Ako biste me pitali koji je najtužniji dan u mom životu, ne bih dvojio ni trena. To je dan kada sam izgubio sebe, jedan dobar komadić svog lika i postojanja.

Ako ste me već čitali znate da sam izgubio oca netom nakon rođenja. Imao sam puno podrške, imao sam majku koja me podržavala u mojim htijenjima i nikada nije izrugivala moje slabosti i strahove. Ipak, ja sam pronašao i oca, da našao sam ga. Nije se isto zvao, nije bio majčin suprug i nigdje nije pisalo, ali bio je, bio je moj otac više od svih muškaraca koji su koračali kuglom zemaljskom. Zvao se anđeo. Njegov zagrljaj bio je najsigurnije mjesto na koje sam mogao otići.

Bio sam njegov tip. Da, baš tako me zvao: ''Moj tip !''

 Znaš, striče jesam. Tvoj sam tip. Želim rasti u čovjeka poput tebe, želim da moje srce raste isto toliko kako bih u njega mogao spremiti istu količinu ljudi koje si ti mogao. Htio bih moći oprostiti svima kojima si ti oprostio. Htio bih biti hrabar koliko si ti bio i htio bih ustrajati u svoj toj dobroti u kojoj si ti ustrajao.

Nikada neću zaboraviti trenutak kada nam je majka izbezumljeno, jecajući i kroz suze rekla: ''Nema ga više.'' Sjećam se pogleda koji mi je uputila, sjećam se sestre koja je pognula glavu koljenima i briznula u plač, sjećam se kako šokirano pogledavam oko sebe i vjerujem da se majka šali. Bio sam spreman vjerovati da je sve samo loš crni humor, jer nisam mogao vjerovati da sam opet izgubio. Nisam mogao vjerovati da smo svi izgubili. Svijet je izgubio. Za par trenutaka čuo se samo jecaj.

Moj stric bio je dijelom mene, a kako je taj dio netko iz mene tako snažno istrgnuo, odlučio sam postati kao moj stric. Živjet ću istim vrijednostima i biti jednako dobar. Trudit ću se nikoga ne rasplakati, trudit ću se biti čovjek jednako kao što si ti bio.

Nije prošao ni dan da te se nisam sjetio. Hodajući ulicom još se nadam da ću te sresti. Htio bih samo još jednom poljubiti tvoje oštro lice i priviti se uz tvoje snažne grudi. Još jednom poći na najsigurnije mjesto na svijetu, mjesto s kojega sam moga doseći najviše snove.

Nemam potrebu svakome pojašnjavati tu vezu, ali nikada i nikome neću dopustiti da te iz mene istrgne. Kada mi nedostaješ toliko da poželim zaustaviti vrijeme, zastanem i zaronim u svoje najskrivenije dijelove. Tamo te krijem. Tamo stanuješ i od tamo nikada nećeš otići.

U spomen na 12. godišnjicu smrti Mate Tominca

Nikada te neću zaboraviti. Volim te.

KLIKNI NA SLIKU I POGLEDAJ CIJELI ALBUM 

 Leto se primiče kraju, evo jeseni samo ča ni. Nadam da vam ni prošlo onako „kadi si bil - nigdi, ča si napravil – niš!“. Letno doba inače je najaktivnije kad je delo u pitanju, al ni to više ni delo kej ča je nekad bilo. Uz sve te mašinerije, ima i više cajta i za druženja, samo ča smo se svi mi skvarili pa sve manje vremena provodimo jedni s drugimi, a više jedni dalje od drugi. A vlja će nam doć iz guzice u glavu pa da ti to prominimo i da shvatimo da smo jedni drugimi potrebni i za život i za delo i za veselje i za sve.

U ovom broju osvrnuli smo se na puno stvari iz prošlosti, isčeprkali nekakovi stari slik, tekstov.... Prisitili se naših dragi ljudi ki već dugo nema, al ki ostavili traga za sobom. Našeg dragog Zdrave Šare koji je život ostavil na Žutoj Lokvi skupa sa trojicom svojih kolega, ali ovde je i sjećanje jedinog preživilog policajca od tog krvoprolića, Darka Murata...da se nikad ne zaboravi.

Svoje mesto pod suncem, oću reć u ovom broju, našli su i oni ki su tek počeli povjest pisat u našem kraju, oni tek rođeni.

Kej po običaju, našle su se tote i brojne šale, izreke, a normalno i recept za jedno jilo. Ki je vidil gladan bilo ča delat, nu da li?

U letno doba puno je zborov po naši kraji, ča oni ča se držidu od davnine, ali ima i noviji, kej ča je Smotra folklora u Brinju. E i o tome smo nešto napisali i ubacili slike.

Isčeprkali smo neke stare tekstove ča su naši mladi koji živedu u brinjskom kraju napisali još dok su bili dica, a i neki stari „sportov“ ili bolje reć igar iz davnine kej ča je bacanje kamena s ramena.

Na pamet nam pala i pavenka, Majke Božje cveće. Znate ona ča za nju kažedu „teško curi ka je nosit neće“.

