Moja misija da vrijeme uoči blagdana ispunim životnim pričama se nastavlja. Ljudi su to za čijim blagdanskim stolovima već dugi niz godina netko nedostaje, netko o kome možda i ne pričaju mnogo, netko tko je otišao u život vječni , netko tko je ostavio iza sebe golemu prazninu...

 

Današnja priča pripada sinu Zdravka Vukovića, od milja zvanom i znanom kao Zdrava Šare. I prije nego li prepustim ostatak ovog teksta Anti, samo nešto vam želim reći: Kad god vidite čovjeka čiju životnu priču i sudbinu, koja ga je zadesila još u djetinjstvu, znate, ne osuđujte ga zbog bilo kakvih djela nego ga pokušajte razumijeti.  Pogledajte ga u oči, a one će vam otkriti ono što usta nikada neće izreći, niti njegova djela pokazati. Oči će vam reći koliku tugu i prazninu taj čovjek nosi u svom srcu.  

 

„Zdravko Vuković, rođen 03. srpnja 1958 godine,  sin Antona i Lucije Vuković.  Završio je osnovnu školu u Stajnici i nakon toga pohađao srednju školu u Petrinji gdje se obrazovao za mesara. Nakon završetka škole radio je u Industrogradnji u Zagrebu. Majka Kata (rodom iz Bosiljeva) i otac vjenčali su se 07. siječnja 1984. Iste te godine, točnije 18. rujna,  postali su po prvi puta roditelji mojoj (sada pok.) sestri.  Ja sam na svijet došao 20. rujna 1986. godine.  

 

Godine 1991. prijavio se u policiju i tu je počeo kraj ovozemaljskog života.  U obrani domovine izgubio je svoj život.“  

 

Dan 24. kolovoz 1991.godine pamti ne samo Zdravkova obitelj nego i šira zajednica. Kapelica u Žutoj Lokvi vječni je spomen na taj kobni dan kada je Stajnica izgubila jednu prekrasnu dušu, jedna obitelj glavu kuće, a Ante oca...

 

„Sjećam ga se kao kroz maglu, u nekim trenucima dobro, u nekima slabo. Bio sam mali, imao sam tek 4 godine kada je poginuo.

 

Bio je jako dobar, miroljubiv i uvijek spreman pomoći svakom. Tako mi pričaju njegovi prijatelji, ljudi iz našeg kraja i šire, ljudi koji su ga poznavali. Iako sjećanja blijede, ali ostaju slike koje probude te dane iz djetinjstva i uz oca. Izgledom sam mu i sam vrlo sličan. Iako mi kažu da je bio nešto niži nego ja sada. Bio je jako dobre i vesele naravi.

 

Koliko god sam bio mali kada sam ga izgubio, ali jedan poseban trenutak urezao mi se u sjećanje. Sjećanje je to koje me veže na dane kada je radio u Zagrebu. Jednom prilikom kada je dolazio kući donio mi je dva kaubojska pištolja, koja sam posebno volio i vjerno čuvao i čuvam još i danas, a nisam niti sanjao da će mi postati tek uspomena na oca.

 

Ne sjećam se točno trenutka niti dana niti kako smo saznali da je poginuo. Možda i bolje da se toga ne sjećam nego da pamtim one lijepe trenutke. Kao dijete poginulog branitelja nisam opterećen nikakvim privilegijama niti ih tražim jer mi niti jedna od njih ne može nadomjestiti oca. Borim se sam za sebe kako najbolje znam. Očev lik, djelo i njegova prisutnost jako mi nedostaju. Zasigurno bi mi dao i poneki savjet u nekoj životnoj situaciji, problemu, a i kad ih ne bi bilo, skupa sa mnom bi se veselio, smijao i radovao.

 

Imao sam sretno djetinjstvo dok je bio živ, a nakon njegove pogibije život mi se promijenio. Nema više njegove ljubavi i zaštite u mom životu... I kada bih ga imao priliku samo još jednom vidjeti, sigurno bih zanijemio i samo ga snažno zagrlio.“

  

KLIKNI NA SLIKU I POGLEDAJ CIJELI ALBUM!

