Vrijeme do Uskrsa

Iz knjige „Stajnica i okolica“, str. 266-268, Nikola Tominac, 2004.godina

„Od pol noći, od pokladnog utorka na srijedu oglasi se crkveno zvono što je značilo da je pokladnom veselju došao kraj te da je nastupila Pepelnica ili Čista srijeda. Bio je tog dana običaj da prvi posjetitelj svake kuće sjeda na tronožac kraj vrata da u sjedenju bude miran, jer on je „kvočka“, kako bi i prava kvočka mirno sjedila na jajima kad ju kućanica nasadi na jaja radi leženja pilića. Posjetitelj je morao oponašati kvočkino kvocanje za što je bivao nagrađen pićem i kruhom.

Istog jutra kućanica obavlja i jedan nesvakidašnji posao, a to je temeljito pranje posuđa iz kojega se u pokladnim danima jelo odnosno u kojem se jelo kuhalo. U tu vodu ulila je tekućinu preostalu od kuhanja zelja te su krpicom od suda namakanu u tu tekućinu svi ukućani morali oprati ruke od lakata pa na dolje, te noge od koljena do prstiju. Ruka kojom se to činilo morala se okrenuti naopako, a pranje je svaki ukućanin popraćivao riječima:

„Biži, biži guja tebe tira mesopusna juva!“

Spomenutom krpicom koja se i dalje umakala u rečenu tekućinu prali su i njuške i noge blagu te govorili već rečenu formulu:
„Biži biži guja...“ 

Kad su pranja završena, jedan ukućanin vodi drugoga kojemu su zavezane oči do plota te ovaj priveže krpicu na kolac i kaže da je time zavezao kopcu oči kako ovaj iz zraka ne bi vidio živad na dvorištu. Meso preostalo od poklada čuva se do prvog oranja, te se ono s jednim svježim jajetom zaore pod prvu brazdu da bi bilo hrane za črva, za mrava. Prije oranja volove i plug poškrope posvećenom vodom. Spomenimo da se prije svakog posla pred upregnutim volovima načinio znak križa. (...)

Na Cvjetnu nedjelju – Cvetnicu, u crkvu se nose grančice procvjetale drenovine stručci visibaba i ljubičica, poneka ljeskova šiba te križić napravljen od drveta, što se sve poveže u struk i župnik to na misi blagoslovi. Sve to donosi se kući gdje bude držano kroz sljedeće tjedne i mjesece.

Na dan Velikog čevtrtka, u dopodnevne sate, zavežu se u crkvi sva zvona i tako ostaju do subotnje mise predvečer, koja se drži u slavu Isusova uskrsnuća. Taj i iduća dva dana djeca se oglašuju škrebetaljkama ili čegrtaljkama koje su od drveta sami izradili. Upravo se natječu čija će se naprava u vrtnji bolje čuti. Na Veliki četvrtak od prije podne kad se jelo, potrajao je post sve do subote u isto vrijeme. Ta tri dana pribivaju vjernici jutarnjim misama. U te dane šaraju se jaja koja će se dijeliti čestitarima obično djeci. Običaj je da na  Veliki četvrtak kućanica svojim kokošima reže kandže kako ne bi mogle grepsti zemlju. Tome je donkele blizu običaj da su kuće-gospodari sutradan na Veliki petak s kopita svojih konja skidali potkove da ne bi oštećivali zemlju. Sljedećeg dana., tj. na Veliki petak , posjećuje mlado i staro Kristov grob u crkvi. Oko tri sata poslije podne ide procesija oko crkve što treba da podsjeti na Kristov križni put dok se u crkvi moli Žalosna krunica, izvodi Muka Isusova i moli se pokraj improviziranog Kristova groba. Na taj da se ništa u polju i oko kuće ne radi, dok se u subotu kao i prethodnih dana , u slučaju povoljna vremena, mogu posaditii prvi povrtlarski usjevi također i krumpir na njivi. (...)

