"Hrvatski vitez Zdravko Vranić" - u znak sjećanja

 U znak sjećanja na pok. Zdravka Vranića iz Jezerana!

Zdravko Vranić, rodom iz Jezerana, bio je talentirani trgovac u Stajnici koji je u kratkom roku postao komercijalni direktor u “GRADINI” Brinje. Kao takav izuzetno cijenjen i poštivan što od strane svojih kolega to i od svih svojih mještana uže i šire zajednice.  Osim svega što je bio, kakav je bio, govori i njegova pozicija u domovinskom ratu. Stoga ga se zaslužno na sam spomen Oluje prisjećamo i odajemo mu počast kao i svim našim vitezovima koji su dali živote za našu Domovinu! 

Jučer, na sam dan obljetnice, na facebook profilu njegova sina i snahe osvanula je poruka koju ovdje prenosim u cijelosti:

Sjećanje na tebe svakoga dana navire, prostorije su prazne a bol kao i onog dana kad smo te izgubili... Naš suprug, otac, prijatelj...

Počivao u miru! 

Hrvatski vitez Zdravko Vranić

  01.10.1953.-04.08.1995

 

Misa zadušnica za hrvatskog branitelja Zlatka Tominca

Izvor : http://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji&novost=9320&kat=78

Danas je u rodnom mjestu Stajnici održana sveta misa zadušnica u spomen 20. godišnjice pogibije hrvatskog branitelja i dragovoljca Domovinskog rata Zlatka Tominca koji je svoj život položio na oltar Domovini kao sudionik vojno-redarstvene operacije „Oluja“. Obilježavanje  20. godišnjice pogibije Zlatka Tominca inicirali su njegovi kolege suborci iz 9. gardijske brigade „Vukovi“, a misa zadušnica je služena i za druge poginule pripadnike 9. gardijske brigade Hrvatske vojske kao i za sve hrvatske branitelje koji su svoje živote utkali u temelje samostalne i suverene Republike Hrvatske.

Svetoj misi koju je predvodio vlč. Šimo Božić u crkvi sv. Nikole, uz obitelj i mnoštvo kolega suboraca iz 9. gardijske brigade „Vukovi“, prisustvovao je načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić sa suradnicima.

"Oče, hvala ti!" - sjećanje na Zlatka Tominca

 U znak sjećanja na pok. Zlatka Tominca (20.04.1962.- 04.08.1995.)

 "Oče, zahvalit ću ti na odabiru. Hvala ti što je moja majka imala čast zvati se tvojom ženom, jer uspjeli smo spoznati tebe, uspjeli smo dokučiti što hrabrost uistinu jest, a ti si hrabrost." 

Ivan Tominac

 

 

 

Dan Oluje u Brinju - program

 

Kalić - plaža moga djetinjstva

Moram priznati da sam sretnica jer od najranijeg djetinjstva, zapravo otkad znam za sebe, nije prošlo nijedno ljeto bez mora. Razlog tome je blizina brinjskog kraja s Jadranom, ali i dobra volja. Koliko god je preko ljeta bilo posla, uvijek se našao koji dan ili koje poslijepodne za odlazak preko Vratnika. Destinacije koje su uglavnom bile na repertuaru dio su sjevernog Jadrana i u blizini Senja: Sibinj, Novi Vinodolski, Klenovica, Kalić…

Najranije djetinjstvo, koliko me sjećanje služi Kalić je bio najučestaliji. Tamo sam naučila plivati, tamo sam razbijala koljena trčeći u mokrim japankama po sladoled, tamo sam uvijek susretala ljude iz svog kraja…

Moram priznati da kao mlada djevojka, nisam to mjesto nešto posebno voljela. Uglavnom hladna voda, ježevi, kamenje, s godinama plaža sve zapuštenija, jedini hotel i restoran zatvorio svoja vrata i postao tek ostatak nekad prekrasnog pogleda oku i okusa nepcu.

