Udruga Ličana Vila Velebita, Zagreb organizirala je od 30. svibnja do 1. lipnja Spomen posjet u Prag (obilazak grobnice baruna Filipovića) i Beč (obilazak grobnica generala Sarkotića i generala Borojevića), te položila vijence na njihove grobove.

Slike s izleta možete vidjeti na http://vila-velebita.hr/webalbum/300514/index.html. Hvala Mari Antulićevoj na animaciji ovoga događaja.

Izaslanstvu Grada Zagreba predvodila je pročelnica Gradskog ureda za branitelje Vesna Helfrih i predsjednik Povjerenstva Grada Zagreba za obilježavanje 100. godišnjice početka Prvog svjetskog rata Ivica Pančić.

Povodom obilježavanja Dana branitelja i Dana Grada Zagreba, izaslanstvo Grada Zagreba i Gradske skupštine te vojnih veterana Drugog svjetskog i Domovinskog rata u petak su položili vijence i zapalili svijeće na grobove počasnih građana grada Zagreba, najznačajnijih hrvatskih vojnih zapovjednika u Prvom svjetskom ratu Svetozara Borojevića i Stjepana Sarkotića sahranjenih na Središnjem groblju u Beču. Obišli su i grob generala bojnika Jaroslava Stipanovića.

Izaslanstvu Grada Zagreba predvodila je pročelnica Gradskog ureda za branitelje Vesna Helfrih i predsjednik Povjerenstva Grada Zagreba za obilježavanje 100. godišnjice početka Prvog svjetskog rata Ivica Pančić. Iz Veleposlanstva RH u Austriji komemoraciji su bili nazočni hrvatski veleposlanik Gordan Bakota, vojni izaslanik brigadir Vilko Klasan i ministrica savjetnica za kulturu Zdenka Weber te predstavnici hrvatskih udruga u Beču.

Komemoracija je održana u sklopu obilježavanja 100. obljetnice početka Prvog svjetskog rata.

Vecernji.hr / foto: Snježana Herek

U prigodi obilježavanja 100 godina od početka Prvog svjetskog rata pozivamo Vas na predavanje

79. pješačka pukovnija zajedničke vojske
u Prvome svjetskom ratu

koje će održati

Nikola Tominac

30. svibnja 2014. u 20 sati
u dvorani „Bruxelles“ u Europskom domu Zagreb, Jurišićeva 1

Nikola Tominac, pukovnik HV u mirovini, rođen je 1954. godine u Stajnici, općina Brinje. Srednju građevinsko-tehničku školu završio je u Zagrebu, gdje je nastavio studij građevine. Na Fakultetu za fizičku kulturu stekao je zvanje organizatora sportske rekreacije. Do Domovinskog rata radio je u općini Dugo Selo na poslovima građevinsko-urbanističkog inspektora.

U Domovinskom ratu sudjelovao je od 1991/92. godine najprije u Novskoj, kasnije u Sunji kao zapovjednik postrojbi ranga samostalne bojne odnosno pukovnije. U Glavnom stožeru OS RH službovao je od 1996. do 2012. godine kada odlazi u mirovinu. Odlikovan je brojnim odličjima za uspješno zapovijedanje postrojbama i za osobne vojne zasluge. Proučava povijest Like i hrvatsku vojnu povijest 19. i 20. stoljeća, a posebno Prvi svjetski rat o kojima je izdao nekoliko djela. Trenutno radi kao stručni suradnik na serijalu HRT „Hrvati u Prvome svjetskom ratu“ koji će biti prikazan na jesen ove godine.

Predavanje obuhvaća ratni put 79. K.u.K. pješačke pukovnije „Grof Josip Jelačić“ iz Otočca tijekom Prvoga svjetskog rata, tj. opis vojnih operacija i značajnih događaja u njenoj zoni djelovanja. U istraživanjima o ratnom putu pukovnije korištena je dostupna arhivska građa u Beču i nešto malo u Zagrebu. Nažalost, jedina su to istraživanja ovakve vrste provedena u Republici Hrvatskoj.

prof. dr. sc. Neven Žarković
predsjednik HAD

Godina 2014. u znaku je 100. obljetnice Prvog svjetskog rata, a na programu obilježavanja Ministarstvo kulture radi zadnjih godinu dana.