Eh, i sad nema druge nego da pritisnete taj link i vidite ča smo vam sve u ovom broju pripremili i da završim ovo svoje predstavljanje novoga broja besedom ku je napisal onaj mali ča je išal u Njemačku:

„Cajta više kajne već je prošlo ziben, pozdrav mili majne ja vas puno liben.“

 

 

Za preuzimanje časopisa „Priče iz ličkog kraja“ kliknite na Link :

 

http://www.stajnica.com/sites/default/files/Price iz Lickog kraja 4a_0.pdf

Preuzeto: glasgacke.hr

U Žutoj Lokvi, kod spomen obilježja – kapelice sv. Križa podignutoj u spomen na poginulu četvoricu hrvatskih redarstvenika Dragutina Toljana, Milana Vranića, Vinka Krznarića i Zdravka Vukovića, u srijedu 24. kolovoza 2016. godine s početkom u 09:00 sati obilježit će se 25. obljetnica njihove pogibije.

Komemoraciji će, uz obitelji poginulih redarstvenika, prisustvovati predstavnici MUP-a, predstavnici Općine Brinje, Ličko-senjske županije te susjednih općina i gradova, predstavnici brinjskih udruga i udruga proizašlih iz Domovinskog rata  te suborci poginulih redarstvenika.

Svetu misu zadušnicu će predvoditi mons. Zdenko Križić, biskup gospićko-senjski.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA:

do 8.45 sati, Dolazak obitelji i ostalih uzvanika pred spomen obilježje (kapelicu) poginulim redarstvenicima

 08,50 sati, Dolazak izaslanstva Ministarstva unutarnjih poslova i  Ravnateljstva policije kod spomen obilježja poginulim redarstvenicima 

09.00 sati, Polaganje vijenaca i paljenje svijeća pred spomen obilježjem  poginulim redarstvenicima 

09.30 sati, PRIGODNI PROGRAM 

Moderatorica: glasnogovornica PU Ličko-senjske 

• Vokalna izvedba himne, (izvodi:  Crkveni zbor Uznesenja BDM Brinje) 

• Minuta šutnje za poginule hrvatske redarstvenike, 

• Čitanje promemorije, (čita: moderatorica) 

• Izvedba prigodne pjesme, (izvodi:  Crkveni zbor Uznesenja BDM Brinje).

 10.00 sati, Sveta misa zadušnica za poginule hrvatske redarstvenike, (predvodi mons. Zdenko Križić, biskup gospićko-senjski).

PU ličko-senjska i Općina Brinje 

Preuzeto: likaonline.hr, Dražen Prša

U sklopu proslave Dana Općine Brinje, u organizaciji TZ Općine Brinje provedena je akcija za najljepše uređenu okućnicu na području općine. Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća načelnik Općine Zlatko Fumić, predsjednik Općinskog vijeća Davor Vičić i dir. TZ Općine Brinje Mira Špehar uručili su priznanja za najljepše uređene okućnice. Tako je kao treće mjesto među najljepše uređenim okućnicama pripalo Željki Draženović iz Brinja, drugo mjesto Ružici Perković iz Brinja dok je najljepše uređena okućnica Ružice i Mirka Sertića iz Stajnice.

Jučer smo bili svjedoci prekrasnom događaju u Stajnici. Dječaci o kojima smo pisali prije nekoliko mjeseci, točnije na dan njihova rođenja, jučer su sakramentom krštenja postali djeca Božja.

Dva mala anđela velika su radost jednom tako malenom selu budući je vijest o rođenju i jednog djeteta u tom kraju nažalost vrlo rijetka.

Obitelj Smolčić broji šest članova. Majka Marija, otac Ivica, te djeca: Nikolina, Miko, Petar i Luka.

Kumovi, Kristina i Ferdinand Vlahinić te Tatjana i Tomislav Katalinić,  pred oltar su zajedno s roditeljima donijeli ova dva momka i obećali im pomagati ne samo oko materijalnog nego i oko duhovnog rasta i odgoja djece.

Neka Bog podari mnoštvo blagoslova ovoj mladoj obitelji i našim malim ličkim selima još mnogo  malih ljudi koji donose tako velike radosti!

Album fotografija: Krštenje blizanaca u Stajnici, (S.Vlahinić, B. Martinović)

Preuzeto: direktno.hr, D. Prša

U sklopu programa proslave Dana Općine Brinje i blagdana Velike Gospe, u subotu 13. kolovoza 2016. godine, u organizaciji KUD-a Brinje održat će se prva brinjska smotra folklora naziva „Nad Gradinom misečina sija“.

Smotra će započeti u 18 sati mimohodom folklornih društava Frankopanskom ulicom, a  program će se zatim nastaviti na igralištu OŠ Luke Perkovića gdje će nastupiti svi sudionici smotre. Na prvoj brinjskoj smotri folklora, uz domaćine iz KUD-a Brinje, nastupit će: KUD „Ivan Goran Kovačić“ Ivankovo, KUD „Paurija“ Dubravci-Duga Resa, KUD „Sveti Nikola Tavelić“ Lišane Ostrovičke, KUD „Dangubice“ Kuterevo, KUD „Treća sreća“ Glina,  KUD „Ivan Goran Kovačić“ Velika, KUD „Sveti Ilija Župa Kljaci“ Kljaci.

Prva brinjska smotra folklora „Nad Gradinom misečina sija“ bit će revijalnog karaktera, a održat će se pod pokroviteljstvom Općine Brinje i Turističke zajednice Općine Brinje.

Oluja se definira kao enormna promjena u atmosferi, uzrokuje mnoga oštećenja. I naša Oluja, prouzrokovala je štošta. Dovela je do gubitaka naših najmilijih, članova naših obitelji i unijela tugu u mnoge domove. Iako prvotna zamisao Oluje leži u oslobađanju teritorija, nečije obitelji su tu bitku izgubile. Izgubile su jednu, jer su izgubile svoje voljene, a sve to dovelo je do još jedne-one najteže-bitke za preživljavanje. Iako novčano potpomognuti, trebali su tragati za sigurnom egzistencijom. Znate zašto ? Zbog one najveće praznine, praznine u srcu. Niti jedna praznina džepa s time se ne može mjeriti. Nerijetko se ljudi osvrću na benefite, ali nije li život najveći ? Nakon svega, uslijedio je prijezir, tuga i bijes. Udovice sa svojom djecom morale su nastaviti svoj životni put, nailazile su na osude, nitko nije primjećivao njihovu borbu. Borbu za život. Borbu za preživljavanje. Uplakane majke koje i danas tuguju za svojom djecom. Očevi koji su se trudili svojim sinovima postaviti temelje za život, a u kojima oni nisu stigli uživati. Sve je to što prati obitelji poginulih, obitelji koje su sekundarne žrtve rata. Obitelji čiji su članovi ostavili živote za boljitak svih nas. Djeca koja svoje očeve nisu poznavali, djeca koja se svojih očeva sjećaju u magli, a opet ih vole. Vole ih više od svega. Zato se zapitajte prije, nego li sudite.

Ostavite zavist iza sebe i ponosite se. Ponosite se, jer su vam omogućili slobodno koračanje ovom zemljom. Ponosite se, jer oni su dali život i za vas. Nesebično su ga ustupili kako bi mi danas slobodno koračali ovim tlom.

Na ponos i slavu, odajmo im počast svima. Hvala Vam !

 

Čast je i ponos pisati o nekome za koga čuješ  "Taj je mali iz Stajnice!" 

Da je moguće imati uspješnu sportsku karijeru i završiti studij, dokazuje naš Ivan, iza kojega su jedni  od najuspješnijih dana u životu. Naime, u nedjelju, 17. srpnja sa svojom je reprezentacijom rukometa na pijesku osvojio zlato na svjetskom natjecanju u Budimpešti, a potom je uspješno obranio i diplomski rad te službeno priveo kraju svoj studentski period života. Pod mentorstvom Zlatka Barilovića, univ. spec. oec., v. pred., napisao je rad na temu „Projekt organizacije turnira rukometa na pijesku“

Ivan je igrao pet sezona u Hrvatskoj  premjer rukometnoj ligi u RK Dubrava.

Najveći uspjesi finale Hrvatskog kupa 2013/2014. i treće mjesto u prvenstvu Hrvatske 2014/2015.

Iza toga bio je mjesec i pol dana u Qtraru u klubu Al Rayann, a potom pola sezone u Banja Luci u Borcu gdje je igrao Seha ligu, prvu BiH ligu i BiH kup.

Trenutno je u Istambulu gdje je potpisao ugovor na godinu dana i igrati će Tursku prvu ligu. Za reprezentaciju Hrvatske rukometa na pijesku igra već pet . Šest godina i prvaci su Europe čitavo to vrijeme. Bili su drugi na Svijetu, ali su sada i to osvojili i postali prvaci Svijeta.

S obzirom na brojna putovanja i odsutnost, sve konzultacije sa svojim mentorom i izmjene na radu Dumenčić je odrađivao online, preko Skypea, a mentor Barilović istaknuo je kako je zasigurno riječ o jedinstvenom primjeru u svijetu, s obzirom na to da je posljednju verziju rada Ivan poslao dva sata prije odlaska na utakmicu finala svjetskoga prvenstva u rukometu na pijesku.

Sportski put Dumenčića vodi u Tursku, gdje nastavlja svoju karijeru igrajući rukomet u jednom klubu u Istanbulu, no, kako je napomenuo, u daljnjoj se budućnosti ipak vidi samo u Hrvatskoj, radeći na onome za što se i obrazovao – na sportskim projektima.

Jedan od intervja s Ivanom možete pročitati na:  http://www.radiostudent.hr/interview-ivan-dumencic-pjeskasi-na-krovu-svijeta/ 

Zahvaljujemo ocu M.Dumenčiću na informacijama, fotografijama i članku EFZG-a!