Razno

Tekst: Ivica Murković

Photo: Damir Brletić

 

---

 

Večeras je do nas stigla vijest da je u 95-toj godini života preminula najstarija Stajničarka, teta Mare Pernar Štefanić.

Žena koja je ispričala mnoge priče, mnoga saznanja, iskustva, običaje, te time pridonijela stvaranju prvih knjiga o brinjskom kraju.

Jel sve ispričala, to sada više ne možemo znati, ali ono što je sigurno da je njezin doprinos u očuvanju i bilježenju povijesti itekako velik.

Svoje posljednje dane provela je u Domu za stare i nemoćne u Križpolju.

Sahrana će biti u srijedu, 08. lipnja 2016. godine u 14h u Stajnici.

Neka joj je laka zemlja!

Objavljeno na: likaclub.eu

Slika: mamaibeba.net

Privrženost sina majci nije rijetka, no ako dostiže krajnosti često se naziva ustaljenim nazivom mamin sin. Neovisno o tome bili tek jedno od djece ili jedinci nose sa sobom iste karakteristike. Osim toga njihova privrženost često predstavlja prepreku u vezi, a stalne usporedbe s majkom boljim polovicama predstavljaju izvor frustracije.

 

Mamini sinovi su prepoznati kao osobe kojima je majka životna vodilja, a bez majke bivaju izgubljeni. Zna sve o njima, a oni joj s druge strane besciljno vjeruju i smatraju kako ih majka poznaje bolje od njih samih. Taj odnos katkada biva toliko iskrivljen da svaka ljudska interakcija završava usporedbom s majkom. S majčine strane, katkada i opsesivno ponašanje prema sinu proizlazi iz straha da neće dobiti koliko zaslužuje. Sve kreće još od najranijeg djetinjstva, kada se majke postavljaju izrazito protektivno. Bivaju njihovi najbolji prijatelji i bez zadrške sudjeluju u svim njihovim odlukama. Često kasnije sinovi takvih majki imaju problema sa osamostaljenjem, jer su učeni da majka nekolicinu stvari obavlja umjesto njih samih. Iako je teško razlučiti dobre od loših stvari, ni previše prisan odnos ne mora biti najbolji tip uspostavljanja interakacije. Vremenskim odmakom biva sve više društveno prihvatljiv, no u određenim životnim segmentima još uvijek može predstavljati problem.

Kada je riječ o emocionalnoj vezi, problem nastaje jer mamini sinovi izrazito puno vremena troše na komunikaciju s majkama. Očekuju od partnerice da raspolaže istim znanjima. Iako nisu u potpunosti posvećeni, podrazumijeva se da će one znati jednako dobro kuhati ili da će sve biti jednako dobro ispeglano kao u periodu dok su živjeli s majkom.

Savjet za svaku djevojku jest da se ne nameće kao prioritet, jer rivalitet s majkom neće donijeti rezultata. Ako odlučite stati između majke i sina rezultat može biti nepoželjan, jer vrlo vjerojatno će izabrati majku. To ne znači da ne voli dovoljno, ali mu majčina ljubav pruža veći životni oslonac.

Imajte na umu da širok spektar informacija dijeli s njom. Stoga, netom prije što odlučite o nečemu razgovarati sa svojim partnerom jasno mu naglasite kako su to informacije samo za vaše uši i nadajte se da će to usvojiti.

Razgovarajte o osjećajima. Jasno ukažite na probleme, no nipošto ne umanjujte vrijednost njegove majke. Diferencirajte svoju ulogu od uloge majke i osvrnite se na ono što mu majka ne može dati. Budite ustrajni u tome, jer na prvu teško da će pasti.

Nemojte o njegovoj majci govoriti izričito u negativnom kontekstu. Ističite dobro, jer odnos njegove majke prema njemu nerijetko je rezultat straha. Vjerojatno vas simpatizira, jer utjecaj majki na sinove ovog kalibra toliko je jak da u slučaju da joj se ne svidite vjerojatno ne bi bili skupa.

Budite strpljivi. Kanalizirajte ljubomoru i pustite vremenu da odradi svoje. Mamin sin će učiniti sve za ljubav svoje majke, no isto tako i za vas. Učili su od žene, a razumjeti način na koji razmišlja pola je odrađenog posla.

Tekst/slika: indirektno.com

---

Jučer je u restoranu “Bumerang” proslavljena 25. godišnjica mature generacije maturanata 1991. godine Srednje škole Otočac.

