Petrova & Katarina u Stajnici 2017.

KLIKNI NA SLIKU I POGLEDAJ CIJELI ALBUM 

 

 

Zlatna misa vlč. Mate Vukovića

Ako se ikada zaputite u Gorski kotar, makar da obiđete taj naš divan susjedni kraj, ne zaboravite mještanima spomenuti da ste iz Stajnice. I svakog će Gorana to asocirati na divnog i nadasve simpatičnog svećenika - Matu Vukovića. U Gorskome kotaru gotovo da nema mještana koji nije čuo za njega, tog vremešnog i šaljivog svećenika koji je cijeli svoj radni vijek proveo tamo.

Ova godina posebna je za tog našeg čovjeka koji je posvetio svoj život vjeri i Crkvi. Prošlog je tjedna proslavio 50 godina svoga svećenstva svečanom Zlatnom misom u kapelici Marije Majke Crkve, u Rijeci. Tamo gdje sada stanuje naš dobri svećenik.
Pa evo kratkih crtica iz njegovog životopisa.
Mate Vuković, u našem kraju poznat kao Ruzić, rođen je 11.veljače 1943.godine u Stajnici, od oca Josipa i majke Marije. Osnovnu školu završio je u Stajnici. Srednju školu pohađao je najprije u Pazinu, a zatim u Rijeci gdje je i maturirao. Studirati je počep 1963.godine u Pazinu. Studirao je u Pazinu, Zadru a završio teologiju u Rijeci. Zaređen je za svećenika 2.7.1967. u Senju, a Mladu misu je imao 30.7.u Stajnici. 
Cijeli svoj radni vijek proveo je u Gorskom kotaru. Kao mladi svećenik, 1968.godine postaje župnik u Tršću, Prezidu i Čabru. 1990.godine preuzima župu Vrbovsko gdje je bio župnik sve do 2008.godine. Od 2008.do 2014.godine bio je župnik Brod Moravica, Postene i Završja. 
U kolovozu 2008.godine odlazi u mirovinu nakon punih 40 godina rada. Seli u Svećenički dom Ivana Pavla II u Rijeci.
9.srpnja 2017.proslavio je Zlatnu misu kao spomen na 50 godina od Mlade mise u Stajnici.
 
Mate Vuković i dalje rado koji put godišnje posjeti svoju rodno selo, Stajnicu, gdje ima sestru i njezinu obitelj.
 
Završit ću ovaj tekst o ovom divnom čovjeku njegovim riječima koje mi je izgovorio kada sam ga upitala koliko ima godina, a koje će vam otkriti koliko je šaljiv i kako na život gleda pozitivno:
"Imam 74godine i živit ću dok se ne izvrnem!".
 
 
 
 
 

Škola u Stajnici - oživljava stara ruševina

Škola u Stajnici...koliko puta ste poput mene prošli pokraj te zgrade gledajući je i misleći si „Bože, kolika zgrada stoji prazna i kako naočigled propada“. Zgrada koja je nekad vrvjela dječjim glasovima, zgrada koja čuva tisuće i tisuće zgoda i nezgoda učenika i njihovih učitelja, zgrada koja je već odavno izgubila svoj sjaj i svoju čar i stoji poput tužne vrbe u samom centru našeg sela...

Naši roditelji, bake i djedovi rado će se prisjetiti 60-ih godina s ulomkom o toj novoj školi izvučenog sa foruma „Naša lika“:

Od 1958. godine zbog velikog broja učenika nastava se održavala u kući Tome Sertića- Tikvice i u školi na Kolišću, kada je uvedena osmogodišnja škola. Škola je najprije bila četverogodišnja a zatim šestogodišnja i na kraju osmogodišnja. Uvođenjem osmogodišnje škole bilo je potrebno osigurati i veće kapacitete školskih zgrada. Takva situacija zahtijevala je izgradnju novih kapaciteta, osobito iz razloga što su đaci iz okolnih sela-Jezerana, Črnca, Razvale i Lipica išli na nastavu od petog do osmog razreda u Stajnicu. Za tu je potrebu preuređena jednokatna zgrada nekadašnjeg zadružnog doma koji je izgrađen 1947. godine. Nova škola započela je s radom školske godine 1962/63 i zadovoljavala je za ono vrijeme svojim kapacitetom. Na katu je imala četiri učionice i sanitarni čvor, dok je u prizemlju bila zbornica, ured upravitelja i tajnika kemijski i fizikalni laboratorij i improviziranu prostoriju za tjelovježbu. Prvi direktor bio je Bogdan Vuksan. Godine 1963. stajničku školu pohađao je 241 polaznik. Učitelji su bili Bogdan Vuksan
(upravitelj), Vinka Ledenko, Ljerka Mesić, Blanka Harapin, Katica Vidaković i Đurđa Bjelobrajdić. Kratko vrijeme radio je i naš Stajničan Ivica Biondić, danas profesor na Učiteljskokj akademiji u Zagrebu. U to je vrijeme bila vrlo aktivna folklorna i dramska sekcija. Zabilježeno je da je zima 1968/69. g. obilovala snijegom zbog čega su đaci onemogućeni u redovitom dolaženju na nastavu punih osam dana.
Među česte organizacijske promjene osnovnog školstva spada i ona iz 1973. g. kad je osnovan Centar osnovnog obrazovanja »Narodni heroji Brinja« s tadašnjim osnovnim organizacijama udruženog rada »Srđan Uzelac« u Brinju, «Ljubica Gerovac« u Stajnici i »Ivica Lovinčić« u Križpolju.
Veliku ulogu u osuvremenjavanju škole u Stajnici imao je nastavnik i upravitelj Jure Perković-Svitina. Poslije 1971. izgrađeni su školski stanovi kako bi se poboljšao standard prosvjetnog osoblja. Izgrađena su i asfaltirana igrališta za tjelovježbu i športske igre. Školska zgrada je u to vrijeme znatnije obnovljena. Nažalost, sve to nije spriječilo daljnja iseljavanja stanovništva. U tom su vremenu učitelji i nastavnici bili Anica Šprajc, Ivica i Savka Mesić, Anica Krznarić, Ludvig Kušanić, Ivica Šimunić, Mandica Pavlović, Marica Lasić i Zora Kranjčević.
Najpoznatiji stajnički prosvjetni djelatnik Jure Perković - Svitina, poklonio je 31 godinu rada stajničkojškoli, odgojivši brojne generacije.

