U utorak, 26.01.2016. godine, u prostorijama Općine Brinje je u organizaciji Projektnog ureda Opereta projektiranje d.o.o. iz Zagreba održana informativna tribina na temu Programa energetske obnove obiteljskih kuća pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tribina je izazvala veliko zanimanje građana te je općinska vijećnica bila premala za sve one koji su htjeli čuti pojedinosti o postupku prijave na natječaj FZOEU čije se raspisivanje očekuje krajem mjeseca ožujka. Građani su postavljali mnogobrojna pitanja prezentatorima koji su spremno odgovarali na postavljena pitanja, a u raspravu se uključio i načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić koji je također ponudio vrijedne informacije svima zainteresiranim građanima. Glavni uvjet za prijavu potencijalnih korisnika na natječaj je dokaz o legalnosti obiteljske kuće odnosno građevinska dozvola ili uporabna dozvola ili uvjerenje da je ista izgrađena prije 1968. godine. Javni poziv Fonda će biti raspisan za postavljanje nove stolarije, energetski učinkovite fasade, krovišta, solarne kolektore i izmjenu sustava grijanja, a potencijalni korisnici će moći ostvariti sufinanciranje u iznosu od 80 % ukupne vrijednosti radova.

Načelnik Fumić je i ovom prigodom istaknuo kako želi pomoći svim građanima sa područja Općine Brinje da se uspješno prijave i dobiju sredstva putem ovog Programa FZOEU te je iz tog razloga i organizirana ova tribina kako bi do što većeg broja građana došle potrebne informacije.

Kako se za navedenu tematiku pokazao velik interes kod građana općine Brinje, načelnik Zlatko Fumić je najavio u što skorijem roku još jednu informativnu tribinu na kojoj će se građanima prezentirati korisne informacije vezane uz prijavu na Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća pri FZOEU te će javnost biti pravovremena obaviještena o vremenu i mjestu održavanje iste.

Tekst/slika: Ana Manjerović/Općina Brinje

 „Šetam“ danas po društvenoj mreži Facebook i uočim jedan vrlo zabrinjavajući status gospođe Ruže Lasić Blažanin, direktorice Vodovoda Brinje. Prenosim taj status u cijelosti: 

„Može li netko objasniti: Koja je razlika između agencije za povremeno zapošljavanje radnika i agencije za iskorištavanje radnika?

Na ovo pitanje me naveo slučaj radnika koji su radili za Hrvatske šume preko Agencije za povremeno zapošljavanje. Ugovor o radu bio je na određeno do 31.12.2015., a raskinut 23.12.2015. Uz to su im podvalili da potpišu sporazumni otkaz ugovora o radu umjesto poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu tako da izgube i pravo na naknadu kod Zavoda za zapošljavanje. Na upit kod agencije rečeno je da su Hrvatske šume tako odradile razlog za otkaz. 
Pa zar im nije dovoljno pretumbavanja od agencije do agencije?! Svaki mjesec druga agencija! I još im treba uskratiti i pravo na naknadu kod Zavoda za zapošljavanje?! O Bože da li itko od sitih misli na gladne!“

Ne mogu ja samo tako nešto ovakvo pročitati i zaboraviti! Odmah sam poslala upit gospođi Ruži o čemu je to riječ i ubrzo dobila ovaj odgovor:

„Radnicima su umjesto 31. prosinca 2015. dali otkaz 23. prosinca 2015. i još im podvalili da potpišu sporazumni otkaz umjesto poslovno uvjetovani otkaz. Poslodavac ništa ne dobiva, a radnici jadni koji bi imali pravo na Zavod gube par tisuća kuna jer ne mogu dobiti naknadu ukoliko su sporazumno raskinuli radni odnos. Pa da ih itko iz šuma zaštitio! Agencija kaže da nije do njih da su Hrvatske šume pripremile takve raskide i nijima dostavili. Ovi jadni ljudi to potpisali ne misleći da ih itko želi preveslati. Mislili sigurno „neće nas valja zeznuti,  nema posla, idemo na zavod“ , ali smjestiše oni njima da nemaju naknade na zavodu.“

Za pretpostaviti je da će ova priča dobiti epilog i da će se na ova pitanja saznati odgovori, ali i odgovorni. 

Slika/rtl.hr

Prvi dan nove godine baš kao i one posljednje u staroj posvećujem još jednoj obitelji koja dane slavlja provodi nazigled baš kao i svaka druga, ali koja u svom srcu nosi golemu prazninu. Ovo je priča obitelji Vranić, obitelji još jednoj viteza koji je svoj život dao za Domovinu.

Zdravko Vranić bio je otac, sin, brat, prijatelj... Rođen je 01.listopada 1953. godine u obiteljskoj kući majke Ane i oca Jose. Nakon završene trgovačke škole u Karlovcu zaposlio se u Stajnici u trgovini „Gradina“. Kasnije je još završio komercijalnu školu i ekonomski fakultet. Za vrijeme rata postao je direktor poduzeća „Gradina“, Brinje.

„Moj otac bio je visok, vitalan, prosijed i uvijek je imao brkove. Narav mu je bila vesela. Volio se smijati, pjevati, plesati, volio je društvo i nikome se nije zamjerao.

Trenutak koji najbolje pamtim za njegova života je nažalost baš onaj kada sam ga posljednji puta vidio živoga. Toga je dana doslovce istrčao iz kuće, veseo i nasmijan. Moj pok.tetak Marijan, otac i ja sjeli smo u Opel Asconu kako bi tatu odvezli na zborno mjesto u Otočac. Sjećam se da je jako brzo vozio. Kada je izlazio iz auta u jednom mi je trenutku rekao „Pazi na mamu i sestre! Ti si sada glavni u kući!“...kao da je znao...

Ubrzo nakon toga sjećam se, izašao sam iz kuće kada se začuo glasan jecaj i plač majke koja je kroz suze izgovorila „Tate više nema!“. Nikada taj trenutak neću zaboraviti...

Imao sam osam godina kada je poginuo. Život mi je, baš kao i svakom djetetu, bio razigran. Nakon njegove smrti s odrastanjem su došli problemi, neposlušnost, pubertet, vrijeme kada sam njegovu odsutnost najviše osjećao i kada sam ga najviše trebao.

 Sada sam i sam otac, ali on mi uvijek nedostaje i uvijek i hoće. Život ide dalje, smiješ se, radiš, ali uvijek je prisutna ta nekakva praznina. Posebno je teško u vrijeme oko obljetnice, blagdana, rođendana...

Kada bih ga imao priliku samo još jednom vidjeti rekao bih mu da mi jako nedostaje i da bi bilo lijepo da se vrati kući.“

 

 Ličko prelo iz Oakvilla (Kanada) održano u dvorani Župe presvetog Trojstva 17 siječnja 2015

I evo, još jedna godina odlazi. Uvijek se na kraju odnosno na početku nove godine gledaju nekakve statistike, no ja to danas neću gledati niti se na početak ove godine vraćati. Sjedim evo i listam nešto starije, knjigu „Stajnica i okolica“ i to poglavlje koje se dotiče starih običaja. Iznosim ovdje nešto prigodno...

„Na Staru godinu tj. Silvestrovo, u kući se sve užurbano čisti. Poslije večernje mise povedu djevojke kolo pokraj crkve i na drugim mjestima.

U novije vrijeme, Nova se godina dočekivala na zabavama. Prema podacima Zvonka Dumenčića, to su u Stajnici najčešće organizirali vatrogasci u Murkovićevom dvoru.

Na sam dan Nove godine u kućama se gledalo na to da prvi posjetitelj bude muška osoba, što bi svim ukućanima te godine trebalo donijeti sreću. Slijedeći to vjerovanje, mislilo se da bi kuću mogla zadesiti nesreća, bude li ženska osoba prvi čestitar Nove godine.

Uoči blagdana Sveta tri kralja obavlja se blagoslov vode u župnoj crkvi. Nasred crkve stoji bačva vode koju župnik blagoslov. Iz svake kuće dođe na posvetu jedna, obično ženska osoba, koja sa sobom ponese posudu za posvećenu vodu, uz to malo soli, zrnja zemaljskih plodina te svijeće. Sol i zrnje biva u crkvi blagoslovljeno, a svijeće  zapaljene. Blagoslvoljena voda koju osoba nazočna tom činu ponese kući, bit će upotrebljena u više prigoda, npr. prilikom skorog blagoslova kuća, što obavlja župnik, kod svadbe, kod pogreba, zatim o Kvatrima kad valja blagosloviti cijlu kuću, blago, dvorište i sve gospodarske zgrade. Kod župnikova blagoslova kuća koji počinje na Sveta tri kralja popodne postojao je običaj da ženska osoba, najčešće raškom tj. motikom za namatanje pređe dotakne župnika po leđima u uvjerenju kako će to pripomoći boljem urodu lana i konoplje kao i drugih usjeva. „ 

Tominac, N., (2004.), „Stajnica i okolica“, str. 266, Zagreb, ZK Stajnica

Kakva god nam bila godina na izmaku sada je već stara, stoga je valja dobrano zakopati i hrabro u novu zakoračati. Kako, gdje i na koji način će to svak od nas učiniti to ostaje na osobni izbor. Meni još preostaje samo vam u svom (ili babinom) stilu uputiti čestitku:

Zafalite se Bogu za staru godinu, zakopljite je, sve ono dobro pamtite, ono loše ni ne spominjite! Nemojte se naljat da se dočeka ni ne sićate ili da, još gore, kakovo čudo napravite! Nemojte se ni prenatrpat da jutridan ne presidite na školjki! Pamet u glavu i neka vam je sretna Nova, ali i nova godina! 

 Slika/Trendi.hr

U srijedu, 23. prosinca održana je 3. po redu skupština Turističke zajednice Općine Brinje. Na dnevnom redu Skupštine bile su izmjene Programa rada i financijskog plana za 2015. godinu i Program rada i financijski plan za 2016. godinu.

Pod predsjedanjem Zlatka Fumića, skupštinari su jednoglasno usvojili Izmjene Programa rada TZO Brinje i Financijskog plana za 2015. godinu. Značajnije su uštede ostvarene na materijalnim rashodima i rashodima za usluge, marketinškoj infrastrukturi te na oglašavanju u tiskanim medijima i ta će se sredstva prenijeti u 2016. godinu.

Direktorica TZO Brinje Mira Špehar je Skupštini predstavila Program rada TZO Brinje i Financijski plan za 2016. godinu. Program rada se temelji na završetku izgradnje turističke infrastrukture (biciklističke staze) te pojačanim promotivnim aktivnostima u vidu tiskanja i distribucije biciklističkih karata, jumbo plakata i dr. Također, TZO Brinje ima u planu prijavu na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte označavanja biciklističkih staza i izradu štandova za manifestacije. Radi se o natječajima Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, ali i drugim donatorskim natječajima kako bi se prikupilo što više sredstava za realizaciju programa. U suradnji s Općinom Brinje značajna sredstva će se uložiti i u valorizaciju spilje Siničići, u vidu postavljanja mlinica, označavanja, konzerviranja okoliša i dr. Realizacijom ovog projekta, zajedno s nadstrešnicom čija je izgradnja već u tijeku, spilja Siničići će postati značajan turistički lokalitet. Program rada TZO Brinje i Financijski plan za 2016. godinu su jednoglasno usvojeni.

Skupštinari su pohvalili prvu godinu rada Turističke zajednice Općine Brinje jer vide da se nešto pokrenulo u smislu razvoja turizma na području Općine, ali isto tako su istakli da su svjesni količine posla koji je pred svima jer put razvoja turizma je dugotrajan i mukotrpan i ne događa se preko noći.

Tekst/slika: Općina Brinje