Đuro Mesić:

Poštovani prijatelji!

Ovo je kraj jednog davnog početka u koji sam zaplivao iz znatiželje, nošen ljubavlju i poštovanjem prema starijima, a pretcima moje supruge. Dakle stidljivo još od 2008. godine nastajala je knjiga Rodoslovlja obitelji Podlapca / Podlapače.
Svako mjesto nosi svoje povijesne posebnosti pa tako i Podlapača što povezujem kroz zadnjih više od tristo godina, od kojih je prvih 150 godina razvoj i naseljavanje po prezimenima i od kuda dolaze, te raseljavanje i kuda odlaze još od kraja 19. stoljeća.
To je prošlost i nema se tu šta dodati ili izmisliti, već pronaći, zapisati, čuti od kazivača i posložiti.Uz popise prezimena i brojčane podatke od najviše 1880 do današnjih 116 stanovnika u poglavlju o iseljavanju i popisu prekooceanskih putnika (1900.-1910.) , kao i raseljavanju diljem Hrvatske, pronaći ćemo razlog i vrijeme kad se to događalo, a tada je zapisano: „Lika sav svijet naseli, a sebe ne raseli,“ što odavno više ne vrijedi.

Za vrijeme pregovaranja o izgradnji željezničke pruge Zagreb – Split početkom 20. st.,
A. G. Matoš zapisao je epigram: „Željeznicu dobiti će Lika, kad već neće imat stanovnika.“
Današnji popis i broj stanovnika to potvrđuje.
Posebnost ove Monografije-knjige su Rodoslovna stabla svih trideset i tri prezimena koja su tada živjela u dvjesto dvadeset šest obitelji onog vremena, popisani prema kućnim brojevima u Stališu duša i Matičnim knjigama.

Sadržaj knjige-monografije:
1. Tragom dokumenata: - Kroz povijest, obiteljske zadruge, familije i kuće,
- Popisi prezimena, stanovništva i zemlje od 1712.g. do danas,
- Općina, crkva i škola,
- Stradalnici kroz ratove,
- Stališ duša.
2. Obiteljska rodoslovna stabla. Ako ste pokušali to učiniti za sebe, tada znate kakav je
put posložiti više od pet generacija i oko 250 g. unazad, sa datumima rođenja,
vjenčanja, kumovima i drugim osobnim detaljima.
3. Iseljenici i spomenik iseljenim Hrvatima u Hamburgu
4. Zemljopisne karte Podlapca kroz povijest
5. Murali i slike Artura Sertića u crkvi

(U sjećanju na pok. strica Matu)

 
Tragovi me vode u naramak tvoj,
Tragove ja slijedim i u njih se ufam,
Tragovi me vode tamo gdje sam svoj,

Između dimenzija tamo ću te naći,
U mislima tvoj dodir, tvoje dijelo,
Tamo sam te našao i mogu te pronaći,

Tamo gdje si me digao junače,
Od tamo nisam htio nikada poći,
Al' u mislima te imam i uvijek to ću moći.

Tamo te čuvaju najsnažniji stražari,
Čuvam tvoj osmijeh, tvoj dodir i lik,
Sjećaš se kako si mi reakao da ti si moj, a ja tvoj sam tip.
Pamtim, pamtit ću i znati,
Tebe ću se sjećati i ljubavlju te zvati.

 

Tradicionalni malonogometni turnir održan 22.srpnja 2017. u Stajnici donio je sljedeće rezultate:

1.mjesto Jezerane
2.mjesto ZlatkoCommerce
3.mjesto Stajnica-Križpolje

Najigrač: Patrik Vlahinić

Najstrijelac: Marko Poljak

Najgolman: Ivica Šebalj

"Zahvaljujem načelniku Zlatku Fumiću, svim sponzorima i prijateljima koji su i ove godine podržali ovaj turnir!" (Ivica Murković-Mura)

VIŠE SLIKA KLIKOM NA: PRIČE IZ LIČKOG KRAJA

Izvor: http://vila-velebita.hr/

Ovih godina obilježava se 100-godišnjica Prvoga svjetskog rata – 1914-1918 - među ostalim i bojišta na rijeci Soči na kojem se ugasilo oko milijun ljudskih života! Brojni državni čelnici i građani pojedinih država-sudionica rata masovno obilaze mjesta krvavih bitaka i odaju počast svojim poginulima. U Hrvatskoj se zaboravlja da su ovdje u velikom broju ratovali i ginuli naši preci - Dalmatinci, Bosanci i Hercegovci, Kordunaši, Banijci, Ličani, Zagorci, Zagrepčani... Procjenjuje se da je ovdje poginulo više tisuća Ličana. Iako su brojni pali u tim bitkama, nigdje im nema podignutog značajnijeg nacionalnog obilježja i ovi su ratni događaji pomalo pali u zaborav. Kao središnja udruga Ličana želimo se pokloniti njihovoj žrtvi i evocirali uspomene na ovu veliku tragediju. Stoga organiziramo dvodnevni spomen posjet Sočanskom bojištu dana.

2. i 3. rujna 2017.