 

Članak iz ličkih novina iz 1962.godine:

U zadnjih nekoliko mjeseci počelo se šuškati da škola dobiva novog vlasnika koji će od nje nešto novo napraviti. Zasigurno ste i vi baš poput mene koliko s oduševljenjem slušali te priče, toliko i pomalo s nevjericom da će išta od toga biti. Međutim, prije par dana škola u Stajnici privukla je pažnju svojih mještana i svih nas koji smo dio društvenih mreža gdje su osvanule ove fotografije:

Sve ono priče odjednom postaju stvarnost! Sve ono o čemu se šuška mjesecima postalo je zbilja. Naša stajnička škola, naša stara ruševina počela je oživljavati, a sve zahvaljujući obitelji Perković koja je donedavna živjela i radila u Švicarskoj i koja se bez razmišljanja odučila vratiti u svoje selo. Povratak nije značio ležanje i uživanje u ličkom zraku nego i ulaganje u Stajnicu, ulaganje u budućnost Stajnice! Što će točno od škole koja se trenutno preuređuje biti to još obitelj Perković, točnije njihova snaha Antonija s kojom sam vodila razgovor, ne odaje. No, jedno je sigurno, ova škola postat će izvor novih radnih mjesta, nove nade za brojne žitelje našeg kraja i učinit će centar naše Stajnice onakvim kakav on treba i biti.


Nadam se da je škola tek početak obnove starih ruševina i da će biti motivacija i ostalima za nove ideje i nove poduzetničke pothvate kojima bi i Murkovićev dvor i pilana jednog dana oživjeli.

Do tada, uživajmo bar u oživljavanju škole, jer za to naše malo selo i to je veliki pothvat! 

Sretno obitelji Perković u realizaciji ideje!

 

 

Gospić: Otkriveno spomen obilježje jezikoslovcima Šimi i Anti Starčeviću i Franu Kurelcu

Izvor: vila-velebita.hr

Povodom Dana državnosti u Gospiću je 24. lipnja 2017. otkriveno spomen obilježje Hrvatskim jezikoslovcima Šimi i Anti Starčeviću i Franu Kurelcu. Ovom događaju nazočili su i članovi ZK Stajnica predvođeni predsjednikom kluba, g. Tomincem. Prilikom ovog događaja organizirano su otišli i u spomen posjet Karlobagu. 

KLIKNI NA SLIKU I POGLEDAJ ALBUM!

 

Mlada snaga na čelu Općinskog vijeća Općine Brinje

Ana Manjerović za glasgacke.hr


U općinskoj vijećnici Općine Brinje danas, 19. lipnja u 11 sati, svečano je konstituirano novo Općinsko vijeće Brinja na kojem su, uz načelnika Brinja Zlatka Fumića bili nazočni i zamjenik načelnika Milan Kolak te ovlaštena predstavnica Ureda državne uprave Ličko-senjske županije Marijana Bašić.

Konstituirajuću sjednicu je ispred Ureda državne uprave u Ličko-senjskoj županiji otvorila Marijana Bašić, a verifikacijom je utvrđeno da je sjednici nazočno 13 od 14 izabranih vijećnika.