Mislim da je taj moj stav imao veze s onom pubertetskom fazom jer izgovoriti Kalić nije tako atraktivno kao npr. Novi Vinodolski ili Crikvenica. Za plaže poput Zrća nikad nisam bila, takva krajnost atraktivnosti me nikad nije privlačila.

o, ta moja faza „ne bi u Kalić“ me prošla… Danas, sa svoje 32 godine najrađe odem baš u to malo mjesto. Nema gužve, a opet dosta ljudi, ima začuđujuće dosta turista i to koliko sam ja primjetila uglavnom Talijana. Ima jedan kafić, ako si za kafić. Onaj hotel što izviruje iznad plaža zapušten stoji skriven među granjem.

More…ono je i sada baš kakvo je i bilo dok sam bila malena djevojčica… Čisto, bistro, a oni ježevi koji su mi nekad smetali i danas su prisutni, ali u njih gledam kao u dokaze o kakvoći morske vode, a koja u ovim nesnošljivim vrućinama nije nimalo hladna, nego baš kako bi rekli taman.

Ovih nekoliko slobodnih dana nikud me put, a ni srce nisu dalje vukli, nego baš u to malo Jadransko „misto“.

Uspomene, sjećanja iz djetinjstva, ali i prijatelji na koje sam nabasala s kojima sam se i u djetinjstvu tamo družila, a koje godinama nisam vidjela, sve to učinilo je odlaske na more ovo ljeto posebnima.

Drago mi je što se i mojoj djeci to malo mjesto sviđa. Tko zna, možda će ih za par godina uhvatit ona faza slična mojoj, a možda i neće, tko to zna. No, kako bilo da bilo, ako se i odmaknu od Kalića, uvijek će ga pamtiti, a onda mu se kad tad i vratiti, zbog činjenice da su upravo tamo naučili plivati.

Eto, to je to malo mjesto koje je ispunilo moje ovogodišnje ljetovanje i boravak na moru.

Do sljedećeg razmišljanja naglas, pozdravljam vas bez puno riječi, ali s još nekoliko fotografija s plaže moga djetinjstva…Klikom na: Razmišljam naglas: Plaža moga djetinjstva

Malonogometni turnir Stajnica 2015.

Ekipe koje su sudjelovale na turniru:

„Zlatko Commerce“ – Jezerane

„Pivnica Imoti“ – Dugo Selo

„Hrvatski Leskovac“ – Zagreb

„Brinje“ – Dugo Selo

Igrači koji su sa turnira ponijeli titulu „naj“ uz diplomu i plaketu:

Najbolji igrač: Mario Martić

Najbolji strijelac: Filip Rupa

Najbolji golman: Dario Stošić

Ekipe koje su se plasirale na prva tri mjesta i odnijele pehare i novčane nagrade:

1.       „Pivnica Imota“ – Dugo Selo – prijelazni pehar i novčana nagrada u iznosu od 800,00kn

2.       „Zlatko Commerce“ – Jezerane – pehar i novčana nagrada u iznosu od 400,00kn

3.       „Hrvatski Leskovac“ – Zagreb – pehar i novčana nagrada u iznosu od 200,00kn

Nagradu za fer play ponijela je ekipa „Hrvatski Leskovac“ iz Zagreba.

I eto, ode još jedna Mandalena, još jedan malonogometni turnir, koji iako malenog dosega što se broja ekipa tiče u srcima mnogih velik je jer je on puno više od turnira. Za cijeli događaj koji već dugi niz godina okuplja ljubitelje nogometa, ali i raseljene žitelje Stajnice i okolnih mjesta, zaslužan je organizator Ivica Murković, svima znani Mura.

Završne riječi ovog osvrta prepuštam upravo njemu, Muri koji ih je izgovorio sa suzom u oku...

Zadovoljan sam cijelim turnirom. Još jedna Mandalena, što se turnira tiče, prošla je i o njoj se već sada piše i priča i srce mi je ko kuća kad to sve čujem, vidim i znam da turnir ni ove godine nije izostao. Mali broj ekipa, ali ne treba žaliti za onima kojih nije bilo nego pohvaliti ove koje su bile priustne. Isto tako ne treba spominjati ni pojedince koji su još za vrijeme priprema ciljali u mene prstom i nešto prigovarali umjesto da su došli i pomogli. Bože moj, tko može udovoljiti svima!