Blagdan Uskrsa započinje jutarnjom misom, kad iz svake kuće žensko čeljade, obično djevojka, donosi u crkvu jelo na blagoslov. Među njima nalazi se: kuhani pršut, kuhana jaja, kruh, kuglof, orehnjača, kolači, škanjola i kapula, pisanice, sol i boca vina sve u košari pokrivenoj stolnjakom i vezenim ručnikom. U tome, dakle u sadržaju košare njenoj opremi  te uzorku i izradi veza, bilo je među tim nositeljicama pravog nadmetanja. Blagoslov jela u otrkivenim košarama obavlja župnik nakon jutarnje mise. Potom nositeljice košara nakon što ih pokriju stavljaju ih na glavu kojoj na marami, na tjemenu, stoji svitak da bi se olakšalo nošenje košare. Kad nositeljica dođe kući, svaki ukućanin kuša nešto od blagoslova, kako se zajedničkim imenom naziva blagoslovljeno jelo

Od uskrsnih običaja odnosno vjerskih manifestacija poznati su već u reduciranom opsegu spominjani Križni put, pjevanje Muke Kristove, dok je današnjem naraštaju nekadanji običaj blagoslova maslina sasvim nepoznat. „

Stajnica 1965

 Donosimo Vam Kratki dokumentarni video zapis iz 1965-1973 godine sa podrucja Stajnice i okolice.

20. Lička večer u Zagrebu

Održana 20. Lička večer Udruge Ličana "Vila Velebita" u Gastro globusu u Zagrebu!

Tko je sve bio, kako je bilo i dio prekrasne atmosfere uspio je prenijet tim portala Lika Clubbing stoga preporučam kliknite na link i pogledajte REPORT - KAKO JE BILO NA 20. LIČKOJ VEČERI U GASTRO GLOBUSU

 

Stajničke žrtve 90-ta obljetnica 1925-2015

 Ovom prilikom želimo podići trajan spomen jednom od najtragičnijih događaja u borbi Hrvata za svoja prava u bivšoj državi - Stajničkim žrtvama iz veljače 1925, koji su se dogodili u vrijeme održavanja izbora, koji u stvarnosti nisu imali baš nikakve veze sa regularnošću. Bili su doslovce obična farsa vladajuće velikosrpske vrhuške, a održani su pod nezamislivim terorom i nasiljem. Svakako najgrozniji od svih slučajeva je događaj koji se dogodio u Stajnici. Tom je događaju poklonjeno nekoliko posveta koje su bazirane na sijećanjima pojedinaca, osobito u knjizi prof. Krpana "Brinjski kraj u prošlosti i sadašnjosti", (Zagreb 1995) i člancima u "Vili Velebita".

 

 Prilozeni Video mozete pogledati www.facebook.com/video.php

 Politička situacija u zemlji krajem 1924. i početkom 1925. bila je izuzetno teška. I dalje ne postoje političke i građanske slobode. Surovo se progoni politička oporba. Hrvati protežiraju stvaranje ustroja države gdje će doći do izražaja veći stupanj federalizacije, dok su Srbi, zbog svoje raspršenosti i brojnosti u takvoj državi, bili za klasičan centralizam.

 Radić se nalazi u nemilosti političkih protivnika, pojavljuju se glasine da je pobjegao u inozemstvo, podvaljuju mu se razne inkriminacije i slično. To sve udružuje hrvatske političke stranke pod vodstvom HRSS. Svjesna te novonastale situacije i opasnosti po nju, Pašić-Pribičevićeva vlada sprovodi žestok pritisak na hrvatske političke subjekte. Incidenti su postali svakodnevnica, provodi se policijska represija protiv političkih protivnika, da bi se na novu godinu 1925. počeo primjenjivati Zakon o zaštiti države, ili poznata "Obzana". Pojavljuju se glasine o uhićenju Stjepana Radića, što se stvarno i događa 6. siječnja 1925. godine. Uz Radića je uhićeno i čitavo vodstvo HRSS. U toj teškoj situaciji vlada raspisuje izbore. Koliko će oni biti legitimni najbolje se vidi iz događaja koji slijede. Čak se razmišlja o isključenju HRSS iz izborne utrke. Međutim svjesni svih negativnih političkih posljedica vladajući odustaju od te zamisli. U predizborno vrijeme provodi se snažan pritisak na hrvatske birače, narod se zastrašuje i to uglavnom pristaše HRSS. Cilj je vladajuće elite da što manje Hrvata i pristalica HRSS iziđe na izbore. Jedan od vođa Srba u Hrvatskoj podsjeća srpske glasače "da svaki ko odustane od glasanja izdaje čika Peru i Kraljevinu a pomaže Radićevu republiku. Zabija sam nož u svoje srpsko srce". Cilj je, dakle, jasan-spriječiti masovan izlazak hrvatskih birača.