Predblagdansko vrijeme kao stvoreno je za priče, životne priče. Ova danas posebna je budući da je pisana rukom sina Zlatka Tominca, čovjeka čije ime odjekuje na sam spomen rata i „Oluje“, čovjeka koji je svoj život dao za Domovinu, čovjeka koji je prerano napustio ovaj svijet, čovjeka koji je iza sebe ostavio obitelj... Ovo je Ivanova priča o njegovu ocu kojega nikada nije imao priliku niti zagrliti...

„Opisujući nama dragu osobu često podilazimo subjektivnosti. No, kada svi zvuče dovoljno subjektivno znamo kako vrijednost individue ne može biti negativno konotirana.

Ja sam Ivan Tominac, sin Zlatka Tominca, heroja i osobe stajničkog kraja. Zlatko Tominac rođen je 20. travnja '62 godine kao drugo dijete majke Ane i oca Petra. Imao je tri godine starijeg brata Matu, a u svom su kraju slovili kao složni i uvijek poželjni u društvu. Završio je osnovu školu, a potom se u Otočcu obučio za bravarski zanat. Bio je vješte ruke i izuzetne spretnosti, pa mu osim struke stečene srednjoškolskim obrazovanjem teško nisu padali ni ostali poslovi. Bio je hitar, precizan i uvijek željen radnik.

Zlatko Tominac, oženio se davne 1989. godine, a izabranica mu je bila mlada i lijepa Otočanka. Nedugo zatim dobio je kćer, a ime njegove danas dvadesettrogodišnje kćeri gotovo je istovjetno njegovu. Zlata je danas stasita djevojka, s velikim snovima i sjajem u očima na spomen oca.

Nažalost, spletom okolnosti i ne tako lijepom sudbinom, naš stajnički heroj život je izgubio prije dvadeset godina. Davne 1995., u ratno razdoblje, Zlatko je prvog dana operacije Oluja smrtno stradao. Boreći se za svoju zemlju i sigurnu egzistenciju svoje obitelji i bližnjih žrtvovao je sebe, život i sreću svojih najmilijih. Kako posredstvom rata nekolicina djece među kojom sam i sam, nije uspjela upoznati svoje vlastite očeve i majke, teško nam je govoriti o njima iz prve ruke. Govoreći o tome na početku gdje sam rekao kako ne čuvši niti jednu nepodobnu informaciju s velikom sigurnošću mogu ustvrditi da je moj otac bio dobar čovjek, sin, muž, prijatelj i otac. Načuvši razgovore drugih, uvijek sam čuo samo dobro. Slušao sam s ponosom, upijao i doživljavao svog oca kroz iskustva i adekvatne opise situacija njegovih znanaca. Slušajući o hrabrosti, ustrajnosti i spremnosti moga oca na pomoć drugima, često sam htio biti poput njega. Često sam htio slušati još, a nikada nisam morao postavljati dodatna pitanja. Na spomen moga oca govorilo se i govori se sa smiješkom. Govori se sa smiješkom koji se povremeno miješa s osjećajem ljutnje i prijezira. Svjesni toga kako je velik čovjek sada drugdje, a ne tamo gdje bi trebao biti pobuđuje tugu; tugu koja se miješa s razočaranjem. Razočaranjem u svijet i sustav koji je prouzročio nemili ishod. Iako nisam imao priliku vlastitog oca fizički dodirnuti, zagrliti ili čuti njegov glas, znam da je prisutan. Imam anđela čuvara od trenutka kada sam imaoprilike postati svjestan sebe, a s velikim težnjama i željom za boljim svijetom mogu se samo ponositi.

