Događanja

I evo, prođe još jedan Sv. Nikola (ili po naši Mikulja). Stajnica, koja bi toga dana trebala biti mjesto centralnog slavlja, budući je to njezin patron župe, ostade tek u sjeni, a taj dan (izgleda) bijaše velik samo za nekolicinu župljana i naravno dječicu. Izgleda da o velikim zborovima u našim malim selima možemo samo sanjati i pričati kako je nekad bilo... No dobro, neću kvariti veselje našim najmlađima. 

Općina se pobrinula da i ove godine predškolska i školska djeca budu darivana. Kad bi se barem svi mi ugledali u djecu, kad bi barem njih pogledali kako se vesele druženju s prijateljima, sastajanju, malim stvarima... shvatili bi kako nam je malo potrebno da bi bili sretni!  

Školarci su zajedno sa svojom učiteljicom Marijanom Pađen pripremili prigodne recitacije koje su toga dana izveli pred svojim roditeljima i ostalim župljanima koji su se odazvali na Misu a koju je predvodio fra Juro Marčinković.

Neka naš zaštitnik čuva naše selo, naše Stajničare ma gdje se nalazili, i našu djecu, a za sve ostalo lako!

 Veliko hvala Lidiji Šprajc na fotografiji i informacijama!

Preuzeto: vgdanas.hr

---

„Rodoslovlja obitelji Podlapca/Podlapače“ djelo našeg sugrađanina Đure Mesića iz Novog Čiča sinoć je u sklopu Matičinog četvrtka predstavljeno i našim sugrađanima. Monografija koja donosi povijest obitelji jednog mjesta najprije je predstavljena tamo gdje i geografski pripada, a sinoć je prigodna promocija upriličena i u Velikoj Gorici.

Uz samog autora Đuru Mesića, na promociji su govorili i predsjednik goričkog ogranka Matice Hrvatske, Stjepan Rendulić te Stipo Bilić koji nisu krili oduševljenje napravljenim poslom.

-Autoru treba odati priznanje za sve što je istražio i napisao, jer koliko je meni poznato ovo je tek druga ova knjiga koja je u Hrvatskoj ugledala svjetlo dana- istaknuo je Stipo Bilić.

Punih devet godina Đuro Mesić radio je na prikupljanju arhivske građe kako bi ovo djelo ugledalo sjetlo dana. Susretao s mnogim preprekama i nedaćama, no nije odustajao. Kako je i sam rekao sate i sate je proveo po raznim arhivima, ali i u razgovoru sa starijim mještanima Podlapca.

-Iz puke znatiželje nastala je ova monografija koja je posvećena svim precima i svim starijim žiteljima toga kraja- rekao je ponosni autor Đuro Mesić.

Prateći obitelji i prezimena kroz povijest u Podlapcu je opstalo tek osam od 50-ak prezimena koja su bila u mjestu. Sama knjiga pokriva 33 prezimena koja su živjela u 226 obitelji.

-Ja sam ovim istraživanjem uspio povezati ljude koji nisu ni znali da imaju bliže rodbine u drugim dijelovima Hrvatske. Povezao sam ja i mlađe, i to mi je najveće zadovoljstvo- istaknuo je autor Đuro Mesić.

Da bi nastalo ovo djelo autor je povijest sela pratio kroz period od 300 godina od oslobođenja Turaka, a kroz istraživanje je došao do podatka da prva prezimena i vlasništva zemlje datiraju iz popisa stanovništva iz 1712. godine.