(subota i nedjelja)

Obići ćemo šire područje bojeva Ličana i ostalih hrvatskih postrojbi oko grada Nove Gorice (Kostanjevice na Krasu, samostana Sveta Gora, vojna groblja Brestovica i Redipuglia, područja oko gradova Tolmina i Kobarida s posjetom Kobariškom muzeju (cijena ulaznice je 6,00 € i 4,00 € za umirovljenike). Po dogovoru možemo mijenjati pojedine točke obilaska.
Po terenu će nas voditi umirovljeni pukovnik HV i naš član Nikola Tominac koji je o sudjelovanju Ličana na rijeci Soči napisao nekoliko znanstvenih radova koje možete pogledati na:

- Jedanaesta Sočanska bitka:
- Hrvati na Soči:
- Popis Ličana poginulih u XI. Sočanskoj bitci:

Uz pomoć donatora riješili smo vrlo prihvatljive cijene POSJETA s noćenjem u hotelu „Kanin“ u Bovecu u iznosu od samo 200,00 kn. Cijene muzejskih ulaznica i prehrana nisu uključeni u ovu cijenu.

Polazak autobusa je 2.9.2017 (subota) u 7.00 sati ispred ulaza na Zagrebački Velesajam.

Prijave se podnose do 28.08.2017.

Mob.: 091/570 4227 ili 098 353 359

Izvor: brinje.hr

Zbog velikih šteta na poljoprivrednim kulturama koje su nastale uslijed sušnog razdoblja od 1. srpnja do 22. kolovoza, župan ličko-senjski dr. Darko Milinović donio je dana 22.8.2017. godine Odluku o proglašenju elementarne nepogode za područje Općine Brinje.

Obavještavaju se građani Općine Brinje da se zahtjevi za naknadu štete uslijed elementarne nepogode suše podnose Općinskom povjerenstvu za procjenu štete od elementarne nepogode.

Zahtjevi se podnose svakim radnim danom zaključno sa 15.09.2017. u vremenu od 08:00-18:00 sati u prostorijama Općine Brinje.

Potrebno ponijeti:
-OIB
-podaci iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava (Zahtjev za potporu za 2017.g)

Općinsko povjerenstvo za procjenu štete od elementarne nepogode

Preuzeto: indirektno.com

Na raskrižju glavnih cesta od Brinja prema Senju i Otočcu, u Žutoj Lokvi, ispred kapelice Sv. Križa, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te misom zadušnicom obilježeno je 26 godine od pogibije četvorice hrvatskih redarstvenika Dragutina Toljana, Milana Vranića, Vinka Krznarića i Zdravka Vukovića koje su 24. kolovoza 1991. godine iz zasjede, mučki ubili srbočetnički pobunjenici iz automatskog oružja i ručnih bacača.
Komemoraciji su nazočila brojna izaslanstva, obitelji poginulih, kolege policajci, jedini preživjeli policajac iz tog događaja Darko Murat, župan ličko senjski dr. Darko Milinović, predsjednici Gradskih vijeća grada Otočca dr.sc.Branislav Šutić sa vijećnicima koalicije te grada Gospića Petar Radošević sa vijećnicima, predstavnici općine Brinje, općine Karlobag, grada Otočca, Senja, brojne udruge proistekle iz Domovinskog rata, predstvanici MUP-a i mnogi drugi.
Taj kolovoz 1991. godine ostat će zapamćen u svijesti hrvatskog naroda po mnogim mučkim, zločinačkim napadima srpskih pobunjenika udruženim sa agresorima JNA, na tek stvorenu, neovisnu hrvatsku državu. Na današnji su dan, prije 26 godina, kobnog maglovitog jutra 24. kolovoza 1991. godine kao policijska ophodnja, koju su činili pokojni Drago Toljan, Zdravko Vuković, i preživjeli Darko Murat te pričuvni policajci Vinko Krznarić i Milan Vranić upućeni službenim policijskim vozilom u redovnu službu nadzora i regulacije prometa na tadašnju raskrsnicu magistralnih cesta Brinje-Otočac-Senj.
U 09,45 sati nakon što su se kratko zadržali na raskrsnici dežurni službenik Policijske Ispostave Brinje uputio im je poziv da se vrate u Ispostavu. Neposredno nakon što je svih pet policajaca sjelo u službeno policijsko vozilo, na njih je iz zasjede na podmukao i okrutan način otvorena žestoka pucnjava iz dugog automatskog naoružanja i ručnih raketnih bacača od strane terorista i paravojnih formacija tkz. SAO Krajine. Već prvi hitci pogodili su i usmrtili Zdravka Vukovića, Vinka Krznarića i Milu Vranića a teško ranili Dragu Toljana i Darka Murata.
Ranjeni policajci Drago Toljan i Darko Murat pod jakom rafalnom pucnjavom uspjeli su se izvući iz automobila i zakloniti iza njega, te je preživjeli Darko Murat pokušao uzvratiti vatrom, no nakon opaljenja nekoliko komada streljiva, uslijed oštećenja spremnika puške, došlo je do njenog zatajenja. Po terorističkim je rafalima uspio pretrčati cestu i od mještana Žute Lokve zatražiti pomoć. Ranjeni Drago Toljan uslijed zadobivenih ozljeda preminuo je kraj vozila.