Naslijediviši genetikom fizički izgled svoga oca, rodbina i prijatelji često me poistovjećuju s njime. Prepoznatljivošću volim privući pojedince koji će se ponositi onime što jesam danas, odnosno pojedince koji će smatrati kako se moj otac ima zbog čega ponositi...izbjegavam ljude koji će me žaliti i smatrati kako mi je zbog gubitka oca potrebna pomoć, te kako zbog iste situacije nečemu nisam dorastao. Ne volim to, jer znam da moj otac to ne bi volio! Ne volim etikete i privlačenje pažnje isključivo zbog gubitka oca. Nastojim se za svoje mjesto izboriti vlastitim znanjem i spretnošću, a beneficije dobivene očevom pogibijom koristim onda kada su mi nametnute. Inače vješto skrivam svoj status djeteta poginulog branitelja iz jednog osobitog razloga, želim biti deklariran kao sin Zlatka Tominca. Ne želim koristiti riječ pokojni, jer on je još uvijek tu. U nama. Volim privući pažnju kao individua čiji je otac bio heroj, jer u krajnosti ja sam uspio. Iako nije fizički sa mnom, ja njegovu prisutnost kroz cijeli svoj život osjećam i svoje uspjehe pripisujem upravo tom osjećaju da je on kraj mene.

Često pogledavši majku, konstatiram kako je otac birao snažnu ženu. Uvijek sam ga u mislima hvalio zbog toga, a zahvaljujći majci imao sam priliku upoznati njega. Imao sam priliku upoznati hrabrost. Danas, kada bi hrabrosti trebao dati ime, hrabrost bi se zvala Zlatko.“

 

Biteee..frauuu..Das ist ire tase.. zi becajlt!!!
Mast i kruv.. Prvi del!!!!
Ohoo..hooo..evo mene lipi moji!
Kako bi rekal naj iz Malog mista ..iman puuuno lipih stvari ali nesmin jih izdivanit!
Zač?
Jerbo bi mogla bit kaj no zločesto dite i eto ga vraže na - neću ni ne crkavice ča me sleduje dobit!
Ako ćemo pravdu divanit.. nisan ja od velikih poklonov.. ča će mi.. em sam stara, em još malo onemoćala.. bit ću ako me Bog dragi poživi, baba u godinami pa dok me bude držal.
Uprav san se spušćala sa nih Alpov.. šla san izvidit kako da dojden u ne njive toplice jer me remuma raskinu. Nisan šla na skijanje. Ma ki bi meni to dal? Al da se pofalin dobila san nu nagradnjaču za par dana saftanja u Alpami. I bila san gori. A ča da van rečen.. brdo kaj brdo.. snig kaj snig..sunce kaj sunce..sve je skoro kaj i u vome našen malon mistu. Aaaa dobro..ima ne razlike.. drugšije divanidu.. jeesan.. jesan .. divanila san ja šnjimi.. znate da se ja uvik snajden..sporazumili se i dogovorili kad da dojden. Iden posli Fabijanove..Nego kako me prevoz nagnal preko ne Vijene..ili ti gospodskog Beča..Imala san ku uru prošećat.. Alaaa ka lipota.. sve se blišći.. ma ne kućerine od vrimena Marije Zerezije i još starije.. a jipet ni njivovi vrti.. Sniga ni za lik.. Konji i zaprege po ulicami.. Bože mi oprosti, vrgli konjima vriće pod da prostite tur..kako ne bi zaneredil ceste.. Prekrižin se i projden do trga di su in ve božićne kućare. Ma kaj sjaj..ka lipota.. Al ne bi ja Kate prošla da moje oko ne vidi ča ni potrebno.. Kako je svit maliiii... Dojden do štanda di nekakova mala okrugla ženica, crljenih obrazov i riđe kosurine prodaje šalicu u koj je kuvano vino.. ali uz to još i domaći kruv namazan domaćon prasećon masti, pa na kruvu kapula..paprika..
Ča ću bila san gladna.. Zamen ja vino.. ee prvo san ga provala.. a vino kaj vino.. fiino.. a unda zamen i naj kruv sa masti i kapulon.. uh.. ni to kaj moje. Al ..eto..ča ću..platin lipo pet eurov ..i još mi una počne gurat nu šalicu.. veli : Biteee..frauuu..Das ist ire tase.. zi becajlt!!!
Ča ću..zamen nu šalicu i vrgnen je u torbu. Kad dolazidu gospe.. kaj zavraga poznen jih.. Ma di da na mene naletidu.. aj kaj tobože se sagnen pantalone nariktat.. Veli va voj .. Ljiljkaaa.. dođi evo specijalitet.. Kruh domaći i svinjska mast. Hoćeš?
Va frknu nosom.. Va druga će jopet.. ali Ljiljkaaa.. to ti je fiinooo.. zdravooo.. si čitala ?
Voj konda su šćipaljke usta zatvorile.. Kupi va kruv i mast.. vrgne voj Ljiljki vino u ruke.. mislin na šalicu..el.... i Ljiljka uvatila srkat..va uvatila naj kruv grist koda je iz gladi utekla.. pa fino.. pa mljac.
A kad je opazila mene dobro se ni udušila..
Ja ću : Oooo gospe ..eto i Vas u Beču.. ča će to reć!
Ljiljka: Pa Kate ..pa došle smo na Božićni šoping!
Ahaaa.. velin ja.. lipooo.. a oćete li skoro kući!? Ivanja će.. Nećemo Kate..
Niš.. lipo se pozdravišmo i ja sednen na avtobus i dojden kući.
Niiii gotovo!!!!
Reć ću Van samo da su bile u Otošcu na Božićnon sajmu.. našle smo se.. Jutra o tome puuno više.. Moran proć jerbo mi vaj internet šćeka... Dakle..jutra nastavak..

 * * *

Izvolte drage gospe..sve je džabe i kod stare babe!
Mast i kruv .. Drugi del!
Evo mene jopet.. kaj ča san obećala!
Daklen vako.. Vijena ili ti gospodski Beč..Ljiljka i Ivanja.. i ja! Taj del san jučer izdivanila!
E sad vako.. vrnula san se u naš lipi grad .. dojden lipo kaj pravo čeljade.. zamen ceker i pravo na Božićni sajam. Ka lipota.. kaj narod.. oš od ulaza pa do kraja.. obajden sve štande ..dojden do nekakovih ki prodajedu šćape za kuću oribat.. ma nač je i ta tehnologija došla.. sve na šćapu, samo da se ne spriguješ i da ti leđa ostanedu ravna! Gljedan u nog zategnutog ..oš kravata..oš zubi..oš na cura pored njega.. zeli ne šćape za brisat..pa vrgli u ne zelene kate.. a unutri lipi, moji mala veš mašina. Ceentrifuga.. ožmikalo nu krpu na šćapu i udri! Narod se okupil.. svi bi kaj provali.. pa i kupujedu.. a skuupo ..crni ga vrazi odnesli! Neću.. maknen se ..i projden niže doli do domaćeg brašna! Zamen kilu raženog da pomišan sa vin kupovnim kako bi za Božić imala lipog domaćeg kruva! Oden jopet dalje i dojden do meda..zamen i med.. al vidin ja nekakove se cure posložile uz stol i divanidu.
Uzmite i provajte.. domaće .. delikates.. uzmijte i pijte.. domaće kuvano..degustacija!
Ben te robijo.. promukle su..
Velin ja njima : Eee dico moja.. a ča ste se vi razvikale?
Veli jedna : Gospođo, nudimo našu domaću hranu za degustaciju i kuhano vino također! Al nitko ne želi probati!
Ohoo.. velin ja.. a more li Van teta Kate pomoć?
Projde jedna do šefov i vrne se nazada.. reče : Može gospođo!
Taman da izustin ča ću reć...evo vih mojih gospi! Opaaa, oš se naperlitale jaknami iz Vijene..oš vrgle frizure navrv glave..ne punđe.. a na očima ne kineske Gučijeve đozle !
Ljiljka kad me spazila, man korak pružila, al zavraga se nekakov Dalmatinac sa narandžama našal na putu pa je morala svrnut do vog stola di su ve cure bile!
Ljiljka lipa moja.. ma ča si vrgla te đozle na oči.. ma padavica ga gorka uvatila.. ma sunca ni miseca nema već misec dan od ve maglušćine! Dojdi i zovni Ivanju, evo masti i kruva na izvoz!
A o vinu neću ni divanit..fiinooo! Sve badave!
A ona će meni! Joooj Kate, di si mene našla! Pa ja ti to ne jin.. a ni Ivanja ne pije to vino!
Eee, kad se meni va moja pamet med moje oči skupila! Uuuu bila san bisna kaj ris! Pa kad san uvatila nabrajat, kako jih ni sram, eure dilidu po belon svitu, a kod kuće in se ničesa ne sviđa! Ben van pamet tu ku nosite u glavi! A unda san počela galamit!!
Dojte narode, dojte..kruva i domaće masti, pa će dobra volja rasti..kuvana vina, da van budre dobra zima!
Dojte narode.. sve je to džabe kod ve stare babe!
Ben van gospoštinu..p.s. to nisan naglas rekla!
E sad ..zač smo mi takov narod da nan je tuje uvik bolje nego naše?
Završavan s von temom!
Eh da.. ča se tiče sajma bil je za deset.. al ča će se, narod kaj narod .. zatvoril se u kuće .. pa će jopet divanit kako ničesa u našen gradu nema!
Vaša Kate

Tekst: V.D.

U ponedjeljak, 14. prosinca 2015. godine, načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić sa svojim suradnicima, u Vatrogasnom domu u Brinju održao je susret s mještanima na kojem se i ovog puta okupilo mnoštvo. Načelnik je pozdravio sve nazočne te izvijestio o dosad učinjenom, a uz skromni proračun od 7 milijuna kuna učinjeno je mnogo toga.
Prilikom izlaganja o svom radu, načelnik se dotaknuo mnogih tema koje su značajne za Općinu Brinje.
Od provedenih projekata, spomenuo je projekt dogradnje Dječjeg vrtića Tratinčica u vrijednosti od cca. 340.000,00 kn koji je financiran sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU uz učešće Općine Brinje u iznosu od 80.000,00 kn. Osim proširenja, dječji vrtić je dobio novo igralište sa anti-stres podlogom koje je financirano uz pomoć sredstava iz natječaja Zaklade Kajo Dadić te učešća Općine Brinje, a u tijeku je i nabavka novih dječjih igračaka.
Od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobiven je pozitivan odgovor za nabavku manjeg komunalnog vozila u vrijednosti od 1.200.000,00 kn čime će Komunalno društvo Brinje biti bogatije za još jedno vozilo, također od istog Fonda su dobivena sredstva za nadogradnju sustava prikupljanja otpada te je Komunalno društvo Brinje bogatije za komunalnu opremu u vrijednosti 900.000,00 kn.
Izrađena je projektna dokumentacija za ishođenje građevinske dozvole za izgradnju reciklažnog dvorišta u vrijednosti od 65.000,00 kn.
Izrađene su III. ciljane Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Brinje vrijednosti 50.000,00 kn.
Od gotove projektne dokumentacije, načelnik Fumić izdvojio je projekt rekonstrukcije stare općinske zgrade u kulturni dom. Vrijednost ovog projekta iznosi 2,5 milijuna kn, a izrada projektne dokumentacije je iznosila 120.000,00 kn.
Izrađena je projektna dokumentacija vrijednosti 120.000,00 kn za izgradnju vodovodne mreže u Brinjskoj Kamenici.
Također, gotova je projektna dokumentacija za uređenje centralnog groblja u Brinju. Vrijednost ovog projekta iznosi 1,2 milijuna kuna.
Izrađena je projektna dokumentacija za projekt energetski učinkovite i ekološke javne i vanjske rasvjete i certifikat za javnu i vanjsku rasvjetu čime su stvoreni uvjeti za kompletnu provedbu projekta te se uskoro očekuje raspisivanje natječaja na FZOEU i aplikacija na isti. Vrijednost samog projekta je cca. 1,5 milijuna kn.
Kao što se vidi iz priloženog, ove godine je Općina Brinje bila većinom usmjerena na izradu projektnih dokumentacija kako bi spremni dočekali raspisivanje natječaja za mjere 7.2. i 7.4. iz strukturnih fondova EU u kojima mnoge jedinica lokalne samouprave vide priliku i mogućnosti za razvoj lokalne zajednice i izgradnju i poboljšanje kapaciteta.
Iako skromnih financijskih mogućnosti, Općina Brinje je ove jeseni asfaltirala nerazvrstane ceste u Letincu, Vodoteču, Stajnici, Brinju, Križ Kamenici, Križpolju i Lipicama. Ugrađeno je 750 tona asfalta odnosno asfaltirano je preko 2,5 km novih cesta što je Općinu koštalo 500.000,00 kn.
Osim tog, završen je projekt postavljanja javne rasvjete za naselja Bukovlje, Holjevci, Krpani, Mesići, Galetići, Mesići-Lipice i Smolčići koja su ovim putem osvijetljena. Ukupna vrijednost radova iznosi 300.000,00 kn.
U suradnji sa Hrvatskim vodama, napravljeni su mostovi u Letincu (Levari) i u Lučanima.
Izrađen je Registar nekretnina Općine Brinje vrijednosti 50.000,00 kn.
Izvršeno je ucrtavanje nerazvrstanih cesta u Brinjskoj Kamenici, u Križ Kamenici, cesta u Blažanima, cesta prema Lučanima, cesta prema centralnom brinjskom groblju te cesta Holjevci-Draženovići što je Općinu Brinje koštalo 100.000,00 kn.
Izvršena je legalizacija svih mrtvačnica i uvedena je struja u mrtvačnice u Križpolju, Jezeranama i Stajnici. Ukupni trošak je bio 150.000,00 kn.
Od većih troškova Općine Brinje, načelnik Fumić je spomenuo sanaciju postojećeg odlagališta otpada Javorov vrh u iznosu od 50.000,00 kn u koju se moralo krenuti zbog požara koji je tinjao mjesecima.

Nakon iscrpnog izlaganja načelnika, uslijedila su brojna pitanja prisutnih. Načelnik je sa svima razgovarao o temama koje su ih zanimale i spremno odgovarao na sva pitanja. Osim pitanja upućenih načelniku Fumiću, nazočne su zanimali i odgovori na pitanja iz domene općinskih javnih poduzeća na koja su spremno odgovorile direktorica Vodovoda d.o.o. Ruža Blažanin i direktorica Komunalnog društva Brinje Josipa Pavlović.
Na samom kraju susreta s građanima načelnik Zlatko Fumić je naglasio da će dok god obnaša funkciju općinskog načelnika truditi se održati ovakav vid komunikacije s mještanima kako bi ih upoznao s radom Općine te kako bi direktnom komunikacijom o problemima s kojima se susreću iste što brže riješili zajedničkim snagama. Također je istaknuo da se zalaže za pravedno raspoređivanje proračunskih sredstava i jednakomjerno ulaganje u sve dijelove općine Brinje te je pozvao građane na zajedništvo bez obzira na stranačku, nacionalnu ili vjersku pripadnost jer jedino tako može se osigurati prosperitet i bolja budućnost lokalne zajednice.

Općina Brinje i u ovoj godini provodila mjere aktivne politike zapošljavanja. Putem mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, stručno osposobljavanje su završile 3 osobe, a trenutno se na stručno osposobljavanju u Općini Brinje nalazi 6 osoba.
Kroz mjeru javnih radova, Općina Brinje je u ovoj godini putem programa javnih radova zaposlila 30 osoba što na poslovima uređenja okoliša, što na programu pomoći u kući starijim osobama, čije plaće je u potpunosti financirao HZZ. S obzirom na broj djelatnika koji je zaposlen putem javnih radova, načelnik Zlatko Fumić je izrazio izuzetno zadovoljstvo mjerom HZZ-a za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba jer je uz njihov vrijedan rad uistinu napravljen velik posao oko uređenja okoliša na području općine Brinje.
Veliku stavku u općinskom proračunu čine i izdvajanja u području socijalne skrbi. Trenutno na području Općine Brinje ima 70 korisnika kojima se pomaže kroz razne vidove pomoći, od plaćanja troškova stanovanja do jednokratnih naknada. Osim tog, Općina Brinje je jedna od rijetkih općina u Ličko-senjskoj županiji koja je temeljem odredbi iz novog Zakona o socijalnoj skrbi korisnike socijalne pomoći uključila u rad za opće dobro bez naknade.
U području poljoprivrede Općina Brinje je u ovoj godini izdvojila preko 100.000,00 kn na edukaciju poljoprivrednika i na troškove umjetne oplodnje.
Podignut je nivo zdravstvene usluge izgradnjom nove ljekarne u sklopu Doma zdravlja Otočac. Ukupna vrijednost investicije je bila 500.000,00 kn, veći dio je osigurao DZ Otočac dok je Općina Brinje sufinancirala u iznosu od 150.000,00 kn.