Prepun sam dojmova i emocija i nisam baš čovjek od puno riječi, stoga mi još samo preostaje zahvaliti...

Hvala prije svega svim mojim sumještanima, mojim Stajničarima koji su mi bili podrška u samoj organizaciji! Hvala sponzorima bez kojih bi cijela priprema bila puno teža! Hvala svima koji su uljepšali taj dan svojim dolaskom jer  na kraju krajeva moja ljubav prema Stajnici i moja ljubav prema ovom tradicionalnom turniru usprkos svim životnim nedaćama i poteškoćama siguran sam da je jednaka ljubavi koju svatko od prisutnih gaji prema ovom našem malom selu. Živjela naša Stajnica!  

VIŠE SLIKA NA STAJNICA - MANDALENA 2015. 

Knjiga Mile Vučetića Bijelog „Lipice u brinjskom kraju“

U Brinju je u petak uz nazočnost brojnih uzvanika, predstavljena knjiga autora Mile Vučetića Bijelog „Lipice u brinjskom kraju“. Nazočne je kao domaćin pozdravio načelnik Općine Zlatko Fumić zahvalivši na hvale vrijednoj inicijativi ali i još jednom doprinosu u obogaćivanju kulturno povijesne baštine brinjskog kraja.

O nastanku knjige, njezinim početcima i svemu onome što se događalo tijekom stvaranja ovog djela govorio je dr. Željko Holjevac koji je između ostaloga istaknuo da je riječ o knjizi „Lipice u brinjskom kraju“ koju je napisao Mile Vučetić Bijeli, koji je rođen u Lipicama 1929 godine.

„U knjizi su sabrana sjećanja Mile Vučetića Bijelog ali i dokumentiran narodni život u tom kraju prije više desetljeća. Iako se autor knjige u životu nije bavio pisanjem knjiga, uspio je ponuditi svima nama knjigu koja govori o tome kako su ljudi ovdje nekada živjeli i na način koji danas pomalo nestaje. Riječ je o vremenu prije, u toku i poslije drugog svjetskog rata. U knjizi su opisana i stradanja lipičana u tom ratu i poraću, opisana je crkva, škola, ali i mnoge druge najsitnije pojedinosti“ – kazao je dr. Holjevac.

Dodao je da je knjiga veliki doprinos baštini i kulturi, ne samo Lipica nego brinjskog kraja i šireg područja gorske hrvatske i kao takva će dobro doći čitateljima da se podsjete i da štošta novog saznaju, a dobro će doći i za turističku promociju ovih krajeva. Smisao je knjige da se spasi od zaborava ono što je nekada bilo i da se to onima koji danas ovdje dolaze prezentira kao naša baština, kako se to u svijetu inače i radi.

Treba podsjetiti da su do sada izdane četiri knjige o Brinju, prva prije točno 20 godina (1995.) Stjepan Krpan „Brinjski kraj u prošlosti i sadašnjosti“, drugu knjigu potom napisao je dr. Željko Holjevac prije desetak godina u kojoj je opisana buna ljudi u 18. Stoljeću protiv Austrijske uprave, a potom je tiskana i knjiga o selu Stajnici koju je napisao Nikola Tominac, i evo sada i knjiga o Lipicama. Za jedan mali brinjski kraj sa 3 tisuće i nešto stanovnika danas, s tim se i puno jače sredine ne mogu pohvaliti.

Uz dr. Željka Holjevca na predstavljanju knjige „Lipice u brinjskom kraju“ svoja razmišljanja ali i stručnu analizu o fotografijama predstavljenim u knjizi dao je Dragutin Perković čije su iznimno kvalitetne fotografije knjigu učinile jedinstvenom i neponovljivom, jer je svaki važniji dio teksta popraćen fotografijom.

