Razno

Tekst/slika: A.M./Fb Općina Brinje

U srijedu 27.04.2016. u Brinje je stiglo još jedno suvremeno komunalno vozilo marke „IVECO“. Novo komunalno vozilo za sakupljanje komunalnog i selektiranog otpada zapremnine je 8 kubika, a vrijednosti 1,2 milijuna kuna. Ovo manje komunalno vozilo također je sufinancirano sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poput komunalnog vozila marke „MAN“ koje je Općina Brinje za potrebe Komunalnog društva „Brinje“ nabavila 2014. godine. Sufinanciranje nabave komunalnog vozila preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurano je u omjeru 80 % sredstava Fonda naspram 20 % sredstava Općine Brinje koja je sredstva osigurala putem financijskog leasinga. Vozilo ima ugrađenu opremu za nadogradnju sustava prikupljanja otpada u pogledu obračuna naplate komunalne usluge odvoza otpada po volumenu otpada.
Načelnik Zlatko Fumić je predao vozilo na korištenje Komunalnom društvu "Brinje" koje je u posljednje dvije godine postalo bogatije za opremu u vrijednosti cca 4 milijuna kuna jer su dobili na korištenje veliko komunalno vozilo marke „MAN“, kontejnere, kante, kompostere te sada manje komunalno vozilo marke „IVECO“.
Direktorica Komunalnog društva „Brinje“ Josipa Pavlović zahvalila se načelniku Zlatku Fumiću i Općini Brinje na pomoći i razumijevanju nužnosti nabavke manjeg komunalnog vozila jer će sada komunalno društvo bez problema moći vršiti sakupljanje komunalnog otpada i u zaseocima do kojih vode uže nerazvrstane ceste, a po kojima veće vozilo zbog svoje širine ne može voziti te je iz tih razloga dosad dio stanovništva Općine Brinje bio zakinut za usluge odvoza otpada.
Prilikom službene primopredaje, vlč. Šimo Božić je blagoslovio novo komunalno vozilo kako bi dobro i dugo služilo na korist široj zajednici.

 

Otvorim jutros oči, dragi moji, a kako mi pogled iz kreveta seže na prozor, vidim nešto čudno. Nije da vidim, jer poznato je već da ja bez svojih naočala baš ništa ne vidim, ali bijelo je. I ćorav bi primijetio. Nema druge nego tražiti naočale. Lupkam ja tako dlanom i prstima po noćnom ormariću ne bi li napipala naočale (to pipanje je već jutarnji ritual). Za vrijeme dok sam tapkala oko kreveta, prolazi mi kroz glavu ona poznata slavenska „il' su snijezi, il' su labudovi…“ Pa kako to naš narod kaže, „u zala doba“, nabasam ja na svoje naočale, nataknem ih na nos i polako k prozoru.

Bome da, snijeg. Ljudi moji, snijeg! I znate koja mi misao prva prođe kroz glavu? Pa valjda se i ova priroda urotila protiv nas. Misli ona da mi Ličani lakše pribavimo drva za grijanje, nego benzin za kosilicu. Pa ajde, da ne treba kosit, sad ćemo to ovako riješit. I dobro, brzo navučem nekakvu vestu na sebe (jer nije baš prevruće) i sjednem najprije razmisliti. Ja sam vam jedna od onih koji kraj kreveta ujutro malo sjednu da počinu. Takvi su današnji mladi ljudi.