VIše slika na: vgdanas.hr

 Promocije zbornika radova Podplješivički graničari bit će: 

U Gospiću 24. listopada 2017. u 18 h -  dvorana Područnog centra Instituta Ivo Pilar

Promotori: 

dr.sc. Ivan Brlić, znanstveni suradnik Instituta Ivo Pilar - područnog centra Gospić

          Želimir Prša, student povijesti i geografije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

  U Brinju 25. listopada 2017. u 18 h -  vijećnica općine Brinje (ako dođe do većeg odaziva moguće održavanje  u Vatrogasnom domu)

Promotori: 

dr.sc. Željko Holjevac, red. prof. Odsjeka na povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 
dr.sc. Ivan Brlić, znanstveni suradnik Instituta Ivo Pilar - područnog centra Gospić

          Želimir Prša, student povijesti i geografije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 

 U Slunju 26. listopada 2017. - u 18:30 h u župnoj dvorani

Promotori:  

dr.sc. Stipe Kljaić, znastveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba 

          Petar Bagarić, prof. povijesti na XVI. gimnaziji u Zagrebu 
        Želimir Prša,  student povijesti i geografije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 

 

Ovaj zbornik radova je povijesni prikaz podplješevičkih sela koji je objavila je Udruga bivše općine Zavalje, a sadrži 240 tiskanih stranica. Riječ je o prvom broju priloga za poznavanje prošlosti podplješevičkog kraja. 

Sadržaj su recenzirali geograf dr. sc. Hrvoje Petrić, izv. prof., te povjesničar dr. sc. Stipe Kljajić, znanstveni suradnik. Lekturu i korekturu obavila je Antonija Furijan, dizajn naslovnice Adela Juhas, prijevod sažetaka na engleski jezik Papel d.o.o., dok je knjigu tiskala Printera Grupa iz Svete Nedelje. 

Zbornik su uredili Želimir Prša, predsjednik Udruge bivše općine Zavalje, dr. sc. Ivan Brlić i izv. prof. dr.sc. Željko Holjevac. Sadržajno je zbornik podijeljen na dva poglavlja u kojima se nalazi devet znanstvenih radova iz prošlosti podplješevičkog kraja. Prvo poglavlje nosi naslov (Su)život na granici carstava i uključuje povijesno razdoblje do početka Drugog svjetskog rata. Drugo pak poglavlje uključuje burna povijesna kretanja u drugoj polovici 20. stoljeća te s pravom nosi naslov O(p)stanak u stoljeću rata. Znači, vremenski raspon kojeg uključuje ova knjiga je od 16. do kraja 20. stoljeća. 

U subotu, 14. listopada 2017. u restoranu NK Lučko održana je 10.Lička (ili nama srcu draže reći Stajnička) noć. Kao i svake godine stolice su bile popunjene, stolovi bogati pićem i ukusnim jelima, atmosfera ugrijana, a plesni podij pun. KUD Sinac i Plitvički bećari pobrinuli su se i ove godine za dobar "štimung", a ljubazno osoblje restorana NK Lučko za svoje ličke goste da budu zadovoljni.

Ovakva okupljanja uvijek su nam svima draga jer su prilika da vidimo svoj narod koji možda duže vrijeme nismo vidjeli. Štoviše, upravo takva okupljanja postala su i pravi običaj "ako ne prije, vidimo se na Ličkog noći", zato se nadam da će se iz godine u godinu uvijek i održavati, a članovi ZK Stajnica će se, uopće u to ne sumnjam, za to i pobrinuti. 

Do sljedeće Ličke noći što mi preostaje nego fotografijama prenijeti djelić vesele atmosfere onima koji možda nisu mogli doći, a za koje se i ove godine pobrinuo gospodin Dragutin Perković na čemu mu veliko hvala!

KLIK NA SLIKU I POGLEDAJ CIJELI ALBUM!

KLIK NA SLIKU I POGLEDAJ CIJELI ALBUM! 

Đuro Mesić:

Poštovani prijatelji!