„Sve je započelo 2013. godine kad je donesena odluka da Zavičajni klub Brinjaka „Sokolac“ iz Zagreba bude izdavač te knjige. U prvom zajedničkom pregledu fotografija imali smo 400 fotografija, slijedile su selekcije, da bi se na kraju došlo do fotografija koje su i objavljene u ovoj knjizi. U knjizi je su i kartografske karte u devet dimenzioniranih dijelova te 106 crno bijelih fotografija fotografija (obrađenih fotografskim tehnika) po određenim područjima i skupinama. Po izričitoj želji autora knjige na koricama knjige su tri fotografije predmeta koje su nekad život značile, krosna, plug i kola. Sve fotografije spadaju u kategoriju dokumentarne fotografije“ – kazao je autor fotografija ujedno i predsjednik Zavičajnog kluba Brinjaka „Sokolac“ iz Zagreba Dragutin Perković.

Po riječima autora knjige „Lipice u brinjskom kraju“ Mile Vučetića Bijelog, knjiga je nastala na način da je skupljao određenu građu za svoje osobne potrebe, no kad je prikupljeno puno toga, i kad je vidio toliko toga skupljenog što prelazi njegove potrebe o povijesnim činjenicama, sa profesorom Holjevcem je dogovorena suradnja.

„Razgovarao sam sa dr. Holjevcem, koji je pregledao dio mog napisanog materijala i predložio mi je da nastavim pisati što je na kraju rezultiralo i objavljivanjem ove knjige. Knjiga govori o radu i životu naših ljudi, prvenstveno u Lipicama ali i u cijelom brinjskom kraju pa i šire. U knjizi su navedeni svi poslovi, svi alati s kojima su ljudi radili, hrana s kojom su se hranili, stoka i još puno toga, sve ono što je sastavni dio naših seljaka. Materijale za knjigu prikupljao sam od 2002. godine a samo pisanje knjige počelo je 2011. godine i završilo ove godine.“ – kazao je Mile Vučetić Bijeli, autor knjige „Lipice u brinjskom kraju“.

Dražen Prša / GlasGacke.hr

 

Magdalena 2015 Stajnica

Načelnik Fumić otvoreno o problemima u Brinju

 

 

Sa portala Općine Brinje prenosimo otvoreno pismo načelnika Fumića:

Dragi sugrađani i sugrađanke!

Kao što znate, čovjek sam iz naroda i od naroda, i slušajući vas i čitajući vaše komentare posljednjih dana, primijetio sam da vas tište problemi koji se u našoj sredini predugo nakupljaju.

Svjestan sam činjenice da su se godinama ti problemi gomilali i nažalost nitko nije baš previše reagirao i poduzeo nešto kako bi se spriječilo iseljavanje naših ljudi i zapošljavanje ljudi iz drugih gradova i općina, pored naših nezaposlenih i stručnih kadrova. Moram napomenuti da i osobno u obitelji borim se sa sličnim problemima budući da imam sina koji radi u Rijeci i da bi iz Brinja na vrijeme stigao na posao svakodnevno se ustaje u 3 ujutro i po najvećim prometnim gužvama, vremenskim nepogodama i sl., putuje do radnog mjesta preko 100 km u jednom pravcu.

Nažalost, svi smo svjesni da je svoje prste u kadroviranju oduvijek imala i politika, što, iako sam političar, osobno smatram nekorektnim. Upravo iz tog razloga u tvrtke i institucije na području naše općine poput HAC-a, INA-e, osnovne škole, banke, pošte i dr. mahom su zapošljavani ljudi iz drugih većih sredina, a lokalni političari su najčešće samo šutjeli, gledali što se događa i bili „poslušnici“ takve, po našu općinu i naše ljude, krajnje loše politike. Jer ne daj Bože usprotiviti se i prigovoriti svojim stranačkim šefovima, jedan takav političar bi preuzeo veliki rizik da bude izbačen iz stranke ili u krajnju ruku marginaliziran od te iste stranke.