Značaj ove obljetnice poseban je ne samo po tome što je ista okupila prijatelje koji se nisu vidjeli četvrtinu stoljeća i koje je školovanje odvelo u razne krajeve Lijepe naše, već i po činjenici da se veći muški dio generacije već u kolovozu i rujnu 1991. godine neposredno nakon mature dragovoljno priključio obrani Hrvatske bez da su i puške znali držati, pa je jučerašnja obljetnica za većinu njih bila i obljetnica prisjećanja na stvaranje nezavisne i samostalne Republike Hrvatske.

Obljetnica je uspjela, maturanti su razmijenili iskustva i prisjetili se srednjoškolskih dana, te im ovim putem svima čestitamo 25. godišnjicu mature!

Eto, tek što smo jučer radosno prenijeli vijest od Općine Brinje o nabavi novog komunalnog vozila, već se našlo nezadovoljnih duša koje su potakle načelnika Fumića da napiše svoj osvrt i odgovor na službenoj Facebook stranici Općine Brinje:

Dragi moji sugrađani,

jučer se razvila velika polemika oko kupnje novog komunalnog vozila i čitajući i slušajući Vaše komentare ostao sam pomalo razočaran sa ponekim komentarima koji su vjerojatno napisani iz neupućenosti ili neznanja. Osjećaj razočarenja je još više potaknut činjenicom što sam osobno uložio mnogo truda i volje i lobiranja da dođemo do navedenog vozila. Najveću polemiku je izazvala cijena vozila. Vrijednost osnovnog modela vozila je cca. 500.000,00 kn, a ono što ga dodatno poskupljuje je nadogradnja opreme u iznosu od 700.000,00 kn. Vozilo sufinancira Fond za zaštitu okoliša u velikom postotku od 80% ukupnog iznosa, a Općinu Brinje je vozilo ukupno koštalo 240.000,00 kn što će se podmiriti putem financijskog leasinga. Uistinu mi nije jasno da nekima od Vas smeta činjenica nabavke novog suvremenog vozila za 240.000,00 kn dok se nekada davalo za popravke starih i dotrajalih vozila i preko 100.000,00 kn godišnje.
Vezano uz spomenuto dječje igralište u Jezeranama, moram napomenuti da je to u nadležnosti Županije i školstva, ali svjesni činjenice da se duže vrijeme ništa ne poduzima po tom pitanju, preuzeo sam stvar u svoje ruke i poduzeo prve korake po tom pitanju. Mještani Križpolja se tako mogu osvjedočiti ovih dana da su u tijeku radovi na uređenju dječjeg igrališta u Križpolju, a po završetku, planira se slično igralište urediti i u Jezeranama. Osim toga, započeli smo radove na uređenju vidikovca na ulazu u Brinje, završetak radova se očekuje ove jeseni.
U polemici se spominje i javna rasvjeta koju također radimo po naseljima, ali kako sam već pisao i govorio na javnim skupovima, financijske mogućnosti nam ne dozvoljavaju da sve odjednom napravimo te se uistinu nadam da ću do kraja mandata svima uspjeti omogućiti rasvjetu.
Također, spominjete da su svi lopovi što me iskreno rastužuje jer 50 godina živim pošteno od svog rada, a tako namjeravam i dalje. Upravo iz tih razloga prvi sam od svojih kolega uveo javne susrete s građanima na kojima možete saznati sve moje poteze, financijsko izvješće i planove za daljnji rad. Tako nešto do sada nije bila praksa nigdje i mnogi moji kolege mi čestitaju na otvorenosti, a ja im odgovaram da sam tu radi svojih građana i da su oni ti kojima polažem račune te želim da su upoznati sa svime. Vrata mog ureda su uvijek otvorena u sve radne dane što također nije bila praksa jer je ustaljeno do sada načelnikov uredovni dan za stranke bio ponedjeljak. Moje radno vrijeme nije ni 8 ni 12 sati već sam svojim građanima na raspolaganju od 06 sati do 24 sata svakodnevno i na broju telefona 099/222-0256 te me mnogi od njih zovu da zajednički riješimo probleme s kojima se susreću. Osim tog, uskoro ću javno objaviti popis svega što smo uradili u protekle tri godine moga mandata te ćete se moći uvjeriti da je popis poprilično dug s obzirom na činjenicu da sam vlast u Općini Brinje preuzeo u možda najgorem mogućem trenutku vrhunca krize u Lijepoj nam našoj Domovini. Općinu sam preuzeo prazne blagajne, bez ijednog isplaniranog projekta, ali nisam se predao već zasukao rukave i primio se posla zajedno sa svojim suradnicima i zaposlenicima kojima se ovim putem javno zahvaljujem jer znam da im nije bilo lako budući da je moj tempo uistinu teško pratiti.
Dragi sugrađani, teško je u kratkom vremenskom roku ispraviti sve nedostatke koji su se nagomilavali godinama. Molim Vas za još malo strpljenja i ovim putem Vam još jednom napominjem da su vrata mog ureda svima otvorena te sam uvijek dostupan makar telefonskim putem da zajedno riješimo sve Vaše probleme koji Vas tište, a u mojim su nadležnostima za rješavanje.