I tako… misao mi nekako luta, pa zbrajam koji je datum, pa što sam to vidjela kroz prozor, pa je li vani mojim životinjama hladno. Čovjek doista ne zna kamo bi se okrenuo oko sebe. Nije baš uobičajeno da nam pred 1.svibanj padne snijeg. Ali, ma kako bi i bilo uobičajeno. Pogledajmo samo kakvi smo i sami – neuobičajeni. Ako je kiša, proklinjemo i kišu, i vodu, i hladnoću, i što ja znam koga sve ne. Ako je sunce, ajme nama, vruće je, suša je, sve izgori, ništa neće urodit plodom. Ako je vjetar – bolesno je to vrijeme. Ako nema vjetra – ne valja, pripeklo. Ja evo još nisam našla pogodno vrijeme za nas obične smrtnike. Čim nekome malo nos procuri – krivo je vrijeme. A koliko smo sami krivi? Jesmo li krivi? Jesmo li pripomogli ovoj prirodi da se ovako okrene „protiv nas“? Vraća li to ona nama ono što mi njoj godinama radimo?

Ne znam uopće tko je dovoljno kompetentan da odgovori na sva ova pitanja. Uvijek nekako mislimo da je netko drugi odgovoran. Nikada ne polazimo od sebe. Šalu na stranu, trebamo li doista poći od sebe i sebe zapitati „što ja to radim…“? Ne znam, nemam odgovora. Ali nije zgodno, ne. Izgleda da nam ponekad doista trebaju naočale, a ponekad ni one nisu dovoljne da bi uvidjeli da se oko nas sve mijenja. Da, mijenja se priroda, mijenja se klima, mijenjaju se ljudi. A mislim da je jedino potrebno da svatko ostane čovjek. Pa ako ti je susjedu ovaj snijeg i uništio baštu, pomozi mu posaditi drugu. Ako mu je uništio voćku, daj mu da pobere s tvoje. Jer došlo je vrijeme kad ćemo doista ponovno trebati jedni druge. I već trebamo.

Prva pričest je posebno slavlje u kojem djeca u dobi od 10-tak godina po prvi puta pristupaju euharistijskom stolu, te u pričesti blaguju tijelo Kristovo, koji je rekao: “Tko jede moje tijelo i pije moju krv, u meni ostaje i ja u njemu” (Iv 6,56).
Ove godine Stajnica ima samo tri prvopričesnika, ali bez obzira na njihov broj, još uvijek ih ima i s njima se trebamo ponositi.
Anastasija Šprajc, Nikolina Smolčić i, blaženi među djevojčicama, Ivan Perković.
Njihov veliki dan održat će se prilikom Mise u 10,30h dana 29.svibnja 2016. 
 

KLIK I POGLEDAJ ALBUM...slike uvijek govore više od riječi...

Papa Franjo prihvatio je odreknuće od službe mons. Mile Bogovića, dosadašnjeg gospićko-senjskog biskupa, u skladu s kanonom 401 čl. 1 Zakonika kanonskog prava te je za novog gospićko-senjskog biskupa imenovao o. Zdenka Križića, OCD, dosadašnjeg rektora Karmelićanskoga međunarodnog zavoda „Terezianum” u Rimu, objavljeno je u ponedjeljak 4. travnja u podne u Rimu i Hrvatskoj, izvijestila je Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj.Otac Zdenko (od Bezgrešnog Srca Marijina) Križić, OCD, krsnim i civilnim imenom Ivan, rođen je 2. veljače 1953. u Johovcu, župa Foča, kod Doboja (Bosna i Hercegovina). Nakon završene srednje škole koju je pohađao kod franjevaca konventualaca u Zagrebu, nastavlja studij filozofije kod karmelićana u Firenci, a potom studij teologije na Papinskome teološkom fakultetu „Teresianum” u Rimu. Prve redovničke zavjete položio je 27. srpnja 1970. u Somboru, a doživotne zavjete 16. srpnja 1976. u Zagrebu. Ređen je za svećenika 26. lipnja 1977. u Zagrebu. Nakon završenoga teološkog studija nastavlja studij duhovnosti na Papinskome institutu duhovnosti „Teresianum” u Rimu gdje, 1978. postiže magisterij na temu „Biblijski likovi u djelima svete Terezije Avilske”. Objavio je nekoliko članaka iz duhovnosti u revijama Posvećeni život i Bogoslovska smotra. Osim hrvatskoga, dobro govori talijanski, a dostatno poznaje i španjolski jezik. Od 2012. obnaša službu rektora Karmelićanskog međunarodnog zavoda „Teresianum” u Rimu.Službe koje je do sada obnašao: bio je prefekt dječjeg sjemeništa otaca karmelićana u Zagrebu (1978.-1984.); prvi savjetnik Komisarijata karmelićana (1984.-1990.); prior samostana u Remetama-Zagreb (1984.-1990.); vanjski profesor na Institutu za kršćansku duhovnost u Zagrebu (1984.-2012.); provincijal Hrvatske karmelske provincije (1990.-1996.); vikar provincije (1996.-2002.); prior samostana u Remetama – Zagreb (1996.-1997.); prior novoosnovanog samostana u Krku (1997.-2002.): magister novaka (1997.-1999.); provincijal Hrvatske karmelske provincije (2002.-2003.); generalni vikar karmelskog Reda (2003.-2009.); prior samostana u Krku i provincijalni savjetnik (2011.-2012.).

Tekst/slika: Bitno hr

Upućujemo naše čitatelje da posjete stranice naše krovne udruge Ličana "Vila Velebita" na kojima se u digitalnom obliku nalazi najnoviji broj časopisa "Vila Velebita" u kojem ima vrlo vrijednih članaka a posebno i o našoj "Stajničkoj noći", te pripreme za Ličku noć u GLOBUS-u.

Više na: http://vila-velebita.hr/

Dragi moji sugrađani,
posljednjih dana svjedok sam učestalih upita vezano uz daljnju izgradnju javne rasvjete te Vas stoga izvješćujem kako se nastavlja sa daljnjom izgradnjom shodno financijskim mogućnostima. Ovih dana završavaju se radovi u Jelvici, zaseoku Trtnji, a nakon toga slijede radovi u zaseoku Antolići s čime bi za ovu godinu bili dovršeni radovi izgradnje javne rasvjete u Križpolju te nam u narednom periodu još preostaje izgradnja rasvjete u zaseoku Mali Kut. Naselja Stajnica i Lipice su dobrim dijelom pokrivena što se tiče javne rasvjete, preostaje izgradnja rasvjete u zaseoku Pauše u Lipicama. U Jezeranama preostaje izgradnja rasvjete u jednom dijelu zaseoka Črnač te pravac prema zaseoku Šakići. U Prokikama preostaje izgradnja rasvjete u pravcu prema Županjdolu. U Letincu preostaje izgradnja rasvjete u zaseocima Vičići, Rajkovići i Lasići. U Brinju je u planu izgradnja javne rasvjete u ulicama Kalanji, Blažani-Gerići i Linarići. Kao što vidite iz navedenog, polako uvodimo javnu rasvjetu na sva područja naše Općine što sam Vam i obećao.
Uz izgradnju javne rasvjete, jesenas smo popravili i asfaltirali sve kritične ceste pri čemu je na asfaltiranje utrošeno više od pola milijuna kuna, a na nasipavanje i proširenje preko 350.000,00 kn. Uz to, šira javnost nije upoznata s informacijom da Općina Brinje provodi legalizaciju cesta koje još nisu ucrtane što također iziskuje dosta vremena, ali i znatna financijska sredstva. Tako je u proteklom periodu ucrtana cesta u Gornjoj Kamenici i to krak prema zaseoku Mesići, cesta u Lučanima pravac prema Lovinčićima, cesta u Blažanima, cesta Holjevci-Draženovići, cesta prema centralnom groblju, a sad slijedi ucrtavanje ceste u Brinjskoj Kamenici i to spoj Šegani – Jurkovi.
Općina Brinje s obzirom na skromni proračun, znatna sredstva izdvaja i za školstvo.
Za sufinanciranje prijevoza djece u srednju školu u Otočac mjesečno izdvajamo 10-11.000,00 kuna, za sufinanciranje troškova školske kuhinje u OŠ Luke Perkovića mjesečno izdvajamo preko 10.000,00 kuna, za logopedski kabinet mjesečno se izdvaja 3.000,00 kn, za rad stručnog suradnika defektologa također 3.000,00 kn mjesečno te za tečaj harmonike u osnovnoj školi izdvaja se svaki mjesec 3.000,00 kn. Osim toga, Općina Brinje sufinancira i autobusnu liniju za Ogulin svaki mjesec oko 10.000,00 kn.
Kako se može vidjeti, a prikazan je samo mali dio općinskih izdvajanja, rashodi su poprilično veliki, a općinski prihodi nažalost svakim danom sve manji.
Dragi moji sugrađani, sve što je obećano će se i napraviti, ali nažalost ne može se sve odjednom odraditi, što zbog financijskih što zbog vremenskih prilika te Vas stoga molim za malo strpljenja i zahvaljujem na razumijevanju!
 

