te zajedno sa delegacijom Općine Brinje položili su vijence i zapalili svijeće u Križpolju, Glibodolu te u Brinju kod spomen-ploče 138. brigade HV-a, zatim ispred Centralnog križa na središnjem brinjskom groblju, u spomen na sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje iz Domovinskog rata.

Prigodnim govorima nazočnima su se obratili načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić, predsjednik Kluba 138. brigade Tomica Vučić, brigadir Miljenko Balen te Marijan Žagar ispred Oldtimer kluba "Delnice 1995". Zajedničku molitvu pedvodio je velečasni Pejo Ivkić.

Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća na Brinjskoj tržnici svi učesnici rallya počašćeni su grahom kojeg su pripremili članovi Planinarskog društva "Škamnica" iz Brinja.

I.B. / OB

Preuzeto sa : http://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji&novost=5417&kat=69