Izvor: Ličke novine

STAJNICA - iduće godine navršava se stota obljetnica pomalo zaboravljenih Stajničkih žrtava koje su stradale 8. veljače 1925. godine prilikom održavanja izbora.

Taj tragični događaj je jedan od niza događaja u borbi Hrvata za svoja prava do Drugoga svjetskog rata. Dogodio se u vrlo složeno vrijeme kada je politička situacija u zemlji krajem 1924. i početkom 1925. bila je izuzetno teška. Ne postoje političke i građanske slobode, a surovo se progoni tadašnja politička oporba. Hrvati protežiraju stvaranje ustroja države gdje će doći do izražaja veći stupanj federalizacije, dok su Srbi bili za klasičan centralizam. To sve udružuje hrvatske političke stranke pod vodstvom HRSS. Svjesna te novonastale situacije i opasnosti po nju, Pašić - Pribičevićeva vlada sprovodi žestok pritisak na hrvatske političke subjekte. U predizborno vrijeme provodi se snažan pritisak na hrvatske birače. Cilj je vladajuće elite da što manje Hrvata i pristalica HRSS iziđe na izbore. Cilj je, dakle, jasan - spriječiti masovan izlazak hrvatskih birača.

U takvim okolnostima dolazi dan izbora - 8. veljače 1925. Za Stajnicu i Lipice (današnja Općina Brinje) izborno je mjesto u stajničkoj osnovnoj školi. Stajničani su u velikoj većini za potporu HRSS-u i Stjepanu Radiću. Predizborna atmosfera je vrlo naelektrizirana. Na predizbornim zborovima HRSS poziva svoje birače na masovan izlazak na izbore. To se ne sviđa vladajućima koji na razne načine žele omesti što veći izlazak birača lokalnog stanovništva. Naravno, to je izazvalo revolt i pobunu lokalnog stanovništva na što je oružano reagirala žandarmerija i ubila četiri građana, a veći broj je ranjen.

Ovaj događaj je obrađen u knjizi "Stajnica i okolica" i može se vidjeti na poveznici

http://www.stajnica.com/system/files/108-118.pdf

Ovom tragičnom ali domoljubnom događaju u narednom vremenu trebalo pokloniti veću pažnju i dostojno ga obilježiti i javno prezentirati čime će postati dio našeg povijesnog sjećanja. Općina Brinje će postaviti spomenik žrtvama na mjestu tragedije.

STAJNIČKE ŽRTVE

Krajem 1924. i početkom 1925. bila je izuzetno teška. Surovo se progoni politička oporba. Za novu godinu 1925. počeo se primjenjivati Zakon o zaštiti države, ili poznata "Obznana".

Na izborima u Stajnici i Lipicama 8. veljače 1925. Stajničani su u velikoj većini za potporu HRSS-u i Stjepanu Radiću. Predsjednik biračkog odbora prof. Rupčić je smijenjen i na njegovo mjesto je postavljen pisar Dane Miletić i izbori umjesto u sedam počinju u devet sati. Na ulazu u školu gdje se glasalo postavio je dva žandara, a u susjednoj sobi bilo je pet vojnika u kacigama u punoj bojnoj opremi s bombama. To nije bilo dovoljno Miletiću pa je odstranio čuvare kutija Franju Mesića i Ivana Sertića. Žandari su pretresali glasače od glave do pete.

Iako je bila velika studen. Staj­ničani i Lipičani nisu odustajali od svojih prava. Miletić je bio naredio žandarima da pucaju na narod što su oni odbili. U 18 sati na glasanje je čekalo oko 600 glasača, a do tada je glasalo samo 69. Narod se počeo udaljavati s mjesta izbora i razjareni Miletić opalio je jedan hitac na udaljeno mnoštvo. To je bio znak žandarima i vojnicima da i oni otvore paljbu po narodu. Na zemlji su stala ležati trojica glasača. Život su izgubili Nikola Vuković-Ruzić (65) iz Stajnice, Stipe Perković-Pušić (57) iz Stajnice, te Anton Perković (67), rođen u Stajnici, a priženjen u susjednim Lipicama koga su žandari naknadno izboli bajunetama. Na putu za bolnicu preminuo je Mile Tominac iz Stajnice, u ogulinskoj bolnici bili su teže ranjeni Jure Perković iz Stajnice i Petar Mesić iz Lipica

Najteže su bili ranjeni Jure Pe­rković-Žrdonja, otac sedmero djece, koji je proboden bajunetom i Mile To­minac. Vlade Murković je teško pretučen. Nakon nekoliko dana od zadobivenih ozljeda preminula je i četvrta žrtva - Mile Tominac (26) iz Tominčeve Drage. Šef Kotarskog suda u Brinju Vasa Sladojević, stajničkom župniku Stanku Ružiću brzojavio je da odmah sahrani žrtve što je on odbio dok se ne izvrši sudsko-liječnički očevid.

Na sahrani, koju su kontrolirali žandari, od žrtava su se oprostili narodni zastupnik Tone Pavlović iz Križpolja i jezeranska trgovkinja Tinka Sertić.