Ovo je kraj jednog davnog početka u koji sam zaplivao iz znatiželje, nošen ljubavlju i poštovanjem prema starijima, a pretcima moje supruge. Dakle stidljivo još od 2008. godine nastajala je knjiga Rodoslovlja obitelji Podlapca / Podlapače.
Svako mjesto nosi svoje povijesne posebnosti pa tako i Podlapača što povezujem kroz zadnjih više od tristo godina, od kojih je prvih 150 godina razvoj i naseljavanje po prezimenima i od kuda dolaze, te raseljavanje i kuda odlaze još od kraja 19. stoljeća.
To je prošlost i nema se tu šta dodati ili izmisliti, već pronaći, zapisati, čuti od kazivača i posložiti.Uz popise prezimena i brojčane podatke od najviše 1880 do današnjih 116 stanovnika u poglavlju o iseljavanju i popisu prekooceanskih putnika (1900.-1910.) , kao i raseljavanju diljem Hrvatske, pronaći ćemo razlog i vrijeme kad se to događalo, a tada je zapisano: „Lika sav svijet naseli, a sebe ne raseli,“ što odavno više ne vrijedi.

Za vrijeme pregovaranja o izgradnji željezničke pruge Zagreb – Split početkom 20. st.,
A. G. Matoš zapisao je epigram: „Željeznicu dobiti će Lika, kad već neće imat stanovnika.“
Današnji popis i broj stanovnika to potvrđuje.
Posebnost ove Monografije-knjige su Rodoslovna stabla svih trideset i tri prezimena koja su tada živjela u dvjesto dvadeset šest obitelji onog vremena, popisani prema kućnim brojevima u Stališu duša i Matičnim knjigama.

Sadržaj knjige-monografije:
1. Tragom dokumenata: - Kroz povijest, obiteljske zadruge, familije i kuće,
- Popisi prezimena, stanovništva i zemlje od 1712.g. do danas,
- Općina, crkva i škola,
- Stradalnici kroz ratove,
- Stališ duša.
2. Obiteljska rodoslovna stabla. Ako ste pokušali to učiniti za sebe, tada znate kakav je
put posložiti više od pet generacija i oko 250 g. unazad, sa datumima rođenja,
vjenčanja, kumovima i drugim osobnim detaljima.
3. Iseljenici i spomenik iseljenim Hrvatima u Hamburgu
4. Zemljopisne karte Podlapca kroz povijest
5. Murali i slike Artura Sertića u crkvi

Izvor: http://vila-velebita.hr/

Ovih godina obilježava se 100-godišnjica Prvoga svjetskog rata – 1914-1918 - među ostalim i bojišta na rijeci Soči na kojem se ugasilo oko milijun ljudskih života! Brojni državni čelnici i građani pojedinih država-sudionica rata masovno obilaze mjesta krvavih bitaka i odaju počast svojim poginulima. U Hrvatskoj se zaboravlja da su ovdje u velikom broju ratovali i ginuli naši preci - Dalmatinci, Bosanci i Hercegovci, Kordunaši, Banijci, Ličani, Zagorci, Zagrepčani... Procjenjuje se da je ovdje poginulo više tisuća Ličana. Iako su brojni pali u tim bitkama, nigdje im nema podignutog značajnijeg nacionalnog obilježja i ovi su ratni događaji pomalo pali u zaborav. Kao središnja udruga Ličana želimo se pokloniti njihovoj žrtvi i evocirali uspomene na ovu veliku tragediju. Stoga organiziramo dvodnevni spomen posjet Sočanskom bojištu dana.

2. i 3. rujna 2017.