Srdačno Vas pozdravljam,
Vaš načelnik Fumić!

Tekst/slika: A.M./Fb Općina Brinje

U srijedu 27.04.2016. u Brinje je stiglo još jedno suvremeno komunalno vozilo marke „IVECO“. Novo komunalno vozilo za sakupljanje komunalnog i selektiranog otpada zapremnine je 8 kubika, a vrijednosti 1,2 milijuna kuna. Ovo manje komunalno vozilo također je sufinancirano sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poput komunalnog vozila marke „MAN“ koje je Općina Brinje za potrebe Komunalnog društva „Brinje“ nabavila 2014. godine. Sufinanciranje nabave komunalnog vozila preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurano je u omjeru 80 % sredstava Fonda naspram 20 % sredstava Općine Brinje koja je sredstva osigurala putem financijskog leasinga. Vozilo ima ugrađenu opremu za nadogradnju sustava prikupljanja otpada u pogledu obračuna naplate komunalne usluge odvoza otpada po volumenu otpada.
Načelnik Zlatko Fumić je predao vozilo na korištenje Komunalnom društvu "Brinje" koje je u posljednje dvije godine postalo bogatije za opremu u vrijednosti cca 4 milijuna kuna jer su dobili na korištenje veliko komunalno vozilo marke „MAN“, kontejnere, kante, kompostere te sada manje komunalno vozilo marke „IVECO“.
Direktorica Komunalnog društva „Brinje“ Josipa Pavlović zahvalila se načelniku Zlatku Fumiću i Općini Brinje na pomoći i razumijevanju nužnosti nabavke manjeg komunalnog vozila jer će sada komunalno društvo bez problema moći vršiti sakupljanje komunalnog otpada i u zaseocima do kojih vode uže nerazvrstane ceste, a po kojima veće vozilo zbog svoje širine ne može voziti te je iz tih razloga dosad dio stanovništva Općine Brinje bio zakinut za usluge odvoza otpada.
Prilikom službene primopredaje, vlč. Šimo Božić je blagoslovio novo komunalno vozilo kako bi dobro i dugo služilo na korist široj zajednici.

 

Otvorim jutros oči, dragi moji, a kako mi pogled iz kreveta seže na prozor, vidim nešto čudno. Nije da vidim, jer poznato je već da ja bez svojih naočala baš ništa ne vidim, ali bijelo je. I ćorav bi primijetio. Nema druge nego tražiti naočale. Lupkam ja tako dlanom i prstima po noćnom ormariću ne bi li napipala naočale (to pipanje je već jutarnji ritual). Za vrijeme dok sam tapkala oko kreveta, prolazi mi kroz glavu ona poznata slavenska „il' su snijezi, il' su labudovi…“ Pa kako to naš narod kaže, „u zala doba“, nabasam ja na svoje naočale, nataknem ih na nos i polako k prozoru.

Bome da, snijeg. Ljudi moji, snijeg! I znate koja mi misao prva prođe kroz glavu? Pa valjda se i ova priroda urotila protiv nas. Misli ona da mi Ličani lakše pribavimo drva za grijanje, nego benzin za kosilicu. Pa ajde, da ne treba kosit, sad ćemo to ovako riješit. I dobro, brzo navučem nekakvu vestu na sebe (jer nije baš prevruće) i sjednem najprije razmisliti. Ja sam vam jedna od onih koji kraj kreveta ujutro malo sjednu da počinu. Takvi su današnji mladi ljudi.