Pripremila:Ana-Maria Smolčić 

Prva subota uoči početka Adventa sada već postaje tradicija, da je rezervirana za likovnu koloniju pod nazivom Sinac sLIKA u Zagrebu, koju organizira Zavičajno društvo Sinac u zajedništvu s Narodnim sveučilištem Dubrava kao programski sadržaj Adventa u zagrebačkoj Dubravi.

I evo, iza nas je već 4. likovna kolonija, koja se održala 30. studenog 2024. godine u Kulturnom centru Dubrava, a na koju se odazvao veliki broj umjetnika – slikara. Tako nam brojke iz godine u godinu rastu te se za ovogodišnje okupljanje odazvalo 34 slikara.
Ideja ove likovne kolonije je da umjetnici svoje radove poklanjaju organizatoru, a organizator sve one slike koje svjedoče o nekadašnjem načinu života čuva za stalni postav Galerije u Sincu, dok su ostale slike na prodaju. Sav prihod od ovogodišnje likovne kolonije se usmjerava za daljnje uređenje i opremanje tog galerijskog prostora u vlasništvu ZD Sinac, smještenog pokraj kapelice sv. Mihovila u Sincu.
Od prihoda prošlogodišnje likovne kolonije napravljena je elektrifikacija galerije uz pomoć solara.

Ova likovna kolonija je uvijek vesela i raspjevana, zahvaljujući domaćinima Zavičajnom društvu Sinac, koje priziva svoje prijatelje, vrsne tamburaše i pjevače da uljepšaju ovo događanje i ujedno pjesmom otvore izložbu koja je u Kulturnom centru Dubrava bila postavljena do 16. prosinca 2023 godine.
Bilo koje vrste, umjetnici si pružaju ruke pa tako sada likovna umjetnost podupire glazbenu, a glazbena joj se zahvaljuje, kako drugačije nego pjesmom.
Sudionici otvaranja ove izložbe bili su
- Darko Čuvidić
- Ženski vokalni ansambl KUD-a SLAVUJ iz Bukevja,
- MVS LIKOTE iz Gospića,
- Zavičajno društvo SINAC 
- Martina Markov, autorica serijala slikovnica za djecu Galeb Marko po parkovima prirode u Hrvatskoj, a ovom prilikom predstavljena je slikovnica Galeb Marko na  Plitvičkim Jezerima.

Ugodnim glasom i još ljepšom pojavom cjelovečernji program vodila je Otočanka sa zagrebačkom adresom Ivana Mihalić.

Ovogodišnja likovna kolonija nije imala zadanu temu, no umjetnici jako dobro znaju što nama Ličanima nedostaje kada smo dalje od svojega zavičaja. Tako se na brojnim platnima oživjelo sve čega više nema: starih ognjišta, kirijaša, kosaca, spravljanja sijena, peračica, malinica kojih više nema.

Oslikano je i puno ličkih pejsaža pa ćemo tako čim se u nas uvuče nostalgija, barem okom moći protrčati najmirisnijim livadama djetinjstva ili čuti škripu dok hodamo po snijegom prekrivenim poljima.

Narodno sveučilište Dubrava bilo je velika potpora u organizaciji ovog događanja, te bez potpore ravnateljice Sandre Banić Naumovski, ne bi bilo ni ovog događanja.
Za potvrdu zajedničkog rada i stvaranja izdat će se 4. katalog izabranih slikarskih radova sa ovogodišnje likovne kolonije.

Više slika i snimaka, kao i sve ostale aktualnosti vezane uz Zavičajno društvo Sinac možete pogledati i pratiti na njihovoj Facebook stranici ZAVIČAJNO DRUŠTVO SINAC 

 

 

Izvor: FB Općina Brinje

Na dan kada se svi prisjećamo žrtve Domovinskog rata, a posebno žrtava Vukovara i Škabrnje u crkvi BDM u Brinju služena je sveta misa za sve žrtve Domovinskog rata, žrtvu Vukovara i Škabrnje te u čast i sjećanje poginulim braniteljima, kao i svim nedužnim poginulim civilima.

Nakon mise općinski načelnik Zlatko Fumić zajedno sa suradnicima i okupljeni građani Općine Brinje uputili su se na trg admirala Janka Vukovića Potkapelskog gdje su ispred spomenika stradalim hrvatskim braniteljima upaljene svijeće te je odana počast svim žrtvama Domovinskog rata uz posebno sjećanje na stradanje i žrtvu Vukovara i Škabrnje. Nakon paljena svijeća na trgu, okupljeni su se uputili podno utvrde Sokolac gdje su također zapaljene svijeće u spomen na stradale žrtve.

Načelnik Fumić je istaknuo da je svaka žrtva stradanja temelj naše slobode i da se uvijek s dostojanstvom i pijetetom prisjećamo svih žrtava i stradanja kroz našu povijest jer oni su zaslužni za ono što mi danas uživamo, ono najvrijednije, a to je slobodna i neovisna država Hrvatska.

 

Uskoro osvrt, a do tada pogledajte galeriju slika za koje se pobrinuo fotograf LIKACLUB portala - Hrvoje Kostelac Pivac.

KLIK NA SLIKU I POGLEDAJ ALBUM: