Nastupi KUD-a Sinac

1. i 2. listopada 2011. godine u Gospiću je održana 13. izložbeno-prodajna manifestacija autohtonih poljoprivredno-prehrambenih, uporabnih i ukrasnih predmeta i proizvoda koje izrađuju marljivi ljudi Ličko-senjske županije ali i iz 13 drugih županija kao i 23 strana gosta. Nastupilo je oko 300 izlagača. Uz brojne kulturne manifestacije nastupili su i lički KUD-ovi, a među njima i KUD „Sinac“. Usput su posjetili i poznatu pivovaru „Ličanka“ u Pazarištu.

6. listopada proslavljena je 20. obljetnica ustrojavanja 145. brigade HV Dubrava – Zagreb. Svečano postrojavanje, a zatim i koncerti održani su na SRC Grana-Klaka u Dubravi. KUD Sinac se odazvao pozivu da svojom izvedbom ličkih pjesama i plesova uveličamo njihovu svečanost. Osim njih nastupali su brojni KUD-ovi iz Zagreba izvođenjem plesova i pjesama iz cijele Hrvatske, koju su oni tako zdušno branili. Poslije nastupa KUD-ova održani su koncerti mnogih bendova i pjevača iz Dubrave.

Slike možete pogledati na http://www.zd-sinac.hr/galerije-slika?album=1&gallery=33 i http://www.zd-sinac.hr/galerije-slika?album=1&gallery=32

Zorislav Horvat: Srednjovjekovna sakralna arhitektura u Brinju i okolici

 Listajući stare primjerke „Senjskog zbornika“ naišao sam na zanimljiv i izuzetno vrijedan članak dr Zorislava Horvata o srednjovjekovnoj sakralnoj arhitekturi u Brinju i okolici. Članak možete pročitati na hrcak.srce.hr.

Velika maša u Brinju 2011. godine

Šetajući se za Veliku mašu u Brinju naša Mare Antulićka snimila je niz prekrasnih snimaka koje dočaravaju ljepotu blagdana i svečarskog okruženja. Posebno su bile atraktivne kočije i narodne nošnje našeg kraja.

Uživajte u ljepoti starih običaja i brinjskog ugođaja, a Mari hvala na slikama.

20. obljetnica pogibije hrvatskih redarstvenika na Žutoj Lokvi

Povodom 20. obljetnice pogibije četvorice hrvatskih policajaca koje su na raskrižju magistralnih cesta na Žutoj Lokvi 24. kolovoza 1991. mučki iz zasjede ubili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi, 24. kolovoza 2011., na mjestu pogibije u Žutoj Lokvi, položeni su vijenci, zapaljene svijeće i održana je sveta misa u spomen na Dragutina Toljana, Milana Vranića, Vinka Krznarića i Zdravka Vukovića.

U nazočnosti obitelji i rođaka poginulih redarstvenika, vijence su položila izaslanstva Policijske uprave Ličko-senjske, Ličko-senjske županije, Grada Otočca, Grada Senja, Općine Brinje, Općine Karlobag, zatim izaslanstva HVIDRA-e i Udruge specijalnih postrojbi Sokolovi – Sinac 91 te NK Sokolac iz Brinja kojeg su pokojni redarstvenici bili članovi. Vijenac je položio i zapalio svijeću u spomen svojim poginulim kolegama i DARKO MURAT, redarstvenik koji je toga kobnog 24. kolovoza 1991. godine teško ranjen jedini preživio podmuklu zasjedu srpskih paravojnih postrojbi.

Nakon polaganja vijenaca nazočne su prigodnim govorima pozdravili ŽELJKO JURKOVIĆ, načelnik Policijske uprave Ličko-senjske, umirovljeni general i ratni načelnik Stožera specijalne policije mr. ŽELJKO SAČIĆ te zamjenik načelnika Općine Brinje JOSO VUKOVIĆ.

Svečano misno slavlje je predvodio gospićko-senjski biskup, monsinjor dr. MILE BOGOVIĆ, u koncelebraciji vlč. Peje Ivkića i vlč. Josipa Štefančića.

Slike u nastavku članka...

Proslava svetog Ivana u Lipicama

Naš stalni suradnik Mikos snimio je obilje materijala s ovogodišnje Jivanje u Lipicama koja je bila dosta dobro posjećena. Zabava je trajala kasno u noc. Poruka organizatora " Vidimo se Dogodine"

 

Slike govore više od riječi.

Otvorena Zbirka narodnog blaga Općine Brinje

 U sklopu obilježavanja Dana Općine Brinje otvorena je 12. kolovoza Zbirka narodnog blaga Općine Brinje koja obuhvaća oko 700 prikupljenih eksponata. Realizaciju ovog projekta pokrenuo je 2007. godine Zavičajni klub «Sokolac» iz Zagreba. Ministarstvo kulture RH uvrstilo je zbirku u Registar kulturnog blaga, a obuhvaća prvenstveno područje brinjskog kraja i odiše prohujalim vremenima koja su njom sačuvana od zaborava.

Vidjeti se može puno toga zanimljivog, obuće, odjeće, posteljine, stolnjaka, krpara, namještaja, alata, ognjišta, šivaće mašine, tkalačkog stola, različitih oblika suđa i posuđa, slika, ogledala i ukrasa. Izdvajamo gramofon iz 1955. godine na kojem se i danas slušaju ploče, te pribor za brijanje s uvrštenim žiletom proizvedenim u brinjskoj tvornici «Likos» 50-ih godina prošlog stoljeća.

Predmete su najviše darivali mještani brinjskog kraja, a znatan broj veže se i uz pošiljke Brinjaka koji su 20-ih i 30-ih godina privremeno emigrirali u SAD, 60-ih i 70-ih u Francusku i najviše u Njemačku. Svi predmeti konzervirani su uz pomoć djelatnika Etnografskog muzeja u Zagrebu.

Pored povijesno značaje utvrde Sokolac kao najprimamljivije turističke destinacije u Brinju, ova kuća zasigurno će biti mamac za posjetitelje. Obogatit će turističku ponudu Brinja te biti edukativno središte mladima. Prikazuje prošlost, a ostaje za budućnost.

Pogledajte galeriju fotografija: slobodnalika.com.

Proslava u Brinju - Dan općine i Velika Gospa

Ove godine općina Brinje prvi puta slavi Dan općine na veliki kršćanski blagdan Velike Gospe. Proslava će se obilježiti višednevnim aktivnostima koje će započeti još u petak, 12.kolovoza. U nedjelju će se za dobru atmosferu pobrinuti Maja Šuput i grupa Alfa iz Ogulina.

Više o programu same proslave na stranici slobodnalika.com

Vlč. Josip Štefančić odlazi iz naše župe

Čovjek koji je učinio mnoga vidljiva djela za sve tri župe koje su bile u njegovoj ovlasti, realizirao ideje o kojima se prije samo pričalo (uređenje unutrašnjosti svih triju crkvi, izgradnja mrtvačnica, izgradnja sale za sastanke, izgradnja kapelice sv.Nikole ispred istoimene crkve, obnovio slavlja zaboravljenih svetkovina...), ali i čovjek koji je učinio mnoga nevidljiva, ali neprocjenjiva djela koja su ostavila trag i koja će pamtiti mnogi župljani s kojima je svakodnevno dijelio i tugu i sreću. Posebno ćemo pamtiti humanitarnu akciju koju je pokrenuo za jednog mladog dečka iz Lipica, akciju zbog koje mu je dodijeljena nagrada općine Brinje.

Krist jednom stade na žalu
tražeć' ljude za velika djela
da love srca božanskom riječi

O, Bože zar si pozvao mene
Tvoje usne moje rekoše ime
svoju lađu sada ostavljam žalu
od sad' idem kamo šaljes me Ti

Ja sam siromašan čovjek
moje blago su predanost Tebi
i srce cisto da idem s tobom

Njegova misija u našoj je župi završena. Baš kao što i stih iz navedene pjesme "Krist na žalu", koju je napisao papa Ivan Pavao ll, kaže "od sad' idem kamo šaljes me Ti", vlč.Josip odlazi u mladu župu na Plitvice gdje ga čeka velik zadatak - izgradnja crkve, ali, nakon svega što je u ove tri župe uspio učiniti, ne sumnjamo da će i taj zadatak i tu misiju uz Božju pomoć ispuniti.

U našu župu dolazi vlč. Mario Vazgeč iz Senja.
(sve o premještajima svećenika u gospićko-senjskoj biskupiji možete pronaći na stranici www.zupa-otocac.hr)

Posveta Crkve hrvatskih mučenika 10. rujna 2011

Draga braćo svećenici i vjernici u domovini i inozemstvu!

Konačno je došao dan kada ćemo posvetiti Crkvu hrvatskih mučenika. Radovi su započeli 2003. godine, prigodom 510. obljetnice velike hrvatske tragedije koja je bila na Krbavskom polju 9. rujna 1493. Kamen temeljac postavljen je dvije godine kasnije.

S radošću smo tijekom proteklog vremena uočavali da današnji naraštaj Hrvata vjernika rado preuzima na sebe obvezu da i projektom Crkve hrvatskih mučenika izrazi svoju zahvalnost svim žrtvama iz naše prošlosti. Time je i novim naraštajima poslana poruka da je život za braću - sve do žrtve života - najbolji zalog budućnosti svakog naroda.

Hodočasnici će ove godine pred crkvom moći vidjeti kip koji predstavlja Ivana Pavla II. kako prelazi prag trećeg tisućljeća s uzdignutim križem u ruci, kao znakom koji nam svojim porukama o smislu i vrijednosti žrtve osvjetljuje put u bolju budućnost. Gradnja Crkve je i započeta u ozračju poziva istoga Pape svim narodima, na pragu novog tisućljeća i stoljeća, da ne prepuste zaboravu svoje mučenike.

S osjećajem radosti možemo sada javiti da će do dana posvete, 10. rujna, biti dovršeni svi radovi koji su potrebni da se Crkva može posvetiti. Nakon toga preostaje daljnje unutarnje uređenje kao i uređenje okoliša, napose uređenje trase križnog puta od Krbavskog polja, simbola naših stradanja, do Crkve hrvatskih mučenika.