I tako… misao mi nekako luta, pa zbrajam koji je datum, pa što sam to vidjela kroz prozor, pa je li vani mojim životinjama hladno. Čovjek doista ne zna kamo bi se okrenuo oko sebe. Nije baš uobičajeno da nam pred 1.svibanj padne snijeg. Ali, ma kako bi i bilo uobičajeno. Pogledajmo samo kakvi smo i sami – neuobičajeni. Ako je kiša, proklinjemo i kišu, i vodu, i hladnoću, i što ja znam koga sve ne. Ako je sunce, ajme nama, vruće je, suša je, sve izgori, ništa neće urodit plodom. Ako je vjetar – bolesno je to vrijeme. Ako nema vjetra – ne valja, pripeklo. Ja evo još nisam našla pogodno vrijeme za nas obične smrtnike. Čim nekome malo nos procuri – krivo je vrijeme. A koliko smo sami krivi? Jesmo li krivi? Jesmo li pripomogli ovoj prirodi da se ovako okrene „protiv nas“? Vraća li to ona nama ono što mi njoj godinama radimo?

Ne znam uopće tko je dovoljno kompetentan da odgovori na sva ova pitanja. Uvijek nekako mislimo da je netko drugi odgovoran. Nikada ne polazimo od sebe. Šalu na stranu, trebamo li doista poći od sebe i sebe zapitati „što ja to radim…“? Ne znam, nemam odgovora. Ali nije zgodno, ne. Izgleda da nam ponekad doista trebaju naočale, a ponekad ni one nisu dovoljne da bi uvidjeli da se oko nas sve mijenja. Da, mijenja se priroda, mijenja se klima, mijenjaju se ljudi. A mislim da je jedino potrebno da svatko ostane čovjek. Pa ako ti je susjedu ovaj snijeg i uništio baštu, pomozi mu posaditi drugu. Ako mu je uništio voćku, daj mu da pobere s tvoje. Jer došlo je vrijeme kad ćemo doista ponovno trebati jedni druge. I već trebamo.

Prva pričest je posebno slavlje u kojem djeca u dobi od 10-tak godina po prvi puta pristupaju euharistijskom stolu, te u pričesti blaguju tijelo Kristovo, koji je rekao: “Tko jede moje tijelo i pije moju krv, u meni ostaje i ja u njemu” (Iv 6,56).
Ove godine Stajnica ima samo tri prvopričesnika, ali bez obzira na njihov broj, još uvijek ih ima i s njima se trebamo ponositi.
Anastasija Šprajc, Nikolina Smolčić i, blaženi među djevojčicama, Ivan Perković.
Njihov veliki dan održat će se prilikom Mise u 10,30h dana 29.svibnja 2016. 
 

KLIK I POGLEDAJ ALBUM...slike uvijek govore više od riječi...

Papa Franjo prihvatio je odreknuće od službe mons. Mile Bogovića, dosadašnjeg gospićko-senjskog biskupa, u skladu s kanonom 401 čl. 1 Zakonika kanonskog prava te je za novog gospićko-senjskog biskupa imenovao o. Zdenka Križića, OCD, dosadašnjeg rektora Karmelićanskoga međunarodnog zavoda „Terezianum” u Rimu, objavljeno je u ponedjeljak 4. travnja u podne u Rimu i Hrvatskoj, izvijestila je Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj.Otac Zdenko (od Bezgrešnog Srca Marijina) Križić, OCD, krsnim i civilnim imenom Ivan, rođen je 2. veljače 1953. u Johovcu, župa Foča, kod Doboja (Bosna i Hercegovina). Nakon završene srednje škole koju je pohađao kod franjevaca konventualaca u Zagrebu, nastavlja studij filozofije kod karmelićana u Firenci, a potom studij teologije na Papinskome teološkom fakultetu „Teresianum” u Rimu. Prve redovničke zavjete položio je 27. srpnja 1970. u Somboru, a doživotne zavjete 16. srpnja 1976. u Zagrebu. Ređen je za svećenika 26. lipnja 1977. u Zagrebu. Nakon završenoga teološkog studija nastavlja studij duhovnosti na Papinskome institutu duhovnosti „Teresianum” u Rimu gdje, 1978. postiže magisterij na temu „Biblijski likovi u djelima svete Terezije Avilske”. Objavio je nekoliko članaka iz duhovnosti u revijama Posvećeni život i Bogoslovska smotra. Osim hrvatskoga, dobro govori talijanski, a dostatno poznaje i španjolski jezik. Od 2012. obnaša službu rektora Karmelićanskog međunarodnog zavoda „Teresianum” u Rimu.Službe koje je do sada obnašao: bio je prefekt dječjeg sjemeništa otaca karmelićana u Zagrebu (1978.-1984.); prvi savjetnik Komisarijata karmelićana (1984.-1990.); prior samostana u Remetama-Zagreb (1984.-1990.); vanjski profesor na Institutu za kršćansku duhovnost u Zagrebu (1984.-2012.); provincijal Hrvatske karmelske provincije (1990.-1996.); vikar provincije (1996.-2002.); prior samostana u Remetama – Zagreb (1996.-1997.); prior novoosnovanog samostana u Krku (1997.-2002.): magister novaka (1997.-1999.); provincijal Hrvatske karmelske provincije (2002.-2003.); generalni vikar karmelskog Reda (2003.-2009.); prior samostana u Krku i provincijalni savjetnik (2011.-2012.).