Vaš načelnik Zlatko Fumić

Preuzeto sa: FB Općina Brinje

U rujnu 2015.godina na sva se zvona objavila lijepa vijest da su Ličko-senjskoj županiji za Projekt „Zajedno u budućnost“ ukupne vrijednosti 1.330.978,23 kn, odobrena sredstva iz EU socijalnog fonda u iznosu od 1.264.429,31 kn, dok LS županija sufinancira 5% vrijednosti projekta.

Problemi su krenuli od samog početka školske godine. Natječaj je raspisan već kada je nastava počela, a onda još dok su se kandidati odabrali došao je i listopad. Učenici, točnije njih 33, strpljivo su čekali i dočekali svoje asistente odnosno pomoćnike u nastavi.

Radi se o pomoćnicima zaposlenima u OŠ Donji Lapac, OŠ Luke Perkovića Brinje, OŠ Plitvička Jezera, OŠ S. S. Kranjčevića Senj, OŠ Zrinskih i Frankopana Otočac, OŠ Anža Frankopana Kosinj, OŠ Kralja Tomislava Udbina, OŠ dr. Franje Tuđmana Korenica, SŠ Plitvička Jezera, SŠ P. Rittera Vitezovića Senj, SŠ Otočac i Strukovnoj školi Gospić.

Ne, nije ovo samo osvrt na brojke i nazive škola, nego je ovo osvrt na ljude koji imaju vrlo težak i zahtjevan posao. Ljude koji trebaju obavljati svoj posao ne samo stručno, nego i sa posebnim odnosom jer je ipak riječ o djeci s posebnim potrebama. Ljude koji su pri samom dnu rang liste prioriteta za isplate plaće. Tko je za to kriv? Kako to obično biva u našoj državi, nitko! Svi prebacuju lopticu krivnje i odgovornosti jedni na druge, a ti ljudi vrijedno, savjesno, marljivo i s puno ljubavi obavljaju svoj posao jer on ne podrazumijeva bavljenje igračkama nego živim bićima koja ih svaki dan trebaju.

Nije nepoznanica da se novac iz EU fondova čak i kada se odobri, čeka vrlo dugo, ali to znaju jako dobro oni koji ga traže i koji ga iz njih povlače. Mnoge županije o tome vode računa te njihovi, konkretno, pomoćnici u nastavi niti ne osjete da novac iz EU još nije stigao, jer na vrijeme osiguraju novac za plaće tim ljudima iz svojih sredstava odnosno proračuna. Zašto Ličko-senjska županija nije jedna od njih, ne znam. Odgovor je samo „Nemamo dovoljno sredstava!“.

Zastoj je nastao kako se nagađa oko Parlamentarnih izbora prošle godine zbog kojih je Provedbeni  paket koji sadrži Zahtjev za nadoknadom sredstava umjesto u studenom dostavljen LS županiji tek krajem prosinca. Isti je već i dostavljen natrag, ali nema povratne informacije kada će sredstva za plaće pomoćnicima biti doznačena.