Od kulturnih spomenika, u ovoj godini je Ministarstvo kulture odobrilo iznos od 150.000,00 kn za obnovu kapele sv. Vida i iznos od 50.000,00 kn za obnovu starog mlina vretenaša. Iz vlastitih sredstava, Općina je financirala obnovu kapelice sv. Stipana u zaseoku Holjevci.
U skladu sa proračunskim mogućnostima Općina podržava kulturne i društvene aktivnosti te pomaže rad udruga. Veća izdvajanja postoje i u području školstva i obrazovanja, od stipendiranja učenika i studenata, sufinanciranja prijevoza učenika u srednju školu, sufinanciranja troškova školske kuhinje u osnovnoj školi, sufinanciranja udžbenika, logopedskog kabineta, tečaja harmonike i dr.
Načelnik Zlatko Fumić je istaknuo i vrijednu donaciju Grada Ivanca Općini Brinje. Zahvaljujući gradonačelniku grada Ivanca i donedavnom potpredsjedniku Hrvatskog Sabora, g. Miloradu Batiniću, koji vuče podrijetlo iz brinjske općine, u Brinje je stiglo vatrogasno vozilo koje će koristiti Vodovod d.o.o. za svoje potrebe.
Od svih nabrojanih aktivnosti važno je spomenuti da je u ovoj godini oformljen Ured TZO Brinje koji je aktivno krenuo sa radom na čelu sa direktoricom Mirom Špehar. TZO Brinje se aktivno uključila u organizaciju manifestacija poput Dana Općine Brinje i dr., financirala je uređenje prostora Zbirke narodnog blaga, provela akciju izbora najljepše okućnice u okviru proslave Dana Općine Brinje i mnoge druge aktivnosti što je dovoljan pokazatelj koliko je Općini Brinje bila potrebna turistička zajednica odnosno stručnjaci koji će sustavno raditi na razvoju turizma, istaknuo je načelnik Fumić u svom izlaganju i spomenuo da je na natječaju Fonda za zaštitu okoliša „zeleno svjetlo“ dobio projekt uvođenja sustava javnih bicikala ukupne vrijednosti 254.000,00 kn koji će sufinancirati upravo TZO Brinje.

 Izvor: Općina Brinje

 Općinsko izaslanstvo na čelu sa načelnikom Zlatkom Fumićem je u četvrtak, 10.prosinca 2015. godine, u prigodi 16. obljetnice smrti prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, posjetilo grob dr. Franje Tuđmana na zagrebačkom groblju Mirogoj. Izaslanstvo Općine Brinje je položilo vijenac i zapalilo svijeće na grobu dr. Franje Tuđmana te odalo dužnu počast prvom predsjedniku suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Nakon odavanja počasti prvom predsjedniku Republike Hrvatske, dr. Franji Tuđmanu, općinsko izaslanstvo na čelu sa načelnikom Zlatkom Fumićem je posjetilo grob Stjepana Radića i odalo dužnu počast osnivaču Hrvatske seljačke stranke i jednom od velikana hrvatske povijesti.