Vjerujte mi kada kažem da ulažem sve napore u to da se na radna mjesta sa područja općine Brinje zapošljavaju prvenstveno naše Brinjke i Brinjaci jer nisam od onih koji idu linijom manjeg otpora, od onih koji šute, trpe i puštaju neke druge da nam kroje sudbinu.
Moram istaknuti da volim i poštujem sve građane naše prelijepe domovine, ali na prvom mjestu su svakako moji Brinjaci. Upravo zato me je posebno pogodio posljednji nemili događaj koji se prije par dana odigrao u Šumariji Brinje.
Javno pitam nadležne: Zar je uistinu moguće da za naša tri sugrađanina nema radnog mjesta, a istovremeno se zapošljavaju radnici iz drugog grada? Najveća ironija u cijelom slučaju je to što je jedan od te trojice mladića prije desetak dana kao najbolji sjekač predstavljao Šumariju Brinje na „Danima hrvatskog šumarstva“ u Otočcu, a sada za njega u toj istoj šumariji nema mjesta. Svima je jasno o čemu se tu radi.

I zato dragi sugrađani, molim vas pustimo politiku u stranu, stavimo glave skupa i učinimo sve što je moguće za spas i napredak našeg Brinja jer jedino zajedničkim snagama možemo uspjeti u tome.

Vaš načelnik Fumić

I.B.

 Preuzeto sa :   http://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji&novost=9002&kat=69

 

 

 

 

 

 

Muzej Mimara - Likovna umjetnost Like u jednoj knjizi

 Jučer je Muzej Mimara na Rooseveltovom trgu u Zagrebu bio centralno mjesto Ličana u Hrvatskoj. Naime, održavao se povijesni događaj za sve Ličanke i Ličane u Hrvatskoj i svijetu. Prvi put u povijesti cjelokupna liko

vna umjetnost Like prikazana je u jednoj knjizi, autorice Vesne Bunčić, prof. povijesti umjetnosti i ravnateljice Muzeja Like u Gospiću, i Stanka Špoljarića, prof. povijesti umjetnosti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 U izuzetno svečanom raspoloženju, dugo neviđenom za kulture naših krajeva, Lika se imala čime ponositi. Knjigu “Umjetnost Like” predstavili su autori knjige te Željko Radošević, dipl.ing. i dopredsjednik Udruge Ličana Vila Velebita i Biserka Rautar Plančić, ravnateljica Moderne galerije u Zagrebu.

Zanimalo nas je tko je pokrenuo ovu ideju i koliko je trajala sama realizacija objave Umjetnosti Like.

Na ideju je došao gosp. Željko Radošević, dopredsjednik Udruge Ličana, zajedno s gosp. Perom Markovićem i Stankom Špoljarićem.  Od mene se očekivalo da prihvatim ovaj projekt jer sam “u bazi” (op.a. u Gospiću) i ja sam to od srca prihvatila. Ovo je prvi put u povijesti Like da imamo prikaz likovnog stvaralaštva od 1880. sve do današnjih dana. izjavila nam je Vesna Bunčić, koautorica knjige.

Na ovaj važan lički događaj iz Like je doputovao i načelnik Lovinca Hrvoje Račić.

Ponosan sam što sam u Mimari jer je predstavljeno jedno vrhunsko djelo. Odrađen je veliki posao i čestitam autorima i mislim da bi bilo vrijeme da se u Lici netko napokon ozbiljno počne baviti umjetnošću. Imamo se čime ponositi. Treba promovirati Liku kako bi i mladi u budućnosti išli tim koracima. Došao sam podržati ovu inicijativu Udruge Ličana Vila Velebita, i sve čestitke na promociji knjige “Umjetnost Like” izjavio nam je načelnik Općine Lovinac Hrvoje Račić.

Zanimanje koje je javnost pokazala za ovu knjigu punom dvoranom Muzeja Mimare u Zagrebu, opravdana je dugotrajnim i mukotrpnim radom na prikupljanju materijala za knjigu.

Oko godinu dana trajao je ovaj projekt, a u knjizi su sadržani umjetnici ličkog podrijetla i oni koji su djelovali u Lici. Imamo i primjer autora koji nije Ličanin ali je radio minijature od kamena, upravo od ličkog crvenog kamena – ličkog boksita.

Promocija “Umjetnosti Like” u Gospiću će se održati 20. srpnja 2015. u Pučkom otvorenom učilištu dr. Ante Starčević s početkom u 19,30 sati. Autorica knjige pozvala je sve građanke i građane na velik odaziv za ovako važno umjetničko djelo koje ide na ponos Ličanima.

Tekst i slike: likaclub.eu