Na sjednici je najprije jednoglasno izabrano Mandatno povjerenstvo u sastavu: Ivana Mesić za predsjednicu, Marko Draženović za člana  i Slađana Pavlović za članicu. Predsjednica Mandatnog povjerenstva Ivana Mesić je zatim podnijelo izvješće Povjerenstva. Na temelju izbornih rezultata, u novom Općinskom vijeću Brinja, listi HSS-a koja je osvojila 1139  glasova (74,29 %), pripalo je 10 vijećničkih mjesta, a listi HDZ-a koja je osvojila 326 glasova (21,26 %),  pripala su 3 vijećnička mjesta. Budući da temeljem izbornih rezultata nije osigurano mjesto za pripadnika srpske nacionalne manjine, radi osiguranja zastupljenosti  srpske manjine u općinskoj vlasti, a temeljem Zakona, dodaje se jedno mjesto za pripadnika srpske nacionalne manjine. Zbog najboljeg izbornog rezultata, vijećnica srpske nacionalne manjine je izabrana sa liste HSS-a. Zlatko Fumić, izabrani vijećnik sa liste HSS-a, stavio je svoj mandat u mirovanje, iz razloga što je izabran  za Općinskog načelnika. Sukladno Zakonu o lokalnim izborima,  umjesto njega dužnost općinskog vijećnika će obnašati  neizabrani kandidat s liste s koje je izabran i član kojem mandat miruje. Prema prijedlogu stranke HSS-a, dužnost općinske vijećnice će obnašati  Slađana Pavlović.

Predsjedanje sjednicom je zatim do izbora predsjednika preuzeo Ivan Perković, prvi izabrani član s kandidacijske liste HSS-a koja je osvojila najviše glasova. Uslijedila je svečana prisega koju je dalo 13 od 14 izabranih vijećnika. Tako su danas za novo Općinsko vijeće svečanu prisegu položili Ivan Perković, Josipa Galetić, Ivana Mesić, Zdravko Holjevac, Stipe Mesić, Gordana Perković, Branko Brbot, Marko Draženović, Slađana Pavlović i Mirjana Smiljanić sa liste HSS-a, te Davor Vičić, Ivan Vičić i Marija Draženović, sa liste HDZ-a.

Nakon svečane prisege, uslijedio je izbor članova Povjerenstva za izbor i imenovanje te su jednoglasno izabrani: Željko Dasović za predsjednika, Mirjana Smiljanić za članicu i Zdravko Holjevac za člana.

Za novog predsjednika Općinskog vijeća Općine Brinje jednoglasno je s 13 glasova izabran Ivan Perković (HSS), a za potpredsjednicu Vijeća, također jednoglasno, izabrana je Josipa Galetić (HSS).

Novoizabrani predsjednik Općinskog vijeća Ivan Perković je čestitao izabranim vijećnicima i  zahvalio im se na ukazanom povjerenju koje će se truditi opravdati u budućem mandatnom razdoblju te pozvao na zajedništvo kako bi se ostvarili kvalitetni rezultati za boljitak svih građana Općine Brinje.

Načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić također je čestitao novim vijećnicima na izboru, zahvalio se na korektnoj političkoj borbi tijekom lokalnih izbora te izrazio  zadovoljstvo sastavom novog Vijeća jer se veći broj mladih ljudi aktivno uključio u politički život Brinja, a isto tako ravnomjerna je zastupljenost žena u sastavu Vijeća. Načelnik Fumić je pozvao sve vijećnike da iduće četiri godine zajednički rade na razvoju i boljitku Općine Brinje na dobrobit svih građana.

 

Mandalena 2017 "Stajnica"

 

Novi broj e-časopisa: #13: Priče iz ličkog kraja

 Faljen Isus i Marija!

 Ajme je Ča je narode? Je prigrijalo? Aaa bome je, al takovi smo mi pača moremo.... Ne paše nam snig preko glave ni minusi, a ne paše nam nikad prži. Je lej nu ajde sad ki ce nam pogodit.  Al bitno da nam paše vaj naš časopis malo prolistat, pročitat, ku besedu iz starine čut, a i novicij kojekakovi pročitat ke su se odjigrale u zadnji misec dan. E brajne bilo je svega od zadnjeg broja... Proslav godišnjic braka, rođendanov, pa izbori, a i još jednu generaciju dice ispratili iz škole, a bome bilo je i proslave 20 godin mature, a onda i one naše standardne rubrike u koji se morete dobrano nasmijat, a i nešto fino skuvat. Kate i Mare uvik jimadu nešto pametno za reć, ča su voga puta rekle, najdite u njiovom nugliću.

Ma nećemo pripovidat dalje u uvodu niš, ubi nas vrućina gremo se luftat kamo u ladovinu, a Vam želimo ugodno čitanje kad počivate od dela u polju!

Vaše curice i dičaci ispod Kapele!

 

Za preuzimanje časopisa „Priče iz ličkog kraja“ kliknite na Link


http://www.stajnica.com/sites/default/files/PRICE 14.pdf

 

Zlatko Fumić - Novi stari načelnik

Preuzeto: glasgacke.hr


Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, u Brinju je na lokalne izbore izašlo 56,42

 posto birača. Čak 82,17 posto ponovno je poklonilo povjerenje dosadašnjemu načelniku Zlatku Fumiću iz redova HSS-a te kandidatu za njegova zamjenika Milanu Kolaku.

Kandidat HDZ-a Davor Vičić dobio je 13,23 posto glasova, a kandidat HSLS-a Ivica Vučetić 3,26 posto.

S nešto manjim postotkom od 74,29 HSS-ova lista osvojila je većinu za Općinsko vijeće. Slijedi HDZ-ova lista s 21,26 posto te lsita SDP-HSLS-HNS s 4,43 posto.