 

Ovo je priča o njima-"LIKA CLUBBING: Naša priča"

Ovaj kutak naše stranice posvećujem mladima koji stoje iza jednog velikog projekta nazvanog Lika Clubbing. Moram priznat da sam prvi put čula za Lika Clubbing na facebooku. Na prvi pogled  nije mi bilo jasno što, tko, kako, jednom rječju, nisam imala pojma što to uopće znači. No, čim vidim u nazivu LIKA, u mojim očima ne može proći nezapaženo. Igrom slučaja došla sam do glavnom i odgovornog pokretača cijelog projekta i iz prve ruke saznala odgovore na sve upitnike koji su mi se javljali u glavi u vezi, za mene u tom trenutku, samo profila na facebooku. 

Neću duljit, prepuštam ostatak ovog članka samom voditelju cijelog ovog projekta, Anti Fumiću, a vama preporučam da na vremenu sjednete i pročitate.  Ponekad nismo ni svjesni koliko truda, ljudi, interesa i zalaganja stoji iza samo dvije riječi, poput Lika Clubbing, koje nisu samo naziv profila na fb ...

"Ideja je došla slučajno. S obzirom da sam u studentskoj udruzi koje sam prije bio član, prilično aktivno skretao pažnju na događaje, zaključak je bio da je vrijeme da krenem raditi na nekom svom projektu. Krajem 2011. godine u potrazi za samim sobom, i smjerom razvoja mojih potencijala, znao sam samo da volim nešto što je promocija. Tada još nisam znao da je sve to zapravo jedna velika znanost.
Primjetio sam da u Lici vladaju narodnjaci. To mi je dalo ideju da treba napraviti nešto drugačije. Veliki odmak. U nekoliko dana zaključio sam da bi mogao probati napraviti party bez narodnjaka. Ime pod kojim je sve počelo, bilo je „pilot“ ime ali i pravi pilot projekt. „Lika Clubbing“ ime je koje je radilo veliki odmak od narodne glazbe, i dogovorili smo prvi party u Gospiću. Zabava je prošla vrhunski, mladi su primjetili ideju da ekipa pod nazivom „Lika Clubbing“ organizira zabave bez narodnjaka, i razvoj je počeo.
U nešto više od dvije godine, do polovice 2013., organizirali smo oko 30 neformalnih događaja i preko 90% ih je bilo posjećeno s brojkom 300 i više mladih, što se u Lici rijetko viđalo ako se uzme u obzir da se na partyju puštala samo strana i domaća (hrvatska) glazba. Financijski ti događaji nažalost nisu bili dovoljno isplativi da pokrenemo posao u noćnom životu, i većina financija se temeljila na pokrivanju troškova organizacije događaja i putovanja jer je većina organizatora dolazila samnom iz Zagreba u Liku. Polovicom 2013. došlo je do prekretnice. Nakon suradnje s nekoliko klubova u županiji demotivirala nas je činjenica kako klubovi zaista ništa nisu naučili u tih dvije godine naše stalne prisutnosti na glazbenoj sceni županije. Brend je imao vjernu publiku, ali vlasnici klubova s kojima smo surađivali nisu uspjeli shvatiti što znači „promocija“.
To je bila druga velika prekretnica koju je Lika Clubbing prošao. Sljedeći cilj bio je pronaći izlaz iz nezavidne situacije održavanja brenda ili odustati od projekta „Lika Clubbing“. Nakon nekoliko mjeseci promišljanja zajedno s glavnim suradnikom u projektu odluka je bila sljedeća, pokrećemo„glasilo“ – web portal. S obzirom da je brend postojao, na njega je trebalo nadograditi nešto konkretno. Cilj više nije bio partijanje, već pozitivne vijesti i fokus na mlade. Ta odluka o portalu značila je i da ćemo ipak još malo pokušati raditi na Lici, i ne odustati. Pokazalo se ispravno!
Polovicom prošle godine stavili smo portal „na noge“ i krenuli u suradnju s nekoliko ozbiljnijih partnera. Prošle godine u osmom mjesecu odradili smo i organizaciju snimanja prvog glazbenog spota, promovirali ga diljem Hrvatske, odradili i nekoliko većih događaja (ne klubskih ), i u listopadu prošle godine zaključili kako nam je forma web portala previše ograničena za sadržaj kojeg je bilo sve više. Krenuli smo u redizajn, i početkom ove godine, 05.01., pozvali sve fanove i čitatelje na potpuno novi redizajnirani portal, koji možete vidjet klikom na ovaj link
LIKA CLUBBING IMA NOVI DIZAJN
Danas naš tim broji deset suradnika, od kojih nas pet svakodnevno radi na održavanju portala 
LIKA CLUBBING Nacionalni smo medij koji prati događaje iz svijeta i Hrvatske, s naglaskom na zanimljive teme iz naše Ličko-senjske županije koje se nikada nismo i nećemo odreći. "