Tekst/slika: Općina Brinje

 „Svake godine sve gore i gore“, često se čuje iz usta mještana malih ličkih sela. Posebno sada ističem Stajnicu i blagdan omiljenog nam sveca čije ime nosi i župna crkva. Očekivala sam veliki izvještaj o svečanosti, a ono stižu riječi jedne naše Stajničarke „Razočarala sam se! To malo djece što je i došlo, izgleda došli samo zbog darova i to je to. Ljudi tek dvadesetak. Voljela bih da ti mogu reć više, ali nažalost nemam što. Misu je predvodio naš župnik Šime Božić.“

„Sve se preselilo u Brinje“, kaže većina vidno razočaranih ljudi. I proslava i Mikulja, samo su svi zaboravili da je u Stajnici to patron župe. Kad se samo sjetim prije par godina kako je bilo lijepo. Oko oltara nekoliko svećenika, u klupama zavidan broj vjernika što iz Stajnice što iz okolnih sela. I onda kad čujem kako je ove godine, ne mogu vjerovati. Jednostavno ne mogu vjerovati. Jesu li i sami mještani izgubili tu čar u sebi da sami nešto pokreću? Jel krivo vrijeme? Što je krivo? Opravdanje ne nalazim u ničemu.

Stajnički Mikulja zapostavio se, ali eto Brinje se može pohvaliti sa proslavom. Najprije u petak prigodni program i podjela poklona, a potom i u nedjelju na sam blagdan kojega su uveličala djeca za vrijeme Mise prigodnim recitacijama, pjesmom i igrokazom. Sve to zahvaljujući prije svega učiteljici Željki Vranić i vjeroučiteljici Mihaeli Kostelac.

 

Veliko hvala A.Halgota i M.Kostelac na informacijama!

 U petak, 4. prosinca 2015. godine, u župnoj crkvi Uznesenja BDM prigodno obilježen blagdan svetog Nikole. Tom prigodom podijeljeni su darovi predškolskoj djeci s područja Brinja te učenicima od I. do IV. razr

eda osnovne škole. Dio programa će biti i u nedjelju na sami blagdan sv. Nikole, u vrijeme svete mise.

Vlč. Šimo Božić organizira prigodan program za djecu iz župa Križpolje, Jezerane i Stajnicu koji će biti na nedjeljnim misama u svakoj župi. Općina Brinje pobrinula se za Mikulja ima darova za svako dijete s njezina područja.

 

Photo/Lidija Šprajc

 

 

Posljednji lijepi jesenski dani iskorišteni su za završetak radova na obnovi grobne kapelice sv. Stipana u zaseoku Holjevci te je ona dobila novo ruho. Zahvaljujući inicijativi brinjskog župnika vlč. Peje Ivkića i općinskog načelnika Zlatka Fumića, a uz pomoć mještana zaseoka Holjevci, u kapelici su postavljene nove podne obloge koje su znatno uljepšale izgled kapelice, ali i povećale njenu funkcionalnost. Materijal i radove je financirala i organizirala Općina Brinje.

Tekst/slika: Općina Brinje

U subotu 21.11.2015. godine u Vukovaru je održano 4. memorijalno međunarodno taekwondo natjecanje „VUKOVAR OPEN 2015. - II. KUP KOREJSKOG VELEPOSLANIKA" na kojem je u sportskim borbama i Kick-u nastupilo 33 kluba iz Hrvatske i 4 kluba iz BIH, sa 356 natjecatelja. Turnir je održan u spomen na sve heroje Domovinskog rata stradale u Vukovaru.

Organizatori natjecanja su bili Taekwondo klub "Otok", "Udruga maloljetnih dragovoljaca domovinskog rata Republike Hrvatske" i "Koordinacija udruga proisteklih iz domovinskog rata Grada Vukovara" . Natjecanjeje održano pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, i Veleposlanika Republike Koreje, Suh Hyung-Wona, koji je ujedno dodijelio odličja mladim sportašima.
TKD Brinje je na ovom turniru nastupio sa jednom natjecateljicom Mihaelom Bolješić, kadetkinjom do 47 kg, koja je osvojila je odlično 3. mjesto i brončanu medalju.
Čestitke našoj Mihaeli na uspjehu!

Tekst/slika/Općina Brinje