Tekst/slika: Bitno hr

Upućujemo naše čitatelje da posjete stranice naše krovne udruge Ličana "Vila Velebita" na kojima se u digitalnom obliku nalazi najnoviji broj časopisa "Vila Velebita" u kojem ima vrlo vrijednih članaka a posebno i o našoj "Stajničkoj noći", te pripreme za Ličku noć u GLOBUS-u.

Više na: http://vila-velebita.hr/

Dragi moji sugrađani,
posljednjih dana svjedok sam učestalih upita vezano uz daljnju izgradnju javne rasvjete te Vas stoga izvješćujem kako se nastavlja sa daljnjom izgradnjom shodno financijskim mogućnostima. Ovih dana završavaju se radovi u Jelvici, zaseoku Trtnji, a nakon toga slijede radovi u zaseoku Antolići s čime bi za ovu godinu bili dovršeni radovi izgradnje javne rasvjete u Križpolju te nam u narednom periodu još preostaje izgradnja rasvjete u zaseoku Mali Kut. Naselja Stajnica i Lipice su dobrim dijelom pokrivena što se tiče javne rasvjete, preostaje izgradnja rasvjete u zaseoku Pauše u Lipicama. U Jezeranama preostaje izgradnja rasvjete u jednom dijelu zaseoka Črnač te pravac prema zaseoku Šakići. U Prokikama preostaje izgradnja rasvjete u pravcu prema Županjdolu. U Letincu preostaje izgradnja rasvjete u zaseocima Vičići, Rajkovići i Lasići. U Brinju je u planu izgradnja javne rasvjete u ulicama Kalanji, Blažani-Gerići i Linarići. Kao što vidite iz navedenog, polako uvodimo javnu rasvjetu na sva područja naše Općine što sam Vam i obećao.
Uz izgradnju javne rasvjete, jesenas smo popravili i asfaltirali sve kritične ceste pri čemu je na asfaltiranje utrošeno više od pola milijuna kuna, a na nasipavanje i proširenje preko 350.000,00 kn. Uz to, šira javnost nije upoznata s informacijom da Općina Brinje provodi legalizaciju cesta koje još nisu ucrtane što također iziskuje dosta vremena, ali i znatna financijska sredstva. Tako je u proteklom periodu ucrtana cesta u Gornjoj Kamenici i to krak prema zaseoku Mesići, cesta u Lučanima pravac prema Lovinčićima, cesta u Blažanima, cesta Holjevci-Draženovići, cesta prema centralnom groblju, a sad slijedi ucrtavanje ceste u Brinjskoj Kamenici i to spoj Šegani – Jurkovi.
Općina Brinje s obzirom na skromni proračun, znatna sredstva izdvaja i za školstvo.
Za sufinanciranje prijevoza djece u srednju školu u Otočac mjesečno izdvajamo 10-11.000,00 kuna, za sufinanciranje troškova školske kuhinje u OŠ Luke Perkovića mjesečno izdvajamo preko 10.000,00 kuna, za logopedski kabinet mjesečno se izdvaja 3.000,00 kn, za rad stručnog suradnika defektologa također 3.000,00 kn mjesečno te za tečaj harmonike u osnovnoj školi izdvaja se svaki mjesec 3.000,00 kn. Osim toga, Općina Brinje sufinancira i autobusnu liniju za Ogulin svaki mjesec oko 10.000,00 kn.
Kako se može vidjeti, a prikazan je samo mali dio općinskih izdvajanja, rashodi su poprilično veliki, a općinski prihodi nažalost svakim danom sve manji.
Dragi moji sugrađani, sve što je obećano će se i napraviti, ali nažalost ne može se sve odjednom odraditi, što zbog financijskih što zbog vremenskih prilika te Vas stoga molim za malo strpljenja i zahvaljujem na razumijevanju!
 

Vaš načelnik Zlatko Fumić

Preuzeto sa: FB Općina Brinje