Jel vam sad jasno zašto sam rekla da sjednete i pročitate ovaj članak? Vjerujem da ste baš kao i ja ostali zapanjeni što sve stoji iza "samo" dvije riječi. Ante, tebi i tvom timu želimo puno uspjeha u daljnjem radu i NE ODUSTAJTE! Mnogo je onih koji vide i cijene što radite, a bit će ih i puno više, vjerujem da pravi Ličani kad tad dođu do spoznaje što vrijedi.

Za kraj članka ja neću ništa reć, baš ništa, nego završnu riječ prepuštam Anti i njegovom projektu u usponu, jer ovo je ipak njihova priča... 

 "Želim zahvaliti svima koji su nas pratili tijekom svih ovih godina, i pozvati na onaj „lički prkos“ ali u pozitivnom smjeru. Mi se trudimo, a vi nam pomozite Liku predstaviti onako kako ona to zaslužuje, u cijeloj Hrvatskoj i svijetu: Ponosno i lijepo!"

Kontakt za bilo kakve informacije, suradnju i potencijalne donacije koje su u svakom pa i ovom projektu itekako dobrodošle:

marketing@likaclubbing.eu

Maškare u Brinju

Otkako je prošao Božić i svi ti sveti dani što ga prate, počinju dolaziti djeca. Idu po kućama, kucaju, pjevaju i to je znak da su maškare i balovi blizu. Maškare i maskirani balovi u Brinju imaju dugu tradiciju. Dođe i staro i mlado i uz pjesmu i ples vesele se do kasno u noć ili bolje rečeno prije svane novi dan nego što neki kući dođu. S velikim veseljem obavještavamo narod da ove godine organiziramo bal „po našem guštu“ uz suradnju caffe bara Sportivo i obećavamo da ćemo napraviti vrhunsku feštu. Nije da se hvalimo, ali kad folkloraši naprave feštu, to je onda za pamćenje!

 

 

Dođite 31.1.2015. u prostore DVD-a Brinje i uz pratnju banda Ritam noći provedite najluđu noć i ne zaboravite, život je maskenbal !

Rezervacija stolova u caffe bar \"Sportivo\" ili na broj mobitela 0989560586 kod Jadranke Vučetić .

KUD Brinje / A.P.

Preuzeto sa GlasGacke

Poziv na promociju knjige

Udruga „Vila Velebita“ - Zagreb i Hrvatsko slovo

imaju čast pozvati Vas na predstavljanje knjige msgr. dr. Mile Bogovića

"Lika i njezina Crkva u prošlosti i sadašnjosti"

četvrtak, 22. siječnja 2015., u 19 sati u prostorijama "Hrvatskog slova" u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu

Knjigu će predstaviti:

Prof. dr. sc. Željko Holjevac, recenzent
Prof. dr. sc. Ante Bežen, recenzent
Prof. Ivica Mataija, DAG
Msgr. dr. Mile Bogović, autor
Fra dr. sc. Draženko Tomić, voditelj predstavljanja

Dok je Like, bit će i Ličana

Kako je izvijestila ravnateljica Opće bolnice Gospić mr. Sandra Čubelić, bez obzira na siječanjsku depresiju, recesiju i ine cesije, Rodilište Opće bolnice Gospić je prvi put od rata prepunjeno. Riječ je o tome da imamo 11 novorođenčadi, a samo jučer ih je rođeno petero. Morali smo s radošću proširiti Odsjek Rodilišta na odjel ginekologije. Sve bebe su dobro i veselo vas pozdravljaju, kazala je mr. Čubelić.

Preuzeto sa Portala Lika-Online

http://www.lika-online.com/rodiliste-opce-bolnice-gospic-prepunjeno/

Izišao novi broj časopisa "Vila Velebita"

U najnovijem broju časopisa možete pročitati brojne priloge s ličkom tematikom, među njima o našoj Stajničkoj noći, Ličanima u bitkama u Prvome svjetskom ratu, izletima na Krasno, Karlobag, Prag, Beč, Gospić... i brojnim drugim temama.

Časopis možete pročitati ovdje.