Potkraj kolovoza unutrašnjost naše crkve zablistala je sjajem kojim je blistala prije mnogo godina. Međutim, izgleda da se, s novim «starim» izgledom crkve, u ovaj kraj počeo vraćati i život…
STIGLE SU SLIKE!

Naime, u rujnu ove godine obnovljena crkva bila je početak bračnog života dvaju mladih bračnih parova.

Kao članica KUD-a „Sinac“ naša Mare Antulićka snimila je obilje foto-materijala s nedavno održane ličke izložbe „Jesen u Lici“ koja je održana u Gospiću. Izložba je doista obilovala brojnim autohtonim proizvodima koji su zasigurno naišli na veliko zanimanje brojnih posjetitelja. Ovo je dokaz da tržišno gospodarstvo pomalo ulazi u naš stari kraj i da ga tamošnji privrednici s uspjehom prihvaćaju.
Hvala Mari na predivnim slikama!

I ove godine Zavičajni klub “Brinje” organizira tradicionalnu Brinjsku noć u motelu “Plitvička kuća” u Zagrebu 4. studenog 2006. godine. Posjetitelje će uveseljavati Strings band a biti će i tombola, nagradne igre, kviz znanja te bogata lička trpeza. Cijena ulaznice je 200 kuna a mjesto prodaje ulaznica možete saznati na stranici Zavičajnog kluba “Brinje”.

 Tradicijska izložba JESEN U LICI održat će se 7. i 8. listopada 2006. godine u prostorima Gradske športske dvorane u Gospiću u vremenu 10 do 17 sati. Organizatori su ove izložbe Centar za razvoj poduzetništva i Ličko – senjska županija. Namjera organizatora je prezentirati skrivene ljepote i bogatstvo ličkog kraja, te pojačati razmjenu i tržište domaćih proizvoda. Predstavit će se proizvodni potencijali poljoprivrednih gospodarstava, malih poduzetnika i svih onih koji se bave proizvodnjom kojom se čuva tradicija Like.
Kušat će se specijaliteti ličke kuhinje, domaći kolači, sokovi, rakija, likeri... posjetiti kiparska radionica, kao i prošetati sve uređenijom jezgrom Gospića. Doći će i izlagači iz ostalih krajeva Hrvatske.

Šetajući ovoga ljeta starim hrvatskim gradom Karlobagom zapazio sam u samom centru jednu zapuštenu zgradu na kojoj se nalazi jedna vrlo interesantna spomen – ploča. Zastao sam i zgrozio se. U toj zgradi je umro 02. veljače 1713.  godine jedan od najvećih Ličana, svećenik Marko Mesić „osloboditelj Like i Krbave od Turaka“. Žalosno je da ovaj objekt propada a da se u njemu ne skupi sva raspoloživa građa i postavi izložba posvećena ovom našem velikanu. Pozivamo sve nadležne institucije da spase od daljnjeg propadanja ovu zgradu i da popu Mesiću konačno pridaju onu pažnju koju ovaj brinjski i lički velikan zaslužuje.

I ove godine 6 Kolovoza 2006, odrzan je Licki picnic u Streetsville Ontario Canada.
Skupilo se mnostvo Licana I Licanki mlade I strije dobi kao I mnogi drugi Hrvati sirom juznoga Ontaria koji su pripomogli da se odrze I nezaborave stari obicaji Iz davnina. Uz poznatu Licku janjetinu bilo je I tradicionalno bacanje kamena s ramena I povlacenje strika. Nastupali su mnogi mladi I stari Licani, a bilo je I drugih koji
su htjeli da se suprostave Licanima u bacanju “Kamena sa ramena”. Ipak Licani su nepobjedivi u svojoj vjestini tako je I prvo mjesto pripalo mladome Licanu
rodenom u Kanadi Tomislavu Zivcicu koji je najdalje bacio kamen I odnio prvu nagradu.

Ima li nesto ljepse za dobro jutro nego kad te ranom zorom probudi brus koji odzvanja na kosi Strica Marka?? Ranom zorom kosa fijuci po zelenoj mokroj travi I otkos za otkosom nize se na ljevu stranu. Ipak Stric Marko sa 74 godine jos uvijek to spretno I veselo radi kao da je u tridesetoj. Nisam mogao a da ne dodem blize.

U subotu 22. srpnja prisustvovali smo jednom ugodnom, za nas Stajničane posebnom događaju – proslavi Sv. Marije Magdalene na Brdu. Za one koji nisu mogli biti prisutni htjeli smo putem riječi i slike prenijeti posebno ozračje u kojem je ovaj blagdan proslavljen. Visoke temperature i u isto vrijeme obilježavanje Dana Grada Gospića nisu spriječile dolazak velikog broja Stajničana i njihovih gostiju.

 Časoslov naroda Božjega na obvezni spomendan sv. Marije Magdalene kaže posve kratko ono bitno. “Bila je primljena među Kristove učenike. Nazočna je bila kod njegove smrti i na Uskrs veoma rano vidjela je Otkupitelja koji je od mrtvih uskrsnuo. Njezino se štovanje u zapadnoj Crkvi raširilo posebno u XII. stoljeću.”

Iz Kanade se javlja Nikola Vuković - Fažolak