Prošlog tjedna imali smo prilike u HTV-ovoj emisiji Društvena mreža – Znanstveni četvrtak čuti i da HTV za jesen priprema serijal Prvi svjetski rat redatelja Krešimira Čokolića. Uz njega, u emisiji je gostovao i dr.sc. Filip Hameršak, autor knjige "Tamna strana Marsa" (doktorski rad), koja govori upravo o tome Velikom ratu na temelju 40 autobiografija sudionika toga rata, vojnika, dočasnika i časnika k.u.k. Monarhije. Među njima su i memoari našega sinačkog Otočanina Frane Dubravčića „Živ sam i dobro mi je“, na koje se autor više puta osvrće.

Zašto uopće spominjemo tu temu? Prije svega, zbog zaborava koji u hrvatskom javnom prostoru prekriva taj veliki rat kojim je počelo 20. stoljeće i odredilo sva daljnja događanja u većini europskih zemalja (a pogotovo u Hrvatskoj). S druge strane, u brojnim hrvatskim obiteljima postoji zavidna očuvana memorija.

Tako možete proći bilo kojim selom u Gackoj i upitati starije ukućane o tome ratu, a gotovo nema obitelji u kojoj vam neće reći da je neki njihov djed ili pradjed bio na nekom od bojišta, pa je sretno prošao, bio zarobljen, ranjen ili poginuo. No, nije mi poznato, na žalost, čuva li se i koliko materijalnih tragova (osim u obitelji Frane Dubravčića u SAD-u), poput pisama s bojišta, odličja, vojničkih odora, izrađevina od rovovskog materijala i sl. (ako čuvate nešto, možete nam i javiti!). Prije nekoliko godina za ronilačkog čišćenja Gacke kod Vrbanovog mosta nađena je i neobična čuturica, a ronici kažu da je iz 1. svjetskog rata.

Po svemu, serijal o Prvom svjetskom ratu redatelja Čolakovića i scenarista Hameršaka trebao bi biti kvalitetan i zanimljiv. Obiđene su sve autentične lokacije frontova (rovovski rat), a mnoge su obilježene spomenicima, čak muzejima, gdje se održavaju komemoracije (ali bez sudjelovanja Hrvatske). Na spomenicima su i mnoga imena poginulih hrvatskih vojnika.

Sočanskim frontom vodič im je bio pukovnik Nikola Tominac (rodom iz Stajnice i autor više knjiga i članaka o temama ratova i postrojbi), veliki poznavatelj prilika u Prvom svjetskom ratu. Također je u serijal uvršten dokumentarni materijal preuzet od austrijskog filmskog arhiva, ali i brojni glumljeni prizori, nastali upravo na temelju spomenutih autobiografija, uključujući i Dubravčićevu.

Zahvaljujući emisiji Društvena mreža upoznati smo s postojanjem knjige o 1. svjetskom ratu Tamna strana Marsa, kao i o jesenskom televizijskom serijalu o istoj temi, a oboje nam svakako mogu rasvijetliti zašto se na našim prostorima danas živi upravo ovako kako se živi. Treba biti iskren prema vlastitoj povijesti (i poznavati je naravno), a korijen mnogim današnjim političkim problemima nalazi se i u 1. svjetskom ratu.

Podsjetimo, Prvi svjetski rat ili, kako su ga početno zvali, Veliki rat trajao je od 1914. do 1918. godine, a brzi slijed događaja koji su imali korijene upravo u njemu brzo ga je potisnuo. U Hrvatskoj je taj proces bio još i brži s obzirom da je ona svjedočila ne samo propasti Monarhije, dakle porazu, nego i uvjetovanom svrstavanju u novu zajednicu s pobjedničkom Srbijom, u kojoj se dakako posve drugačije gledalo na Prvi svjetski rat. Promjene koje su se dogodile u tome ratu i poslije njega do danas nisu sjele na svoje mjesto (posljedica su im i aktualna događanja u Ukrajini). Svaka zemlja ima svoje viđenje toga rata, Njemcima znači jedno, Francuzima drugo, Englezima nešto treće, a Hrvatima sasvim četvrto, lijepo kaže Hameršak. Pogledi neće biti pomireni vjerojatno nikad, no važno dosegnuće je što postoji duh uvažavanja svih poginulih i zajedničkoga komemoriranja.

Manja Kostelac-Gomerčić / GlasGacke.hr

Hrvatski Crveni križ pokrenuo je apel za prikupljanje pomoći stanovnicima koji žive na područjima pogođenima poplavama u Republici Hrvatskoj.

Donacije se mogu uputiti:

• uplatama na broj računa IBAN: HR 6923400091511555516 poziv na broj 08* (primjer internet uplate i opće uplatnice)

• pozivom na donatorski telefon broj 060 90 11 (6,25 kn, PDV uključen)**

• on-line donacijama na internetskim stranicama Hrvatskog Crvenog križa.

Sve on-line uplate izvršene putem PBZ Carda, uplate u poslovnicama Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke oslobođene su bankovnih naknada.

 

*Prilikom uplate iz inozemstva koristite SWIFT: PBZGHR2X

 

Telefonski operator: Moj telekom d.o.o., Trg Krešimira Ćosića 11, Zagreb, MB 02497913, tel. 01/3659-058

 

U svezi donacija hrane (isključivo trajnih namirnica) i vode, mole se građani kontinentalne Hrvatske da svoje donacije donesu u svoja općinska ili gradska društva Hrvatskog Crvenog križa. Adresar društava Crvenog križa dostupan je na našim web stranicama (desno), link: www.hck.hr U Zagrebu, donacije hrane i vode donesite u Hrvatski Crveni križ, Ulica Crvenog križa 16 u vremenu od 8 do 20 sati.

 

Građane Primorja, Dalmacije i otoka molimo da ne sakupljaju hranu i vodu već da, ukoliko mogu i žele pomoći učine to pozivom na donacijski telefon ili uplatama na broj računa.

Ukoliko građani  Primorja, Dalmacije i otoka žele sakupljati hranu i robu za ljude s poplavljenih područja, Hrvatski Crveni križ će organizirati prijevoz (op. Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa). Građani koji ne mogu stupiti u kontakt s članovima obitelji i prijateljima na poplavljenim područjima mogu kontaktirati Službu traženja Hrvatskog Crvenog križa na broj telefona 01/4655-814 ili 01/4655-813.

 

Zahvaljujemo na svim donacijama, a sredstvima javnog priopćavanja zahvaljujemo na medijskoj potpori.

14. svibnja s početkom u 19 sati u Lisinskom nastupaju kulturno-umjetnička društva: Podgorac, Gračani, Bukovac, Kolo, Klas, Podsused, Alter Ego, Kašina, Prigorski Pajdaši, Braća Radić, Valentinovo, Vrapčanci, Dragutin Domjanić Vugrovec.

15. svibnja s početkom u 19 sati u istoj dvorani nastupaju: Brestje, Prepuštovec, Odra, Mladi Prigorci, Vedri osmjeh, Sesvete, Sesvetski Kraljevac, Brezovica, Kupinečki Kraljevac, Preslica, Lučko, Ivan Goran Kovačić. Za ulaznice pitati u Lisinskom.

17 svibnja u dvorani u Cerskoj (Dubrava) s početkom u 19,00 sati nastupaju: SINAC, ŽUMBERČANI, KORANA, ODŽAK, PLJEŠIVICA, DERVENTSKO KOLO, REMETE, ŽEPČA.

24 svibnja - Smotra folklora Ličko -Senjske županije u Otočcu.
Pozvani ste svi a može se ići sa Sinčeranima s autobusom, još neznamo cijenu puta. Informacije kod naše referentice za kulturu Marice Antulićke na broj: 091-514-5599.
Neće bit skupo.

Uživajte u našoj kulturnoj baštini,

Udruga Ličana Vila Velebita, Zagreb organizira od 30. svibnja do 1. lipnja Spomen posjet u Prag (obilazak grobnice baruna Filipovića) i Beč (obilazak grobnica generala Sarkotića i generala Borojevića) po Programu kojeg je ponudila tvrtka BAN TOURS iz Zagreba, a Upravni odbor odabrao kao najpovoljniju ponudu 

Domobranski general Matija Murkovic roden u Stajnici 14. studenog 1882. najznacajnija je vojna osoba iz Stajnice u Drugom svjetskom ratu. Gimnaziju je zavrsio u Senju a vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpesti 1901. godine. Bio je djelatni casnik austrougarske vojske. U vremenu 1905.-1907. profesor je na Kadetskoj skoli u Pecuhu. U prvom svjetskom ratu istakao se kao zapovjednik bojne 25. domobranske pukovnije na srpskom frontu, gdje je bio tesko ranjen. Posebno se istakao na Drinskoj fronti u borbama kod Valjeva. Zbog zasluga odlikovan je visokim vojnim odlicjima. Unatoc ranjavanju dospio je 1915. na rusko bojiste, gdje boravi dvije godine. U prosincu 1918. godine, nakon uspostave vlasti drzave SHS I sustava obrane, sudjeluje u sastavu 1. Narodne karlovacke pjesacke pukovnije u oslobadanju Medimurja od Madara. U Kraljevini SHS promaknut je 1920. u cin bojnika. da bi bio umirovljen 1921. jer nije htio nositi “kokardu”.

Nakon umirovljenja posvetio se privatnom biznisu, vodeci pilanu na Lickoj Jasenici. Osnivanjem NDH kao i vecina austrougarskih casnika ulazi u oruzane snage NDH i promaknut je u cin pukovnika. Bio je zamjenik zapovjednika Domobranske vojne akademije u Zagrebu (lipanj1941.). U prvoj klasi te akademije nalazio se i njegov sin Borna, koji je 1942. godine poginuo na ruskom frontu. Nakon rada na akademiji preuzima zapovjednistvo 5. pjesacke divizije (1941.) Poslije ovih dusnosti imenovan je zapovjednikom 2. pjesacke pukovnije, a do umirovljenja 11.lipnja 1943. obnasa duznosti zapovjednika Bosanskog divizijskog podrucja, Domobranske pripreme (1942.) i 1. pjesacke divizije (1942/43.). Promaknut je u cin generala u lipnju 1943. Bio je poznat macevalac, osvojivsi u sablji prvo mjesto na drzavnom prvenstvu kraljevine SHS 1922. Poslije je vodio i trenirao u Prvom hrvatskom macevalackom klubu (Tko je tko u NDH, Udruga “Hrvatski domobran i Krpan)

 Iz knjige Nikole Tominca

Stajnica i Okolica

Iz korizmeno-uskrsne poslanice biskupa Mile Bogovića, čitane za vrijeme propovijedi na sam Uskrs u župama Stajnica, Jezerane i Križpolje, najjače mi odzvanjaju ove riječi:

 Mislim da o njima svatko od nas treba promislit i u svom životu primjenit.

 "Mnogi ljudi, i vjernici i nevjernici postavljaju si danas pitanje: „Pa što nam se to događa?” Doista i naš narod u ovo vrijeme zabrinuto gleda u svoju budućnost. Iz tog osjećaja bezizlaznosti i besperspektivnosti vjernik u svojoj vjeri nalazi odgovor a izrekao ga je sv. Pavao riječima: „Koji Boga ljube sve ih upućuje na dobro” (Rim 8,28). Tom nadom vjernik je opečaćen na krštenju kada je primljen u zajednicu vjernika riječima: „Ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga!” Krštenjem je vjernik stavljen na put koji će imati mnogo postaja, ali koji vodi nepogrješivo, rekli bismo Božjom navigacijom, na našu konačnu adresu – Presveto Trojstvo, a to znači u život koji je vječan i sretan".

CIJELA POSLANICA BISKUPA!