(subota i nedjelja)

Obići ćemo šire područje bojeva Ličana i ostalih hrvatskih postrojbi oko grada Nove Gorice (Kostanjevice na Krasu, samostana Sveta Gora, vojna groblja Brestovica i Redipuglia, područja oko gradova Tolmina i Kobarida s posjetom Kobariškom muzeju (cijena ulaznice je 6,00 € i 4,00 € za umirovljenike). Po dogovoru možemo mijenjati pojedine točke obilaska.
Po terenu će nas voditi umirovljeni pukovnik HV i naš član Nikola Tominac koji je o sudjelovanju Ličana na rijeci Soči napisao nekoliko znanstvenih radova koje možete pogledati na:

- Jedanaesta Sočanska bitka:
- Hrvati na Soči:
- Popis Ličana poginulih u XI. Sočanskoj bitci:

Uz pomoć donatora riješili smo vrlo prihvatljive cijene POSJETA s noćenjem u hotelu „Kanin“ u Bovecu u iznosu od samo 200,00 kn. Cijene muzejskih ulaznica i prehrana nisu uključeni u ovu cijenu.

Polazak autobusa je 2.9.2017 (subota) u 7.00 sati ispred ulaza na Zagrebački Velesajam.

Prijave se podnose do 28.08.2017.

Mob.: 091/570 4227 ili 098 353 359

Preuzeto: indirektno.com

Na raskrižju glavnih cesta od Brinja prema Senju i Otočcu, u Žutoj Lokvi, ispred kapelice Sv. Križa, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te misom zadušnicom obilježeno je 26 godine od pogibije četvorice hrvatskih redarstvenika Dragutina Toljana, Milana Vranića, Vinka Krznarića i Zdravka Vukovića koje su 24. kolovoza 1991. godine iz zasjede, mučki ubili srbočetnički pobunjenici iz automatskog oružja i ručnih bacača.
Komemoraciji su nazočila brojna izaslanstva, obitelji poginulih, kolege policajci, jedini preživjeli policajac iz tog događaja Darko Murat, župan ličko senjski dr. Darko Milinović, predsjednici Gradskih vijeća grada Otočca dr.sc.Branislav Šutić sa vijećnicima koalicije te grada Gospića Petar Radošević sa vijećnicima, predstavnici općine Brinje, općine Karlobag, grada Otočca, Senja, brojne udruge proistekle iz Domovinskog rata, predstvanici MUP-a i mnogi drugi.
Taj kolovoz 1991. godine ostat će zapamćen u svijesti hrvatskog naroda po mnogim mučkim, zločinačkim napadima srpskih pobunjenika udruženim sa agresorima JNA, na tek stvorenu, neovisnu hrvatsku državu. Na današnji su dan, prije 26 godina, kobnog maglovitog jutra 24. kolovoza 1991. godine kao policijska ophodnja, koju su činili pokojni Drago Toljan, Zdravko Vuković, i preživjeli Darko Murat te pričuvni policajci Vinko Krznarić i Milan Vranić upućeni službenim policijskim vozilom u redovnu službu nadzora i regulacije prometa na tadašnju raskrsnicu magistralnih cesta Brinje-Otočac-Senj.
U 09,45 sati nakon što su se kratko zadržali na raskrsnici dežurni službenik Policijske Ispostave Brinje uputio im je poziv da se vrate u Ispostavu. Neposredno nakon što je svih pet policajaca sjelo u službeno policijsko vozilo, na njih je iz zasjede na podmukao i okrutan način otvorena žestoka pucnjava iz dugog automatskog naoružanja i ručnih raketnih bacača od strane terorista i paravojnih formacija tkz. SAO Krajine. Već prvi hitci pogodili su i usmrtili Zdravka Vukovića, Vinka Krznarića i Milu Vranića a teško ranili Dragu Toljana i Darka Murata.
Ranjeni policajci Drago Toljan i Darko Murat pod jakom rafalnom pucnjavom uspjeli su se izvući iz automobila i zakloniti iza njega, te je preživjeli Darko Murat pokušao uzvratiti vatrom, no nakon opaljenja nekoliko komada streljiva, uslijed oštećenja spremnika puške, došlo je do njenog zatajenja. Po terorističkim je rafalima uspio pretrčati cestu i od mještana Žute Lokve zatražiti pomoć. Ranjeni Drago Toljan uslijed zadobivenih ozljeda preminuo je kraj vozila.