Prema ugovoru, plaće bi pomoćnici u nastavi trebali dobivati do 20.tog u mjesecu, ali izgleda da je i to sve samo eto tako napisano reda radi, a tko je još vidio da se tko drži ugovora.

Što preostaje drugo nego čekati. Djeca s kojom rade nisu kriva za ovu situaciju i ne smije se na njima prelamati nezadovoljstvo ovih vrijednih ljudi. Strpljenje je sve što im preostaje i nada da će jednom netko bolje posložiti rang listu prioriteta te da će doista onaj osmijeh s kojim svaki dan rade sa svojim malim prijateljima biti doista pravi odraz sveukupnog zadovoljstva zbog činjenice da se taj njihov rad cijeni i na razini cjelokupnog društva.

U nadi da će već za vrijeme ove moje objave pomoćnici dobiti na račun svoje zaslužene plaće, te da Lika neće postati kraj u kojem će u potpunosti odgovarati izjava Izeta Fazlinovića „Tko je još vidio raditi i dobivati plaću“, završavam ovu priču.

Izvori: GlasGacke, Ličko-senjska županija, RTL vijesti

U utorak, 26.01.2016. godine, u prostorijama Općine Brinje je u organizaciji Projektnog ureda Opereta projektiranje d.o.o. iz Zagreba održana informativna tribina na temu Programa energetske obnove obiteljskih kuća pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tribina je izazvala veliko zanimanje građana te je općinska vijećnica bila premala za sve one koji su htjeli čuti pojedinosti o postupku prijave na natječaj FZOEU čije se raspisivanje očekuje krajem mjeseca ožujka. Građani su postavljali mnogobrojna pitanja prezentatorima koji su spremno odgovarali na postavljena pitanja, a u raspravu se uključio i načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić koji je također ponudio vrijedne informacije svima zainteresiranim građanima. Glavni uvjet za prijavu potencijalnih korisnika na natječaj je dokaz o legalnosti obiteljske kuće odnosno građevinska dozvola ili uporabna dozvola ili uvjerenje da je ista izgrađena prije 1968. godine. Javni poziv Fonda će biti raspisan za postavljanje nove stolarije, energetski učinkovite fasade, krovišta, solarne kolektore i izmjenu sustava grijanja, a potencijalni korisnici će moći ostvariti sufinanciranje u iznosu od 80 % ukupne vrijednosti radova.

Načelnik Fumić je i ovom prigodom istaknuo kako želi pomoći svim građanima sa područja Općine Brinje da se uspješno prijave i dobiju sredstva putem ovog Programa FZOEU te je iz tog razloga i organizirana ova tribina kako bi do što većeg broja građana došle potrebne informacije.

Kako se za navedenu tematiku pokazao velik interes kod građana općine Brinje, načelnik Zlatko Fumić je najavio u što skorijem roku još jednu informativnu tribinu na kojoj će se građanima prezentirati korisne informacije vezane uz prijavu na Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća pri FZOEU te će javnost biti pravovremena obaviještena o vremenu i mjestu održavanje iste.

Tekst/slika: Ana Manjerović/Općina Brinje

 „Šetam“ danas po društvenoj mreži Facebook i uočim jedan vrlo zabrinjavajući status gospođe Ruže Lasić Blažanin, direktorice Vodovoda Brinje. Prenosim taj status u cijelosti: 

„Može li netko objasniti: Koja je razlika između agencije za povremeno zapošljavanje radnika i agencije za iskorištavanje radnika?

Na ovo pitanje me naveo slučaj radnika koji su radili za Hrvatske šume preko Agencije za povremeno zapošljavanje. Ugovor o radu bio je na određeno do 31.12.2015., a raskinut 23.12.2015. Uz to su im podvalili da potpišu sporazumni otkaz ugovora o radu umjesto poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu tako da izgube i pravo na naknadu kod Zavoda za zapošljavanje. Na upit kod agencije rečeno je da su Hrvatske šume tako odradile razlog za otkaz. 
Pa zar im nije dovoljno pretumbavanja od agencije do agencije?! Svaki mjesec druga agencija! I još im treba uskratiti i pravo na naknadu kod Zavoda za zapošljavanje?! O Bože da li itko od sitih misli na gladne!“

Ne mogu ja samo tako nešto ovakvo pročitati i zaboraviti! Odmah sam poslala upit gospođi Ruži o čemu je to riječ i ubrzo dobila ovaj odgovor:

„Radnicima su umjesto 31. prosinca 2015. dali otkaz 23. prosinca 2015. i još im podvalili da potpišu sporazumni otkaz umjesto poslovno uvjetovani otkaz. Poslodavac ništa ne dobiva, a radnici jadni koji bi imali pravo na Zavod gube par tisuća kuna jer ne mogu dobiti naknadu ukoliko su sporazumno raskinuli radni odnos. Pa da ih itko iz šuma zaštitio! Agencija kaže da nije do njih da su Hrvatske šume pripremile takve raskide i nijima dostavili. Ovi jadni ljudi to potpisali ne misleći da ih itko želi preveslati. Mislili sigurno „neće nas valja zeznuti,  nema posla, idemo na zavod“ , ali smjestiše oni njima da nemaju naknade na zavodu.“

Za pretpostaviti je da će ova priča dobiti epilog i da će se na ova pitanja saznati odgovori, ali i odgovorni. 

Slika/rtl.hr

 

Tjednima vjerno pratim slučaj bećarac o kojem sam više pisala i na svom blogu u tekstu pod nazivom A moj mali ne hvali se mnogo, ja ti došla, a ti nisi mogo, a sada prenosim lijepu vijest sa 24sata za sve koji su poput mene bili na strani tog bećara.

Nepravomoćnom presudom sutkinja Dunja Bertok oslobodila je Branimira Čolakovića iz Valpova od optužbi policajke Marije Iličić koja je smatrala da ju je taj član KUD-a Valpovo ponizio i povrijedio njezino dostojanstvo stihom 'Mala moja, ti u plavoj bluzi, dođi bliže pa mi se naguzi...'.

Naime, sutkinja je u kratkom obrazloženju presude rekla da sud nije mogao utvrditi prekršaj niti da se Branimir Čolaković uopće obratio policajki spornim bećarcem tijekom povorke u kojoj se kretao s kolegama iz folklornog društva na Ljetu valpovačkom 28. lipnja. 

Prisjetimo se izjave gospođe Verice Dasović, organizatorice kulturnih zbivanja u Otočcu, koju je dala za LikaClub u vrijeme kada je ovaj slučaj izašao u medijima.

"Običaji se prenose i čuvaju. Bećar i bećarac ne izostaju niti na jednom tradicionalnom događanju ili manifestaciji.
Bećarci umjerenog teksta pa do onih koji su neumjerenog sadržaja..Ali zar to nije prihvatljivo? Kome je smetalo? Nikada nikom! Zar moramo uvoditi “fućkanje” umjesto tekstova? Ili je možda upitna tehnika pjevanja?
Možda bi bilo dobro da se tehnološki prebacimo u slušanje bećaraca putem slušalica i onda bi se mogao dogoditi apsurd diskriminacije.. Zašto? Netko bi u prolazu mislio kako se njemu ili njoj smijemo!
Mladi bećar iz Valpova je bio i ostao bećar! A folkoraši mu daju svu svoju podršku bez obzira na apsurd koji se događa ovih dana."

Slučaj, za kojega mnogi nismo niti vjerovali da je uopće slučaj, riješen je u korist ovog bećara, ali i vrijednosti bećarca!

Slika/freevk.htnet